arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Šampioni iz pravoslavne škole: ‘Šta je čudno u tome da smo nas trojica, učenici Srpske gimnazije, pobijedili na natjecanju iz hrvatskog jezika?!’

Oni, zapravo, uopšte nisu „kvizaši“. Ne spadaju u pasionirane ljubitelje testova znanja koji vikendima krstare kafićima i pabovima kako bi vlastito znanje testirali na kvizovima. No, to im nije smetalo da u jednome od njih „pometu“ konkurenciju. Piše: Marina Karlović-Sabolić Nijedan od njih trojice nije iz Zagreba. Dvojica dolaze iz Dalmacije, a jedan iz Slavonije. To im, međutim, nije bila prepreka da „rasture“ na kvizu koji je, tokom punih sedam mjeseci, organizovala zagrebačka Gradska knjižnica. Oni, ako ćemo pravo, nisu ni Hrvati. Sva trojica su učenici trećeg razreda Srpske pravoslavne opšte gimnazije „Kantakuzina-Katarina Branković“. No, to ih nije omelo da pobjede u natjecanju iz – hrvatskog jezika. – Ako netko

KOMENTAR: Lov

Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi I ubistvo Radoja Petkovića i divljaštvo u Supetru dogodili su se samo iz jednog razloga. Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi. Petkovićev ubica mirno je šetao Hrvatskom, bez obzira na to što je osumnjičen za brojne ratne zločine, od silovanja do premlaćivanja, a od dvadesetoro „junaka“ koji su mlatili devojku, dvojicu mladića srpske nacionalnosti iz Vukovara, dvojicu Hrvata iz Slavonije i vatrogasca koji im je priskočio u pomoć, uhapšena su zasad samo

Javni čas istorije na lokaciji logora Topovske šupe 15. juna

Centar za primenjenu istoriju (CPI) poziva sve zainteresovane građane da se u subotu, 15. juna, pridruže javnom času o deportaciji Roma u logor Topovske šupe. Kako se navodi u saopštenju, okupljanje je u 12 časova u Čuburskom parku, odakle će se peške ići do mesta gde se nalazio logor. Javni čas vodi istoričar Milovan Pisarri, istoričar i direktor CPI, a učešće je besplatno. Zbog organizacionih razloga, obavezna je prijava na mejl: [email protected] . Kako iz Centra za primenjenu istoriju u najavi navode, u blizini centra Beograda između avgusta i novembra 1941. godine nalazio se logor za Jevreje i Rome poznat kao logor Topovske šupe. Svi, osim retkih slučajeva, ubijeni su

Niko kao mi Srbi!

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

Ranko Gojković: Rođena „Serbirija“, društvo srpsko-ruskog prijateljstva

U četvrtak 23 maja 2019. godine u sibirskom gradu Omsku osnovano je društvo srpsko-ruskog prijateljstva „Serbirija“ – na ruskom jeziku Sibir zovu Sibirija, pa je ovo svojevrsna kovanica sa zajedničkim imeniteljem Srbije i Sibira  Episkop Tarski i Tjukalinski Savatije potpisuje osnivački akt „Serbirije“ … Drugi narodi nas ne znaju i ne shvataju, oni se plaše Rusije, ne saosećaju sa njom i spremni su da se raduju njenom slabljenju. Samo jedna malena Srbija instinktivno je saosećala sa Rusijom… Ivan Iljin Pre početka priče o osnivanju „Serbirije“, nužno je nekoliko napomena. U svom dugogodišnjem prevodilačkom i publicističkom radu, uverio sam se da, ukoliko čovek tom poslu pristupa čista srca i u slavu

Preminuo premlaćeni Radoje Petković

Potpredsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva i član županijske organizacije SDSS-a Radoje Petković umro je od posljedica napada u kojem ga je prije mjesec i pol dana brutalno premlatio Ilija Glavić, čiji motivi još nisu rasvijetljeni. Piše: Paulina Arbutina Istaknuti član srpske zajednice Primorsko-goranske županije Radoje Petković (63) preminuo je u subotu 8. lipnja, podlegavši teškim tjelesnim ozljedama zadobivenima u brutalnom napadu prije mjesec i pol dana. Građevinski poduzetnik Radoje Petković bio je potpredsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva i član nadzornog odbora županijske organizacije SDSS-a. Petković je brutalno pretučen 24. travnja ispred jednog kafića u Viškovu kraj Rijeke, a riječka policija je kao napadača identificirala Iliju Glavića

GRADONAČELNICA SUPETRA USKRATILA DONACIJU ZBOG NAPADA NA SRBE

Gradonačelnica grada Supetra na ostrvu Braču, Ivana Marković oštro je osudila napad na nacionalnoj osnovi u ovom gradu u kojem su stradala četiri mladića i jedna djevojka srpske nacionalnosti i odlučila da uskrati donaciju „Torcida kupu“. „Svaki čin nasilja, ikada, igdje i prema bilo kome je neprihvatljiv, a pogotovo da se ovako nešto desi jer neko pripada drugoj nacionalnosti ili priča drugim jezikom. Supetar je oduvijek bio i biće tolerantan i otvoren za sve koji žele doći i posjetiti naš grad, raditi i živjeti. Ono što me tješi je da niko od napadača nije bio iz Supetra“, navodi se u saopštenju Markovićeve. S obzirom na to da su napadači bili

Milan Ružić: Filipu Davidu, odgovor

Pisac, barem ga tako oslovljavaju, Filip David, izjavio je da Kosovo nije Srbija, niti će ikada biti i kako ovo svi u Srbiji znaju, ali je tako nešto teško reći. Međutim, ne vidim da je njemu bilo teško da izjavi nešto ovako skandalozno, pre svega netačno, a posle svega zlonamerno i idiotsko. Izvor: N1 Naravno, znajući prirodu takvih pseudoumetnika, ovo ne može biti ništa drugo do preporuka za neke nove izvore finansiranja ili nametanje sebe kao favorita nekom drugom žiriju za neke nove književne nagrade. Našao je za shodno da spomene i kako Srbija sada propušta priliku za istorijski dogovor sa Albancima. Ali Filip David zaboravlja da se sa okupatorima,

Zločini nad Srbima Livanjskog polja, 28. jula – 3. avgusta 1941.

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

Piše nam Radusin Tomo, penzioner iz Novog Sada

„Blago grobu, i u tami što se sjaji, gdje kandilo pripaljuju naraštaji.“ Sve čestitke za rad Udruženja i njegovog predsjednika. Gledao sam insert vašeg hodočašća 30. juna ove godine, i po prvi put (tako mislim), odlaska grupne posjete, ulaska u crkvu i polaganja časnog krsta kod masovne grobnice. U Memorijalnom centru „Nikole Tesle“ bio sam sa familijom dva puta. Smetala me je ograda, između crkve i njenih pokojnih vjernika. Ipak je to prvenstveno ognjište Milutina Tesle, od kojeg je odpao Nikola. Zbog toga, bilo mi je još draže, kada sam vidio sve vas tamo. Da neko, bar koliko toliko, ispravi otužnu sliku o kompleksu, a da ne kažem, o nakaradnom

Obeležena godišnjica stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke 1945. u Kamničkoj Bistrici kod Ljubljane

Verni narod iz Kamnika i Ljubljane i sveštenstvo iz Ljubljane, Postojne i Novog mesta obeležili su u subotu, 8. juna 2019, 74. godišnjicu stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke u Kamničkoj Bistrici, blizu gradića Kamnik, u neposrednoj blizini Ljubljane. U grobnicama na tom području leži najmanje 3.500, po nekim ocenama do 6.000 ljudi iz Crne Gore i Boke – boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini, žene, dece i staraca, koje su Titovi dželati iz crnogorskih partizanskih jedinica bez suda ubili posle završetka Drugog svetskog rata, maja i juna 1945. Na mestu najveće grobnice u Kamničkoj Bistrici je 2015, posle dugogodišnjeg zalaganja Udruženja „Otkrićemo istinu – Dušan Niklanović“ iz

Održan 10. jubilarni Sabor Bilogoraca u Beogradu

U organizaciji Zavičajnog udruženja Bilogora Beograd  u nedjelju, 2. juna u Belom Potoku  održan je Sabor Bilogoraca. Bio je to deseti po redu, jubilarni skup bivših žitelja Zapadne Slavonije, čiji je rodni kraj smješten u trouglu koji čine gradovi Virovitica, Bjelovar i Daruvar. Prvi ovakav skup održan je u Smederevskoj Palanci, 10. jula 2010. Ranko Radelić nam je rekao da ideja o potrebi da se bar jednom godišnje okupe sunarodnici i obnove sjećanja na oteti zavičaj, nastala je još 2008, kada se u Grockoj 15. marta sastala grupa od 13 inicijatora za osnivanje Zavičajnog udruženja Bilogora. – Pokrenuli smo široku aktivnost na evidentiranju kulturne baštine Bilogoraca, istraživanju njihove istorije, etnologije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.