arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dragoslav Bokan: Formalno „srpska“ Anja iz Zagreba napada i na „stub srama“ pokušava da stavi iskreno srpskog Arno Gujona

2. decembar 2020.

NEOČEKIVANA I NEDOPUSTIVA IZDAJA SRPSKIH INTERESA I RETKIH, STVARNO DOKAZANIH BORACA ZA ODBRANU NAŠEG KOSOVA I METOHIJE, A OD STRANE JUGOSLOVENSKIH I LEVIČARSKIH, ZAGREBAČKIH „NOVOSTI“ (NA NAŠU SRAMOTU: ZVANIČNOG GLASILA SRBA U HRVATSKOJ). Izvesna Anja Kožul, stalna saradnica tobože srpskih „Novosti“ je, bez trunke stida i svesti o našim nacionalnim interesima, oštro iskritikovala (doslovno cinkarila) velikog srpskog prijatelja, humanitarnog aktivistu i, od skoro, visokog funkcionera našeg Ministarstva spoljnih poslova, gospodina Arno Gujona. Napisala je zlobni i klevetnički tekst o njemu, čak ironično pominjući ono iskreno poštovanje srpskog naroda, Crkve i države prema Gujonovim dugogodišnjim naporima u sakupljanju i dostavljanju pomoći najugroženijim Srbima iz okupiranih enklava Kosova i Metohije. Njena bezobzirnost

Miloš Ković: Naš cilj mora da bude oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda

2. decembar 2020.

Mi smo na silu rasparčani u procesu razbijanja Jugoslavije i mislim da bi naš cilj trebalo da bude ujedinjenje srpskog naroda, rekao prof. Ković. Miloš Ković (Foto: Sputnjik) Iako Džozef Bajden nije ni ušao u Belu kuću, iz SAD i sa zapada je lansirana ideja da bi Srbija i Balkan mogli da postanu deo EUgoslavije. Istoričar Miloš Ković smatra da su SAD imperija na zalasku koju ne treba potceniti, ali da bi priznanje nezavisnosti Kosova zarad liderske uloge na Balkanu značilo da sami sebi testerišemo granu na kojoj sedimo. S obzirom na naše najneposrednije iskustvo sa Bajdenom i njegovim saradnicima, uključujući i ljude iz administracije, njihov slogan povratak Amerike ne zvuči

klecka-jama.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gomirja i Drežnice

1. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOMIRJE I DREЖNICA GOMIRJE – OGULIN Nektarije Dazgić, jeromonah, upravitelj manastira Gomirje Duhovski ponedjeljak 1941. godine u manastiru Gomirje. Mlađima koji dolaze za nama Na dan Duhovski ponedjeljak 1941. godine iznenada dođoše ustaše iz Ogulina u kamionu, opkoliše manastir gomirski, bratiju steraše u manastirske sobe, počeše ispitivati o novcu i ključevima manastirske kase. Od bratije u manastiru se nalazio namesnik manastira otac Nektarije Dazgić, rodom iz Graduse, otac Stefan Božičković star 73 godine, otac Teofan Kosanović (Upravitelj) je bio odsutan u Sloveniji na parohijskoj dužnosti.

Srpski kandidat za Oskara „Dara iz Jasenovca“

1. decembar 2020.

Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića u trci je za Oskara u kategoriji najbolji međunarodni film, saopšteno je iz Filmskog centra Srbije /FCS/. O tome je odlučila komisija u kojoj su bili član Američke akademije Filmske umjetnosti i nauke, član komisije prema prijedlogu FCS-a Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana, Miroslav Lekić ispred Udruženja filmskih umetnika Srbije, Ivana Kronja i Tanja Bošković prema prijedlogu Akademije filmske umetnosti i nauke Srbije, Sandra Perović ispred Upravnog odbora FCS-a, Dara Džokić ispred Udruženja filmskih glumaca Srbije i Dejan Lutkić prema prijedlogu FCS-a. U obrazloženju komisije je navedeno da je izabrani film emotivno snažna drama koja se bavi istorijskom traumom, nudeći prije svega poštovanje

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici, na području Plaškog

30. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA PLAŠKI Pero Klipa, Plaški Gaženi smo i parani ustaškim noževima        „Oko tri sata poslije podne, 28. maja 1941. godine, netko pokuca na moj prozor. Pitam tko je. Viču mi da otvorim vrata. Otvorim ih i imam što vidjeti. Pred vratima moje kuće u Plaškom grupa ustaša. Pitaju me kako se zovem. Ja im kažem. Viču: „Spremi se. Ideš samo na jedno saslušanje i odmah se vraćaš kući.” Kod sebe sam imao samo 200 dinara, nekoliko cigareta i kutiju šibica. Odvedoše me u žandarmerijsku stanicu. Dočekao

Dijana Budisavljević

Na spomen-ploči u Insbruku pisaće – spasavala uglavnom srpsku djecu

30. novembar 2020.

Senat austrijskog grada Insbruka jednoglasno je odlučio da na rodnoj kući Diane Budisavljević postavi spomen-ploču na kojoj će pisati da je spasila više hiljada pretežno srpske djece iz koncentracionih logora fašističkog ustaškog režima u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Članovi Senata i Odbora za kulturu grada Insbruka su 18. novembra na sjednici Senata grada jednoglasno usvojili konačnu verziju teksta na spomen-ploči za Dianu Budisavljević /devojačko prezime Obekser/. Usvojeni tekst koji će pisati na spomen-ploči glasi:  Diana Budisavljević, rođena Obekser, 1891-1978 Diana Budisavljević iz Insbruka je tokom Drugog svjetskog rata uz pomoć drugih podržavalaca spasila više hiljada pretežno srpske djece iz koncentracionih logora Fašističkog ustaškog režima u tadašnjoj „Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Dvora na Uni

29. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA DVOR NA UNI Milan Zec, Dvor na Uni Zidovi učionice bili su poprskani krvlju      „…Zovem se Milan Zec. Osnivanje NDH zateklo me je u Dvoru na Uni, gdje sam bio sa službom kao parohijski sveštenik. Bio sam očevidac progona i mučenja Srba u mom srezu. Odmah po osnivanju hrvatske države, počeli su Hrvati na najbesramniji način izazivati i pretiti Srbima. Pevalo se: „Svetog Đurđa (parohijski hram) kandilo palo pa se razbilo.” Na sva izazivanja i pretnje, držali smo se mirno i pribrano. Mesni Hrvati, koji su u velikoj

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Жivaje i Sunje na Baniji

28. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA ЖIVAJA I SUNJA ЖIVAJA Mihajlo Kotljarevski, jerej, Жivaja Mučile su me ustaše govoreći: „Jedi vlaški skote, svetu zemlju hrvatsku” „Dana 31. marta 1941. godine bio sam pozvan u vojnu službu i raspoređen u 67. poljsku bolnicu u Veliku Mlaku između Zagreba i Velike Gorice za vojnog sveštenika. U toj samostalnoj jedinici među oficirima nije bilo ni jednog Srbina, a od 100 vojnika samo ih je bilo šestorica Srba. Važno je ovdje primijetiti da, iako je već počeo rat, ta bolnica je tek 7. aprila 1941. godine naveče dobila

Zoran Zaev: Bugarska i makedonska vojska zajedno oslobodile Skoplje

28. novembar 2020.

Tokom Drugog svetskog rata, na početku Bugari su bili „administratori” na području sadašnje Severne Makedonije, ali su se zatim priključili antifašističkom frontu, izjavio Zaev. U Severnoj Makedoniji je zamenjeno više od 20 saobraćajnih oznaka na kojima je dopisano „bugarski fašistički okupator” – izjavio je premijer Zoran Zaev i istakao da „Bugari nisu fašisti već prijatelji”. U intervjuu za bugarsku agenciju Bgnes rekao je da su tokom Drugog svetskog rata na početku Bugari bili „administratori” na području sadašnje Severne Makedonije, ali su se zatim priključili antifašističkom frontu pa su bugarska i makedonska vojska zajedno oslobodile Skoplje i druga mesta. „Bila je neka administracija u tom trenutku na početku. Zatim se Bugarska

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Kostajnice

27. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA KOSTAJNICA Pero Drakulić, Hrastovac Na putu, koji nas je vodio u tu dolinu smrti naišli smo na gomile pobijenih Srba Kad putnik namjernik iz pravca Petrinje ili Sunje ide u Kostajnicu. dočekat će ga na samom ulazu u grad prijelaz preko željezničke pruge Sunja – Banja Luka. Tu obično treba duže čekati da prolaz bude slobodan. Odmah kod prijelaza, s lijeve strane, uz cestu se nalazi ciglana, čiji stari dimnjak visoko stremi prema nebu kao da upozorava na jedno mjesto koje je poznato po zlu glasu. Naime, skrenete

Dr Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Petrinje

26. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA PETRINJA Stevo Simić, Cepeliš Hrastovica Tukle su nas ustaše, gazile nogama, čupale kosu i brkove Godine 1941. imao sam 44 godine života, suprugu i dvoje djece. Mirno smo živjeli i bili u dobrim odnosima sa susjedima Hrvatima. Pomagali smo se u poslu, išli jedni drugima na svetkovine, Božić, Uskrs, Krsnu slavu i druge praznike. Međutim sve se promijenilo kada se uspostavila Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Već 18. toga mjeseca iste godine uhapsio me ustaški povjerenik iz Hrastovice, učitelj Milan Banić. Sutradan me oslobodio Hrvat, trgovac

ČEDOMIR (PETRA) MARIĆ (1941-2020): Odlazak borca za istinu o stradanju Srba

26. novembar 2020.

Povodom smrti Čedomira Marića osnivača i prvog predsjednika Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza”- Beograd. Članovi udruženja “Suza” sa velikom tugom i žaljenjem primili su vijest da je sinoć prestalo da kuca srce Čedomira Marića koji će, ostati upamćen pre svega kao otac, koji je svoju tugu za ubijenim sinom, nosio duboko skrivenu u svom srcu, a kao osnivač i dugogodišnji predsednik Udruženja porodica “Suza” nesebično je pomagao drugim porodicama slične sudbine, da dođu do istine i pravde. Imao je razumjevanja za bol svake majke bez obzira na nacionalnost. Do poslednjeg trenutka svog života Udruženju je pružao podršku i bodrio da istrajemo u borbi za rasvjetljavanje sudbina nestalih. Dragi

Milanovo djetinjstvo

26. novembar 2020.

Vrijeme provedeno u logoru toliko mi se urezalo u pamćenje da već 75 godina nema dana i noći da ne prebirem po strašnim slikama, kaže Milan Vukmirović koji je kao sedmogodišnji dječak s Kozare odveden u zloglasni logor Malo je obilježavanja godišnjica, odavanja počasti i pijeteta, polaganja cvijeća i vijenaca žrtvama ustaškog terora kojima ne prisustvuje, premda nikada nije u prvim redovima, ne drži govore i oko njega se ne okupljaju novinari. Obično sjedi negdje sa strane, na nekakvoj klupici ili panju, promatrajući sve bez riječi dok prebire po svojim mislima i sjećanjima. Naravno, organizatorima skupova u režiji Hrvatskoga kulturnog vijeća ne pada na pamet da ga pozovu kako bi

30 GODINA OD OTVARANJA HERCEGOVAČKIH JAMA (VIDEO)

26. novembar 2020.

Početkom jeseni 1990. godine otvorene su dvije jame Ržani do i Pandurica, na području Ljubinja. Jama Kapavica nije ni bila zabetonirana. Iz njih iznete kosti Srba ubijenih u junu 1941. Kosti iz Kapavice sahranjene su u grobnici nedaleko od jame. Жrtve iz Pandurice su sahranjene na groblju pored crkve Presvete Bogorodice u Ljubinju, u posebnu grobnicu, a one iz Jagodnjače Rržani do, položene su u novoizgrađenu spomen kapelu u selu Veličanima, Popovo polje. U to vrijeme bile su toku pripreme za otvaranje Šurmanačke i drugih jama u Donjoj Hercegovini, o čijim počecima govori ovaj film: Od 1974.godine rodbina žrtava je počela da organizovano,na datume stradanja, u kolonama automobila, posećuje jame,

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Baniji u selu Veliki Gradac

25. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA VELIKI GRADAC Gligorije, Gligo Жivković, Veliki Gradac „Volite li da vas koljemo noževima ili ubijamo iz pušaka?” pitale su ustaše! „Godine 1941. imao sam 50 godina života. Dana 19. novembra iste godine iz Petrinje došle su ustaše u Kraljevčane i iz njega rasporedile i u naša druga srpska sela: Veliki Šušnjar, Dodoše, Grabovac, Martinoviće, Veliki Gradac i druga. Većina muškaraca uspjela je pobjeći u obližnje šume. U selima su ostale uglavnom žene s djecom i starci. Nekoliko žena imale su pisma dobijena od svojih muževa koji su bili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA