arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Održan 10. jubilarni Sabor Bilogoraca u Beogradu

9. jun 2019.

U organizaciji Zavičajnog udruženja Bilogora Beograd  u nedjelju, 2. juna u Belom Potoku  održan je Sabor Bilogoraca. Bio je to deseti po redu, jubilarni skup bivših žitelja Zapadne Slavonije, čiji je rodni kraj smješten u trouglu koji čine gradovi Virovitica, Bjelovar i Daruvar. Prvi ovakav skup održan je u Smederevskoj Palanci, 10. jula 2010. Ranko Radelić nam je rekao da ideja o potrebi da se bar jednom godišnje okupe sunarodnici i obnove sjećanja na oteti zavičaj, nastala je još 2008, kada se u Grockoj 15. marta sastala grupa od 13 inicijatora za osnivanje Zavičajnog udruženja Bilogora. – Pokrenuli smo široku aktivnost na evidentiranju kulturne baštine Bilogoraca, istraživanju njihove istorije, etnologije

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

8. jun 2019.

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

Izraelski studenti će učiti o Jasenovcu

7. jun 2019.

Na Filološki fakultet u Beogradu biće uvedene studije hebrejskog jezika i kulture Od 1. oktobra ove godine mladi u Srbiji moći će da studiraju hebrejski jezik i kulturu na Filološkom fakultetu u Beogradu. Hebrejski jezik predavaće profesor Gideon Grajf, istoričar i istraživač Holokausta iz Izraela, koji je postao i redovni profesor Univerziteta u Beogradu. Istovremeno, prof. Grajf će na ONO koledžu u Izraelu, u okviru svog predmeta o Holokaustu, početi da predaje kulturu sećanja o Jasenovcu po svojoj knjizi „Jasenovac – Aušvic Balkana”. Deo nastave posvetiće i multikulturalnom predmetu „Srpski Jevreji i Srbija kao kolevka modernog cionizma”, s posebnim osvrtom na srpske Jevreje – rabina Alkalaja, Teodora Hercla, Davida Albalu,

U Dolima održan pomen pivskim mučenicima: Nacisti ubijali i djecu u kolijevkama

7. jun 2019.

Među mnogim mučenicima se najviše govori o dvije djevojke, Jagliki Adžić i Sofiji Kandić. Sa njima pominjemo i dvogodišnjeg dječaka Blagoja Vlasovića koji je bačen niz stijene kanjona rijeke Pive i ostao u krošnji bora Pomen Pivskim mučenicima Jutros se prolomilo crkveno zvono kroz Pivske Dolove, mjesto gdje i danas stradalna Piva svoju ranu samo molitvom vida. U samo jednom danu – 7. juna 1943. godine na današnji praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja u pohodu pripadnika zloglasne „Princ Eugen“ divizije, potpomognutih ustašama-muslimanima iz gatačkog sreza i okoline Pive u Dolima su ubijena 522 žitelja ovog sela, mahom nejači, staraca i žena, među kojima je bilo i 109 djece

Dobrila Kukolj

Podići spomenik ubijenoj djeci Kozare

4. jun 2019.

Udruženje logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke zalaže se da na području Kozare bude podignuto centralno spomen-obilježje u znak sjećanja na 11.700 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu, izjavila je predsjednik ovog Udruženja Dobrila Kukolj. Dobrila Kukolj (Foto:focus.ba) – Udruženje apeluje da vlasti Republike Srpske i resorno ministarstvo pokrenu inicijativu da na platou Kozare bude podignut centralni spomenik ubijenoj djeci sa Kozare – rekla je Kukoljeva Srni. Ona je poručila da se više nikome nikada u svijetu ne smiju ponoviti zlo i stravični zločini koje su ustaše počinile za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u Drugom svjetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima. – Ne smije se

NJEMAČKI NACISTI I USTAŠE DOGOVORILI PROGON SRBA 4. JUNA 1941.

4. jun 2019.

Nakon dogovora njemačkih i hrvatskih nacista /ustaša/, počeo je progon Srba iz Slavonije, iz bjelovarskog kraja, Moslavine, Zagreba, Podravine i sa Banije… Priredio: Nenad TADIĆ Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje /odnosno protjerivanje/ u Srbiju oko 200.000 Srba. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja „srpskog pitanja“, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Жerjavića, Srbi su u NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENJE OČEVIDACA

4. jun 2019.

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Жidova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame!

27. maj 2019.

Vlado Bulut, kome su u jamu bačeni žena, dve kćeri i četiri sina, krišom je i ranije dolazio na jamu. U kameru Zdravka Šotre, koji je tada snimao dokumentarni film o stradanju hercegovačkih Srba, Vlado Bulut je govorio: Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame! To mi se vazda pričinjavalo. Kako su džakovi kostiju izvađenih sa dna jame išle od ruku do ruku Prebilovčana, Vladi Bulutu se kroz suze otelo: Evo rođače, primi, evo, đeca naša. Đeca naša! Pedeset godina u jami. Ova rečenica Šotru je inspirisala za naziv filma „Evo naše dece”. Trifku Ekmečiću prepuklo je srce u grudima dok je na jami čekao

Jadovno in Brooklyn

26. maj 2019.

Pošto sam se po ko zna koji put uvjerio da vaskoliko srpstvo primjećuje i poštuje svoje, tek kada ga uvažavaju tuđini, svoj govor u Njujorku neću ni prevoditi. I am here to greet you as a representative of the “Jadovno 1941.” organization from Banja Luka, Republic of Srpska.  For over a decade, we have been fighting to remember and preserve knowledge of the first extermination camp of the Independent State of Croatia during WW2. What we are doing here today is a new and significant step to forward this goal, and I am very pleased and proud to be here with you. No one spoke about this particular death camp

Vasilije Đ. Krestić: O suštinskim pitanjima srpskog duhovnog jedinstva

23. maj 2019.

Da bismo mogli da definišemo šta čini srpski kulturni prostor i na koje oblasti se on proteže morali bismo da imamo bar približno  jedinstvena nacionalna merila i usaglašenije vrednosne kriterje. Međutim, za razliku od razvijenih i naprednijih zapadnoevropskih naroda, zbog mnogih istorijskih, društveno-političkih i ekonomskih razloga mi nemamo jedinstvena nacionalna merila, naši vrednosni kritriji u temeljima su poremećeni i daleko su od svake usaglašenosti. Mi smo do tragičnih razmera duhovno razbijeni, nacionalno-politički i ideološki nejedinstveni i pocepani. Jednim delom smo Srbi, drugim Jugosloveni, trećim Crnogorci, četvrtim Vojvođani. Potom smo četnici i partizani, komunisti i antikomunisti, republikanci i monarhisti, autonomaši i antiautonomaši, internacionalisti i kosmopoliti, globalisti i antiglobalisti, evroatlantisti i evroskeptici,

U Njujorku otkriven spomenik u pomen žrtvama logora smrti Jadovno

22. maj 2019.

U nedelju je u Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu u Njujorku, otkriveno spomen obilježje stradalima u kompleksu logora smrti hrvatskih ustaša Jadovno – Gospić – Pag. Spomenik je postavljen kao plod saradnje Istraživačkog instituta Jasenovac iz Njujorka i UG Jadovno 1941. iz Banje Luke. Ideja da se na sjevernoameričkom kontinentu postavi obilježje za stradale, rodila se još 2013. godine, kada su predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banje Luke boravili u Njujorku, gdje je tom prilikom otvorena izložba „Moje Jadovno“. – Imali smo velikih problema, jer je ambasada Hrvatske činila sve da to spriječi. Zbog tih pritisaka, odustali smo od navođenja tačnog broja žrtava. Formulacija „više hiljada“ je svakako istina, ali

U nedelju otkrivanje spomenika žrtvama Jadovna i Paga u Njujorku

19. maj 2019.

U nedelju, 19. maja 2019. u podne, u Bruklinu (Njujork, SAD) u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta, biće otkriven spomenik u sjećanje na Pokolj, na žrtve kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag iz 1941. godine. Spomenik za 40.000 žrtava Jadovna i Paga, u Bruklinu će zajedno otkriti Danijel Simić, Dani Novak i Bari Lituči. Ne tako davne 2013. godine, na poziv gospodina Barija Litučija, direktora THE JASENOVAC RESEARCH INSTITUTE iz Njujorka,  Dušan Bastašić i Danijel Simić su otvorili izložbu „Moje Jadovno“ i prisustvovali u Bruklinu komemorativnom skupu u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta. U tom Memorijalnom parku, zahvaljujući gospodinu Bariju Litučiju (Barry Lituchy) stoji i spomen ploča posvećena žrtvama

LINTA: U BLAJBURGU SLIKA I PRILIKA PRAVE HRVATSKE

19. maj 2019.

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta ocjenjuje da je jučerašnja komemoracija ubijenim ustaškim zločincima u Blajburgu slika i prilika prave Hrvatske. „Blajburg je od dolaska Franje Tuđmana i HDZ-a na vlast 1990. godine postao mjesto gdje predstavnici državne vlasti, Katoličke crkve i stotine hiljada Hrvata dolaze u suštini da izraze tugu zbog propasti NDH, a ne zbog pomena tobože nevinim žrtvama“, naveo je Linta. On je ocijenio da se u Blajbugu revidira istorija i šalje jasna poruka da je genocidna Nezavisna Država Hrvatska /NDH/ bila prava hrvatska država, a ustaše borci za slobodu hrvatskog naroda protiv tobože velikosrpskog hegemonizma i centralizma, saopšteno je iz

Sandra Blagić: Mi potomci žrtava, trebamo saviti glave do zemlje i tražiti oprost

18. maj 2019.

Nakon 77. ljeta, jeseni i zima, prvi put je služen parastos za postradale pravoslavne mučenike. Na Zemunskom groblju Gardoš, u zajedničku grobnicu bačeno je 6500 duša, žena, djece, starih i iznemoglih sa Kozare i Potkozarja. Dovoženi su po noći u zaprežnim kolima sa beogradskog starog sajmišta, nekadašnjeg logora Zemun, dok je krv tekla u potocima zemunskim ulicama. Oni koji su davali znakove života, dotučeni su i zajedno sa ostalim pravoslavnim Srbima bačeni u zajedničku grobnicu. U subotu, 11.maja 2019, nas pedesetak duša pomolili smo se i zapalili svijeće za naše mučenike, koji su tih stravičnih mučeničkih dana pali. Pali od njemačkih i ustaških zvijerskih ruku i zaboravljeni od sopstvenog naroda.

H Sabor Bilogoraca – 02. juna u Belom Potoku

16. maj 2019.

Deseti Sabor Bilogoraca održaće se u nedelju 02. juna u Belom Potoku (Dugo Polje 1A) u blizini Beograda u Hotelu „Sučević“ koji se nalazi neposredno uz raskrsnicu Avalskog i Kružnog puta. Cijena po učesniku je 2.200,00 dinara, a za sve informacije, prijavu dolaska i način uplate, obavezno kontaktirati neposrednog organizatora 10. Sabora Bilogoraca, Sinišu Radojčića (tel. 063/323-888) ili 063/523-994 (Jelić) ili 063/290-29-75 (Radelić). Posljednji rok za prijave i uplate je četvrtak, 30. maj 2019.

NAJNOVIJE VIJESTI

Veljko Ukraden

Šta povezuje srpskog političara u nestajanju Veljka Džakulu i srpsku pevaljku, takođe u

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA