Pupovac: Josipović me napada jer neću da slavim „Oluju“

Datum objave: petak, 24 avgusta, 2012
Veličina slova: A- A+

Pupovac

AUTOR: MILOŠ MITROVIĆ

Beograd, Zagreb – Očekujemo da predsjednik zaustavi svoju političko-medijsku kampanju proizvodnje alternativne politike Srba u Hrvatskoj, nepriznavanja izabranih predstavnika Srba od općina do Sabora i izabrane srpske samouprave u Hrvatskoj pod izlikom brige za pluralizam među Srbima – kaže u razgovoru za Danas Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i poslanik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru.

Tekst (poslednji u nizu) u nedeljniku Novosti, koji izdaje SNV,u kojem je predsednik Hrvatske Ivo Josipović, pored ostalog, prozvan zbog zalaganja da firma Emporion njegovog prijatelja Marka Vojkovića bez tendera dobije posao ubiranja naknada za muzička autorska prava i time ostvari veliku dobit bio je povod za žestoke napade Josipovića na Pupovca. Josipović je rekao da se Pupovac bavi „etnobiznisom“ i da je „reketirao“ ranije hrvatske vlade, da je za sebe učinio puno, a za Srbe malo, da Pupovac nema „monopol na srpstvo“, da je potrebna pluralizacija manjinske političke scene u Hrvatskoj… Negirao je da vrši pritisak na Novosti, kako ga nedeljnik optužuje.

Pupovac je odgovorio da je Josipović „odlučio žrtvovati naše političko prijateljstvo i partnerstvo, a sve zbog toga da bi zaštitio svoje donedavno poslovno prijateljstvo u naplati autorskih honorara“.

 

Da li iza napada predsednika Josipovića na vas, osim privatnih interesa koje pominjete, stoje i politički, odnosno – mislite li da ste u „nemilosti“ zbog odbijanja da odete u Knin na proslavu akcije „Oluja“?

– Moje odbijanje da dođem na proslavu „Oluje“, a što od mene dosad nije tražio nijedan hrvatski predsjednik i premijer, svakako je jedan od razloga što je predsjednik Josipović odlučio pokrenuti kampanju protiv mene i optužiti me da ja i nisam toliki zagovaratelj pomirenja između Hrvata i Srba jer na mnogim mjestima „održavam međuetničke tenzije niskog intenziteta“. Reći kao što je predsjednik Josipović rekao povodom dolaska Veljka Džakule (predsednik Srpskog demokratskog foruma, prim. aut.) na proslavu „Oluje“ da su time Srbi „priznali hrvatsku pobjedu i tako prihvatili Hrvatsku kao svoju domovinu“, predstavlja vrlo opasan način potvrđivanja državljanske lojalnosti. Predsjedniku očito nije dovoljno što sam kao narodni zastupnik u četvrtom mandatu prisegao na Ustav Hrvatske, što je kao predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora predstavljam u svijetu i što svakodnevno insistiram na važenju njezina Ustava i zakona za sve njezine građane, pa i građane srpske nacionalnosti. Predsjednik se očito opredjelio za čudan pazar pomirenja s Veljkom Džakulom – ja ću priznati srpske žrtve ukoliko Srbi priznaju hrvatsku pobjedu.

 

Dokazuje li Josipović pred biračima svoj „patriotizam“ napadima na vas?

– Nažalost, predsjednik Josipović je u posljednjih nešto više od godinu dana otpočeo s pomicanjem udesno. Prošle godine je odbio doći u Jadovno, gdje je zajedno s bivšim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, čiji preci su ubijeni u tom strašnom logoru smrti, trebao komemorirati. Ni prošle ni ove godine nije se odazvao pozivu na komemoraciju srpskim žrtvama u Glini. Ni prošle ni ove godine nije se odazvao pozivu na obilježavanje Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu, 27. augusta. Bilo bi mi žao ukoliko predsjednik misli da takvim postupcima čini dobro bilo svojoj ulozi, bilo Hrvatskoj. Mnogi su dokazivali svoj patriotizam na meni i mojem političkom radu. Bilo bi štetno za predsjednika ukoliko bi se i on odlučio za tako nešto.

 

Da li vas je povodom ocena Josipovića kontaktirao ili podržao bilo ko iz vlasti u Srbiji?

– Ne, nije nitko. Srpsko narodno vijeće i ja čestitali smo kako novoizabranom predsjedniku Nikoliću tako i novoizabranom premijeru Dačiću, poželjeli im uspjeh u radu i izrazili spremnost na suradnju u interesu Srba u Hrvatskoj i odnosa između Hrvatske i Srbije. Za to vrijeme Veljko Džakula u ovdašnjim medijima izjavljuje da za svoje djelovanje ima podršku predsjednika Nikolića. Teško mi je povjerovati da bi to mogla biti istina.

 

Kakvi su sada vaši lično i odnosi SNV-a sa Vladom Hrvatske?

– Dobri. Veoma partnerski i to se partnerstvo sve više razvija. I treba se razvijati jer ima još uvijek značajan broj pitanja o položaju Srba u Hrvatskoj – suđenja za ratne zločine, reelektrifikacija povratničkih sredina, imovinska i penzijska pitanja, pitanja otkupa stanova i obnove, pitanja razvoja povratničkih sredina i pitanje statusa srpskih manjinskih institucija i načina biranja srpskih predstavnika u Saboru. Za većinu ovih pitanja potrebna su financijska sredstva, a bojimo se da napad predsjednika Josipovića i posve neosnovane optužbe za financijske malverzacije u našim organizacijama može proizvesti dodatne animozitete prema Srbima u uvjetima sve veće neimaštine i financijskih teškoća. Utoliko je predsjednikov napad na nas štetan i može dovesti u pitanje ispunjavanje obaveza Hrvatske sadržanih u monitoringu pristupanju EU.

 

S obzirom na istoriju dobrih odnosa SNV-a i vas lično s predsednikom Josipovićem ima li prostora za izglađivanje odnosa?

– Predsjednika Josipovića smo podržali i u kandidaturi i u kampanji za predsjednika, te smo ga podržavali i pratili u njegovoj regionalnoj i unutrašnjoj politici. Žao nam je što se on u posljednje vrijeme udaljava od nas, pa i od te politike koju smo smatrali zajedničkom. Unatoč tome, i unatoč posljednjim napadima, mi taj odnos želimo razvijati, a moguće političke i nepolitičke nesporazume otklanjati. To sam Josipoviću, uostalom, napisao u pismu koje sam mu uputio prije njegova pisma. To sam mu napisao u porukama koje smo razmijenili neposredno prije njegova javnog napada na naše institucije i na mene.

 

Kako gledate na stav Josipovićevog savetnika Siniše Tatalovića da „Hrvatsku treba graditi kao modernu europsku naciju, a ne skup etničkih zajednica“, što se u Srbiji tumači i kao kroatizacija Srba?

– Tatalović nikad nije govorio i ne govori iz svoje glave, ne samo zato što mu savjetnička uloga to ne dopušta nego zato što mu to ne dopuštaju mnogo ozbiljniji razlozi. On je svoju znanstvenu i svoju savjetničku karijeru gradio na manjinskoj politici, ali ne na aktivnoj, promanjinskoj politici i uvijek je vezivao konja gdje mu gazda kaže. On je samo izgovorio ono što je predsjednik Josipović napisao – posebna prava Srba treba ukinuti i njihova prava osiguravati preko političkih stranaka i tako dobiti ono što neki ovdje zovu „političkim Hrvatima“, neki „pravoslavnim Hrvatima“ a neki poput Tatalovića „evropskim Srbima“. Naravno da smo mi protiv podijeljenog društva i da smo protiv etničke segregacije i to je sukus naše politike i našeg političkog djelovanja, ali smo isto tako protiv asimilacije i protiv razaranja institucija koje mogu biti otpor toj asimilaciji.

 

Kako odgovarate na optužbe izbegličkih udruženja u Srbiji da ste se olako saglasili sa zaključenjem pregovora EU i Hrvatske i da je trebalo više da insistirate na povratku prava Srba „na decembar 1990“?

– Iluzija je vjerovati da bismo mi mogli zaustaviti proces zaključenja hrvatskih pregovora, kao što je bila iluzija da se krajinskom politikom moglo zaustaviti međunarodno priznanje Hrvatske. Umjesto za politiku iluzije koja nas je sve, i Srbiju i Srbe izvan Srbije strašno koštala, opredjelili smo se za politiku nemogućeg – učiniti ono što je jučer izgledalo nemoguće, povratiti utjecaj politike Srba u Hrvatskoj na svim razinama od općinske do državne, od državne do regionalne i evropske. Za to su nam služili i pregovori i za to nam služi ovo razdoblje monitoringa. Uostalom, zahvaljujući tome pomogli smo da se izbjeglicama u Srbiji osigura 300 milijuna eura na donatorskoj konferenciji, a koje iz meni nepoznatog razloga danas nitko ne spominje. Pitanje što će se uraditi s tim novcem, mnogo je važnije od politikantskog zanovijetanja onih kojima je hrvatska Vlada bila dobra dok su od nje dobivali novac za „brigu“ o izbjegličkim pravima, a onda im je prestala biti dobra kad tog novca više nije bilo.

 

Prava Srba stvar Vlade i Sabora

– Pitanje reguliranja prava nacionalnih manjina, pa i prava Srba stvar je Hrvatskog sabora i Vlade. Istina, predsjednik može svojim javnim i nejavnim utjecajem pokušati omesti rješenja Sabora ili Vlade, kao što u pismu kojim je započeo napad sugerira da je učinio u slučaju prošlogodišnjih rješenja za biračko pravo Srba i za status Srpskog narodnog vijeća u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. No veći problem od toga mogao bi biti ukoliko bi predsjednik razvoj partnerstva između nas i Vlade mogao iskoristiti kao dodatan povod za svoje smanjivanje partnerskog odnosa s Vladom – kaže Milorad Pupovac.

 

Izvor: Danas.rs




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top