arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sud_BiH.jpg

Optužnica za ratni zločin nad Srbima u Mrkonjić Gradu i Jajcu

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv bivšeg pripadnika vojne policije Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Joza Lovrenovića (46) iz Jajca zbog ratnog zločina nad srpskim zarobljenicima na području opština Mrkonjić Grad i Jajce. Prema navodima optužnice, Lovrenović i njemu poznati vojni policajci zarobili su u zaseoku Šebezi grupu aktivnih i rezervnih pripadnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Mrkonjić Grad i, prilikom sprovođenja, on je jednog zarobljenika vrijeđao i udarao kundakom puške, a potom ga ubio. Optuženi je prišao još jednom zatvoreniku koji je bio na začelju kolone i poslije kraće prepirke sa njim ubio ga iz automatske puške. Lovrenović je optužen da je od juna do avgusta 1992. zajedno sa pripadnicima vojne

U Srbiju stiže Krajina (3)

Piše: Prim. dr Dragica Lukić Jedan čiča nosi sendvič, sasušen u ruci, čuva ga. Pitam ih da li mu šta treba. Ne treba ništa, kaže. Ala mi je pitanje?! Divim se i čudim svojim glupim pitanjima. Šta da radim, ne znam bolje. Ne spavam, hodam sanjiva, saosećam sa ponornicom, odoh u dubinu, u beznađe. Prošlo je tačno 86 sati kako nisam oka sklopila. Nemam vremena, moram svojima da pomognem. Moram sada biti Srbija, ceo srpski narod koji ih čeka sada sam ja. Nema nikog od zvaničnika. Samo crvenokrstaši, policajci, zdravstveni radnici i ja dočekujemo kolonu. Kažu mi da je čovjek sa sendvičem bio imućan domaćin. Uvek je za Božić nosio

Emir Kusturica

Kusturica: Hvala Josipe, ne želim u sarajevsku maglu

Srpski režiser Emir Kusturica poručio je glumcu Josipu Pejakoviću da neće moći da se odazove njegovom pozivu da posjeti Sarajevo, jer “ne bi da zalazi u sarajevsku maglu”. Kusturica je rekao da je u Zakoniku cara Dušana pisalo da svaki stanovnik Srbije mora da gosta primi i nahrani i, ako su vremenski uslovi nepovoljni i ako je magla prekrila put, da ga izvede do vidljive tačke da čovjek nastavi putovanje. “Bojim se, posebno ovih novembarskih dana, iako je klima promijenjena, da su u Sarajevu vremenski uslovi nepovoljni. A kako tamo nisu potpali pod Dušanov zakonik, ostavićemo da moj dolazak u Sarajevo bude jedno neriješeno pitanje”, rekao je Kusturica za “Blic

Svetost cara Nikolaja prvi spoznali i priznali Srbi

Piše: Protojerej Andrej Tkačov Ponovo se vode razgovori u štampi, budi se interesovanje za ostatke, vrše se ekspertize, vode sporovi i ostalo. To je dobro, pošto je čovek zaboravan: jedva da se seća događaja iz prošle godine u poplavi informacija. Tim pre su događaji od pre jednog veka za njega kao vršnjaci egipatskih piramida. Međutim, ne smemo da zaboravimo cara Nikolaja. Celo skoro stoleće koje je proteklo od dana njegovog ubistva prošlo je pod znakom upravo ovog zločina. Ismejan i izlagan, naizgled gubitnik, car-mučenik treba da uđe u svenarodnu svest kao jedan od najbližih pomoćnika Neba. Dakle, opet ekspertize, sumnje u verodostojnost ostataka i polemike u novinama. Zaista, pored sve

Pismo iz Berlina ili o terminu „Druga Srbija“

Piše: Nikola N. Živković Srpski heroji iz 1999. su zaboravljeni, a oni koji su im se rugali zauzimaju važne položaje. Tu leži razlog, zašto smo stigli „do dna“. Pre nekoliko dana u Berlinu sam prisustvovao interesantnom skupu evropskih „nezavisnih političkih partija“. Odazvali su se predstavnici iz nekoliko zemalja. Tako je Francusku predstavljao simpatizer stranke Nacionalnog fronta (Front National), iz Beča stigao je predstavnik Austrijske narodne stranke (Die Österreichische Volkspartei, ÖVP), iz Milana član italijanske partije Liga severa (Lega Nord), iz Moskve član partije Druga Rusija (Drugaя Rossiя). Nisu nedostajali ni predstanici engleskih, škotskih i katalonskih nacionalnih partija. Domaćini su bili Nemci, ujedinjeni na „zajedničkoj platformi protiv Merkelove politike prema azilantima“,

Vladimir Gurko

Upozorenje Moskve crnogorskom režimu

Moskva je ozbiljno zabrinuta zbog kursa Crne Gore prema ubrzanoj integraciji u Sjevernoatlantsku alijansu, kazao je zamjenik ambasadora Rusije u Crnoj Gori, Vladimir Gurko. Saopštenje prenosimo u cjelosti: Mehaničko proširenje Sjevernoatlntske alijanse prema Istoku, koje ne uzima u obzir interese svih država evroazijske zajednice, već je dovelo i nastavlja dovoditi do stavranja novih linija pođela, gaji psihologiju i obnavlja stereotipe hladnog rata. Koristeći faktor spoljašnje prijetnje sa Istoka, NATO pokušava da se isturi na političku avanscenu evropske bezbjednosti, dokazati da samo Alijansa može da obezbjedi stabilnost. Vidimo da one zemlje, koje stupaju u blok odmah pokušavaju da probaju za sebe ulogu bočnih “država blizu fronta”, za koje je poterbna posebna

Zahtev da se Zrenjaninu vrati staro ime: Neće heroja, hoće kralja

Zahtev da se Zrenjaninu vrati staro ime baš na godišnjicu preimenovanja Bečkereka u Petrovgrad. Akcija Patriotskog bloka DSS i Dveri za predratni naziv grada po Petru I Karađorđeviću SLUČAJNO ili planski, tek, s jučerašnjim obeležavanjem 80-godišnjice preimenovanja Bečkereka u Petrovgrad, stigao je zahtev da se Zrenjaninu vrati stari naziv – Petrovgrad! Sličnih inicijativa bilo je i ranije. Najznačajniji poduhvat odigrao se krajem osamdesetih, s buđenjem višestranačja. Ondašnja opozicija, predvođena SPO, posle akcije povratka spomenika kralja Petra Prvog Karađorđevića na trg, izdejstvovale su i referendum za obnavljanje naziva Petrovgrad, koji je ukinut 1946. Više od dve trećine građana, međutim, izjasnilo se za zadržavanje imena Zrenjanin. – Već nekoliko godina zastupamo stav

Nedićevog oficira i kvislinge sprovode na streljanje u Beogradu

Odmazda i teror u Beogradu

Uspostavljanje narodne vlasti pratio je brutalan obračun sa nosiocima kulturnog i političkog života okupirane Srbije, ali i suparničkog pokreta otpora. Likvidacije su obavljane u najvećoj tajnosti SRBIJA i njeni gradovi, kao centar kolaboracije, leglo “buržoazije i narodnih neprijatelja”, kao nosilac “velikosrpskog hegemonizma”, bili su posebno na meti revolucionarnih snaga. U jesen 1944. godine, sa rikom topova, koji su se primicali s juga, u Beogradu među stanovništvom, mešala su se dvojaka osećanja – strah i euforija. Euforiju i sreću zbog oslobođenja od nacifašizma mutili su kod mnogih protivnika revolucije strah i podozrenje od uspostavljanja komunističkog režima. Strah je hranjen glasovima koji su pronosile izbeglice iz Ljiga, Valjeva, Čačka, Kraljeva i drugih

susnjar-3.jpg

TREĆI OKRUGLI STO „ŠUŠNjAR 1941.“

English U Oštroj Luci je 1. avgusta 2013. godine održan Treći okrugli  sto „Šušnjar 1941.“ u čijem radu je učestvovalo oko 45 istoričara,  društvenih i naučnih radnika, boraca NOR-a, preživjelih stradalnika, književnika, novinara i drugih. Organizovali su ga opština Oštra Luka i Organizacioni odbor koji su sačinjavali: prof. dr Vladimir Lukić, Petar Dodik, Mihajlo Orlović, Ranko Pavlović i Vukašin Davidović. Podneseno je više od 35 saopštenja i sjećanja svjedoka stravičnih zločina velikih razmjera srpskog i jevrejskog stanovništva koje su počinili pripadnici hrvatske i muslimanske nacionalnosti u ovom gradu i njegovoj okolini, a koji su se dogodili o Ilindanu 1941. godine, ali i u više drugih navrata.    Na samom početku pjesnik

Mržnja je najveći progonitelj ćirilice

Ako se govori o tome kako je Srbima nesta(ja)la ćirilica, ključno je imati u vidi da latiničenje Srba, dokazano, traje hiljadu godina. U svim okupacijama ili društvenim lomovima srpska ćirilica je bila više puta zabranjivana uredbama i zakonima, bukvalno nasilno proterivana. U Dubrovniku i drugde u katoličkim sredinama je ranije bilo i ćirilice u upotrebi sve dok katoličanstvo nije nju proteralo na raznovrsne načine. Jednostavno, nije se moglo desiti da katolici Srbi ostanu da pišu ćirilicom. Dakle, nasilje i katolička civilizacija su bukvalni zatirači  ćirilice uglavnom silom koja je imala razne varijacije, ali uvek prisilne. Naravno da je proterivanje i zamenjivanje ćirilice bilo olakšano kada je Vukovom reformom stvoren isti

Ne zaboraviti stradalnike u Veleizdajničkom procesu

Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca od 1912. do 1918. godine Banjaluka Nebojša Kuštrinović rekao je večeras u Banjaluci da ne smije biti zaboravljeno 156 Srba koji su stradali u Veleizdajničkom procesu 1915. i 1916. godine. “U Veleizdajničkom procesu tadašnja austrougarska vlast progonila je Srbe, a pogotovo intelektualce i trgovce. O istorijskim činjenicama ne smije se ćutati”, rekao je Kuštrinović na okruglom stolu o temi “Sto godina od sudskih procesa u BiH i Veleizdajnički proces u Banjaluci”. Prema njegovom mišljenju, veoma je bitno što je u obilježavanje značajnih istorijskih datuma u Republici Srpskoj uvršten i ulazak srpske vojske u Banjaluku. “I Srbija ovaj datum obilježava kao jedan od značajnijih

Izložba fotografija pod nazivom "Stradanje Srba u proteklom građanskom ratu u BiH"

“Stradanje Srba u proteklom građanskom ratu”

U zvorničkom Domu omladine otvorena je danas izložba fotografija pod nazivom “Stradanje Srba u proteklom građanskom ratu u BiH”. Izložba, koju je organizovala Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Zvornik, otvorena je povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Opštinske organizacije Staka Petrović rekla je da izložba treba da podsjeti na sve ono što se desilo u proteklom ratu i bude opomena svima da se to nikada više ne ponovi. “Dejtonski sporazum donio je mir koji treba da čuvamo. Nadam se da su svi izvukli pouke iz prošlog rata, a posebno kada se vide fotografije koje svjedoče o zvjerstvima nad djecom, kao što je to

Promocija knjige “Pozajmljeno od zaborava”

U Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” u Bijeljini večeras je promovisana knjiga “Pozajmljeno od zaborava”, autora Tome Kovačevića. Kovačević (45) je rođen i živi u Bijeljini, po zanimanju je maksilofacijalni hirurg i ovo je njegova prva objavljena knjiga. Autor kaže da je glavni junak priče vrijeme, a putnici kroz period od turske vladavine do danas su članovi porodice Kovačević, koja je doselila iz Hercegovine u Semberiju. “Knjiga je pisani spomenik mojim precima, spomenik tvrđi od kamena, o jednoj običnoj porodici u vremenu sreće i nevolje, radosti i tuge, rađanja i umiranja”, rekao je Kovačević novinarima. Prema njegovim riječima, ova knjiga je istorijski roman zasnovan na zvaničnim izvorima i istorijskim činjenicama, ali

U logoru „Silos” ispitivana je ljudska izdržljivost

Slavko Jovičić naglašava da ne može tako lako biti stavljena tačka na zločin za koji postoje dokazi i živi svedoci Sarajevo – Koncentracioni logor „Silos” u Tarčinu kod Sarajeva osnovan je 11. maja 1992. godine u objektu u kojem se pre rata čuvala pšenica, a zatvoren je 27. januara 1996. godine na Svetog Savu, dakle više od dva meseca nakon što je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Istog datuma, slučajno ili ne, zatvoren je i zloglasni logor iz Drugog svetskog rata Aušvic. U logoru „Silos”, jednom od ukupno 126 na području ratnog Sarajeva, bilo je zatočeno više od 600 Srba, uglavnom civila sa područja Tarčina, Pazarića i nekih drugih okolnih mesta. Najmlađi

Alispahić: Samo ratno Predsjedništvo BiH moglo riješiti problem “Silosa”

U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Hadžića Bakir Alispahić, svjedok odbrane Mustafe Đelilovića, tvrdio je da je samo ratno Predsjedništvo BiH moglo donijeti odluku o rješavanju problema “Silosa”, u kojem su, prema optužnici, bili zatočeni Srbi. Za zločine počinjene na području opštine Hadžići sudi se Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu, koji su, prema optužnici, bili pripadnici vojne i policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima. Oni su optuženi za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju, te odvođenje zatočenika na prinudni rad. Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova takozvane Republike BiH Bakir Alispahić rekao je da je

NAJNOVIJE VIJESTI

Milena

USTAŠE SU MALU MILENU LALIĆ NABILE NA KOLAC (SVJEDOČI MIRKO RAPAIĆ)-  Svjedočanstvo

CIPELICE

– O, Mirko, oči moje, poterajde to ja’nje u pojatu i dođider

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.