Evidentna razlika u održavanju katoličkog i pravoslavnog groblja

Datum objave: petak, 24 avgusta, 2012
Veličina slova: A- A+

Daruvar groblje

Katoličko groblje u Daruvaru izgleda gotovo besprijekorno. Na pravoslavnom groblju smeće na hrpama, slomljene klupe, porušeni nadgrobni spomenici, oštećena kapija i ostali prizori nedovoljne brige o mjestu posljednjeg počivališta srpskog stanovništva daruvarskog kraja.

Na službenim internetskim stranicama Darkoma, komunalne tvrtke koja održava dva daruvarska groblja, nema nikakvih informacija o pravoslavnom groblju u Donjem Daruvaru. Navodi se tek činjenica da Darkom i o njemu “vodi brigu” i “obavlja pogrebne usluge”. S druge strane, o gradskom ili katoličkom groblju, kako ga još nazivaju, sve vrvi od podataka, od datuma prve sahrane i intenzivnog sađenje čempresa i borova do ukupne površine i postotka popunjenosti. Piše tu nešto i o budućnosti, o širenju prema željezničkoj pruzi, a posebno poglavlje posvećeno je održavanju i poslovima neophodnim za funkcioniranje groblja: redovna košnja šest do osam puta godišnje, redovno obrezivanje živice i ukrasnog grmlja, obrezivanje nasada čempresa, rušenje suhog i opasnog drveća, svakodnevno čišćenje i dezinfekcija odarnica i drugih prostorija… Doista, groblje izgleda gotovo besprijekorno, kako to i dolikuje takvim mjestima.

Daruvar groblje

 

Osjetljivo pitanje

Na pravoslavnom groblju sasvim drugačija slika: smeće na hrpama, slomljene klupe, porušeni nadgrobni spomenici, oštećena kapija i ostali prizori nedovoljne brige o mjestu posljednjeg počivališta srpskog stanovništva daruvarskog kraja.

Groblju treba proširenje

Nema pouzdanih podataka o prvim ukopima na pravoslavnom groblju u Donjem Daruvaru. Pretpostavlja se da je groblje oformljeno izgradnjom crkve Svetih otaca Prvog Vaseljenskog sabora 1756. godine. Prema riječima protojereja Luke Bosanca, to bi moglo biti godinu prije ili kasnije. Na groblju nisu sahranjivani samo pravoslavci, već i katolici, a ima i nekoliko grobova s antifašističkim spomenicima.

Grobljanski hram Svete velikomučenice osvećen je 6. kolovoza 1914. Hram je Crkvenoj općini daruvarskoj poklonio Isidor Dobrović uz obavezu da se svake godine na dan Svete velikomučenice Hristine drži sveta liturgija i da se pritom spomenu preminuli članovi porodice Dobrović. Groblje se prostire na pet tisuća četvornih metara i sve je manje prostora za nova grobna mjesta.

– Nedavno smo imali velikih problema naći mjesto za ukop jednog našeg prijatelja, pa hitno trebamo razmišljati o otkupu dvije parcele uz groblje – predlaže Branko Kovačić. Gradonačelnik Dalibor Rohlik kaže da su već obavljeni razgovori s Udrugom antifašista kako bi se uređenjem dijela na kojem su sahranjeni poginuli partizani dobilo nekoliko mjesta.

– Službeni prijedlog za proširenje groblja još nismo dobili, ali o tome svakako moramo voditi računa – zaključuje Rohlik.

– Više puta sam upozoravao na grozno stanje groblja u Donjem Daruvaru. Uvijek bih dobivao odgovor da će se urediti i da ne bi smjelo biti razlike u pristupu uređenju jednog i drugog groblja. Ovog proljeća su doista nešto i radili: ofarbali su ogradu i srušili breze, čime zapuštenost groblja još više dolazi do izražaja – kaže Branko Kovačić, gradski vijećnik i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Daruvara.
Daruvarski gradonačelnik i predsjednik skupštine Darkoma Dalibor Rohlik ističe da komunalna tvrtka ima nalog uređivati groblja pod jednakim uvjetima, pa čak održavati grobna mjesta za koja godinama nitko ne plaća naknadu. Priznao je da ne zna kakvo je točno trenutno stanje u Donjem Daruvaru jer ga rjeđe posjećuje, što ne čudi budući da se na tom groblju u prosjeku obavi tek desetak ukopa godišnje, a na gradskom stotinu.

– Ne bježim od odgovornosti, jer groblja su mjesta koja moraju biti uređena. Razgovaramo o programu sanacije i vjerujem da će vrlo brzo on biti realiziran – kaže Rohlik.

Damir Lneniček, rukovoditelj Radne jedinice komunalnih službi Darkoma, ističe kako kvaliteta održavanja oba gradska groblja ovisi i o količini novca koji se iz gradskog proračuna izdvaja za te namjene i postotku plaćanja grobne naknade.

– Manje je sredstava, manje je i radova, nema većih investicija, ali novac ne bi smio biti prepreka uređenju groblja, jer su ona naše kulturno-povijesno dobro. Od približno 500 grobnih mjesta na pravoslavnom groblju, 170 je posve napušteno. Za njih se ne plaća naknada niti ih itko obilazi, pa ipak o njima brinemo, baš kao i o židovskom groblju. Na gradskom groblju je došlo do klizanja tla i već dvije godine, zbog nedostatka novca, ne možemo riješiti taj problem. No, održavanje groblja u Donjem Daruvaru je posebno osjetljivo pitanje i ne možemo to tako uspoređivati – izjavio je Lneniček, dodavši kako je u posljednjih godinu i pol ipak došlo do pomaka, jer se pravoslavno groblje sada obavezno kosi svaka tri tjedna.

Složio se da porušeni nadgrobni spomenici i hrpa smeća ne daju lijepu sliku o groblju. Međutim, pojedini radnici Darkoma odbijaju poslušnost, ne žele čistiti pravoslovno groblje ili to, ako već moraju, čine gunđajući. Darkom je, prije nešto više od godinu dana, na sebe preuzeo i odgovornost za dva srušena nadgrobna spomenika koji ni do danas nisu sanirani.

 

Čija je krivnja?

– Groblje je pogodno mjesto za okupljanje mladih, koji tamo nesmetano mogu piti i pušiti. Posumnjao sam da su za jednog takvog druženja srušili dva spomenika i to sam prijavio policiji. Kasnije sam vidio da je na spomenicima prelijepljen papir sa zaštitnim najlonom i porukom: “Porušio Darkom”. Mislim da je riječ “porušio” neprikladna jer spomenici se ne ruše, i ne vjerujem da su to oni učinili. Trebalo je zaštititi nečiju djecu, pa je bilo najlakše krivnju prepustiti Darkomu – smatra protojerej Luka Bosanac, koji je ustvrdio da činjenice dokazuju kako se dva daruvarska groblja ne održavaju na istovjetan način.

Daruvar groblje

Groblje u Donjem Daruvaru nije ograđeno sa svih strana, pa je moguć nesmetan pristup životinja i neželjenih posjetitelja. I tamo gdje postoji, žica je strgana, zidovi kapije su oštećeni već godinama tako da se vrata ne mogu postaviti, a kovana ograda, inače vrijedan spomenik kulture, propada zbog nebrige.

– Na groblju ima vrijednih umjetničko-povijesnih spomenika koje bi valjalo registrirati i sačuvati od daljnjeg propadanja i devastiranja. Inicijativu bi mogli dati crkva, grad ili Ministarstvo kulture. U nekim mjestima crkva je zatražila, a Ministarstvo kulture odobrilo da se neki spomenici zaštite. Crkva bi bila dužna brinuti se o njima i plaćati pristojbe. Volio bih da smo mi vlasnici groblja, vjerujem da bismo ga bolje održavali – kaže otac Luka.

 

AUTOR: Goran Gazdek

 

Izvor: SNV




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top