arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
kralj Aleksandar Prvi Karađorđević

Na današnji dan u Marseju ubijen kralj Aleksandar

Na današnji dan prije 87 godina u Marseju, u Francuskoj, ubijen je srpski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević. Kralj Aleksandar Prvi Karađorđević ubijen je prilikom državne posjete Francuskoj, u koju je otputovao da bi učvrstio odbrambeni savez protiv nacističke Njemačke. Zajedno sa njim 9. oktobra 1934. godine ubijen je i francuski ministar inostranih poslova Luj Bartu, dok je atentator, Vladimir Georgijev Kerin, zvani Vlado Černozemski, pogođen sa više metaka u tijelo, isječen udarcima sablje i linčovan od gnijevne mase. Prava verzija tragične sudbine kralja Aleksandra, koji je bio stub jedinstvene države južnih Slovena i novog evropskog poretka na jugoistoku Evrope, ostala je nerazjašnjena. Mnogi istoričari i poznavaoci tog vremena tvrde da

PISMO UPUĆENO PREMIJERKI: Obnovite Prebilovce – simbol srpskog stradanja

Objavljujemo pismo koje je je SND Prebilovci, povodom istorijske posjete predsjednice Vlade Republike Srbije, uputilo Ani Brnabić Hvala vam što ste danas u našem selu, u Domu „Sveti Kralj Milutin“ gdje je između dva svjetska rata bila osnovna škola i koji čuva uspomenu na stradali narod ovoga sela, posebno na djecu i đake,  i na ovdje svirepo ubijenu učiteljicu- mučenicu  Stanu Arnaut.  Hvala Srbiji, njenom narodu, posebno predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji nas često javno pominje u svojim obraćanjima,  što nas imaju u svom srcu i pamćenju. U nemogućnosti da i mi Prebilovčani u Srbiji prisustvujemo tom istorijskom događaju, opredijelili smo se da Vam se obratimo na ovaj način. POSJETA OD

Episkop gornjokarlovački Gerasim: Predgovor djelu dr Đure Zatezala „Radio sam svoj seljački i kovački posao”

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje PREDGOVOR DJELU Djelo koje imamo pred sobom, djelo dr Đure Zatezala, zvučnog naslova „Radio sam svoj seljački i kovački posao” na najrealističniji način nas podseća na najcrnji period u novijoj istoriji roda ljudskog. Period za koji svaki čovjek na planeti, dok obitava treba da moli oprost od Gospoda, jer samo jedan, procentualno nebitan za broj žrtava u Drugom svjetskom ratu, ali za naš narod ogroman gubitak, opisan je u ovom kapitalnom djelu, koje mora budućim generacijama da ostane poveznica sa vremenom kada se radilo na sistematskom istrebljenju jednog čitavog naroda

Crkva sv. Ane

Svedočenje o stradanju Jele Rakić iz sela Strmen

Jelu su ustaše uhvatili, redom silovali, iskopali oči, nabili na kolac i bacili u staro korito reke Save. Jela Rakić je rođena 1928. godine u zemljoradničkoj porodici u selu Strmen, opština Crkveni Bok, srez Kostajnica, od oca Damjana i majke Marije-Mace, rođene Đuričić. Ubijena je od  strane Jasenovačkih ustaša 13.10.1942. Jela je detinjstvo provodila kao i sva deca toga kraja, pohađala školu, čuvala stoku i pomagala roditeljima oko seoskih poslova. Izbijanjem II svetskog rata i proglašenjem NDH, stanovništvo triju sela opštine Crkveni Bok (Strmen, Crkveni Bok i  Ivanjski Bok) bilo je prisiljeno ići na prekrštavanje iz pravoslavne u katoličku veru. Posle toga su živeli u relativnom miru sve do 13.10.1942.

Danas, 80 godina od početka Pokolja, sećanje na žrtve se vulgarizuje, a njihov broj umanjuje

To je posebno vidljivo na slučaju Jasenovca, gde se prošlost falsifikuje i umesto o istraživanju svih pojedinosti genocida, danas se samo govori o ciframa, koje čak i desetostruko umanjuju broj žrtava genocida u NDH. U nedelju 12. septembra u svečanoj sali Sabornog hrama u Kragujevcu, u okviru Velikogospojinskih svečanosti, s blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa šumadijskog Gospodina Jovana, održano je predavanje na temu “Podvig i žrtva u srpskoj istoriji”. Gosti ove tribine, bili su prof. dr Miloš Ković sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i dr Nemanja Dević iz Instituta za savremenu istoriju. Posle uvodnog izlaganja o. Srećka Zečevića, istoričari su stavili akcenat na tužnu godišnjicu iz 1941. i kragujevački masakr. Gospodin

Studije Holokausta na Kragujevačkom univerzitetu

U temelju programa je jevrejska kultura, ali i duga istorija evropskog antisemitizma koji je doveo do nestanka milionske populacije Jevreja, kaže rukovodilac Centra za studije sećanja Katarina Melić. Od zimskog semestra školske 2021/22. studenti Kragujevačkog univerziteta moći će da pohađaju i studije Holokausta. Ovaj novi program će se realizovati u okviru Centra za studije sećanja kojim rukovodi profesorka Katarina Melić, šefica Katedre za romanistiku na Filološko-umetničkom fakultetu. Centar za studije sećanja osnovan je 2020. godine, s ciljem da se u Srbiji, po ugledu na neke evropske zemlje, utvrdi multidisciplinarna platforma za izučavanje kulture sećanje, a studije Holokausta su prvi veliki projekat ove naučnoistraživačke jedinice Univerziteta u Kragujevcu. – Studije Holokausta

Zoran Milanović: Srbi iz Hrvatske otišli zahvaljujući Beogradu, hrvatska vojska nije stigla da ih potera

Taj narod (Srbi) je otišao iz Hrvatske zahvaljujući Beogradu. Nije ga poterala Hrvatska vojska jer nije ni stigla, čak i da je imala takvu nameru, rekao predsednik Hrvatske. Predsednik Hrvatske Zoran Milanović kazao je, povodom izjave srpske premijerke Ane Brnabić da ona nije premijerka svih Srba, nego Srbije, da ne sluša njene izjave, niti izjave bilo koga od tih „junaka doba zlog“ u Srbiji. Brnabić je juče u Mostaru tom izjavom reagovala na raniju Milanovićevu izjavu da je on predsednik svih Hrvata. „Jedina osoba koja u stvari govori kroz svoje razne derivacije je predsednik Srbije (Aleksandar Vučić), ovo sve drugo su njegovi portparoli. Tako da s njima nema smisla ulaziti

Rafael Izraeli: Rat u BiH bio je islamska revolucija

Stručnjak za terorizam i islamski radikalizam Rafael Izraeli rekao je da je rat u BiH bio islamska revolucija u kojoj su učestvovale mnogobrojne radikalne islamističke falange iz cijelog svijeta i koju su finansirale arapske zemlje. “Tragovi Izetbegovićeve islamske revolucije očigledni su danas u Raškoj oblasti (tzv. Sandžaku) i na samoproglašenom Kosovu. Nije iznenađenje da su Srbi 1996. godine morali da napuste Sarajevo, jer im nije bilo mjesta u tako radikalizovanom islamskom okruženju”, rekao je Izraeli za “Večernje novosti”. Izraeli, koji je jedan od autora izvještaja Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu između 1991. i 1995. godine, kaže da se on i njegove kolege nisu određivali ko je

Rade R. Lalović: INTEGRATIVNI PRISTUP KULTURI SJEĆANjA U NASTAVNOJ PRAKSI

Iako smo dosta pisali i u stručnim časopisima i posebnim knjigama objavljivali stručne radove sa konkretnim primjerima književnih tekstova čijom obradom, uz jasne zadatke za istraživačko čitanje, se podstiče njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku čime se postiže  potpuno razumijevanje ljudske patnje u logorima smrti na području NDH, očigledno je da se u nastavnoj praksi još uvijek prilično luta. I upravo zbog toga ovdje, kao pomoć nastavnicima donosimo jedan konkretan model niza časova u integrativnoj nastavi u kojoj obrađujući jednu te istu nastavnu temu nastavnici više predmeta obradom navedenih nastavnih sadržaja doprinose  formiranju kompletne slike i sticanju funkcionalnih znanja o srpskom stradanju u 20. vijeku. Tako usvojeni

Kako su 1941. godine skončali Srbi iz Dervente : Nad ustaškim zločinima zanijemio i njemački general Glez fon Horstenau

O aktuelnoj temi koja se širi po društvenim mrežama o zločinima ustaška u opštini Derventa pisao je čak i nemački izaslanik u Zagrebu, inače poznati srbomrzac, general Glez fon Horstenau, zgražavajući se i sam nad surovošću ustaškog režima. Naime, u avgustu 1941. g. ustaše su pohapsile sve starije Srbe od sedamnaest godina iz Dervente (do tada Lužani Bosanski), zajedno sa Srbima iz sela Barice, Kostreš i Novi Lužani i odveli ih u logor u Slavonsku Požegu, koji je formiran sporazumom između NDH i Nemačke 4. juna 1941, radi preseljenja izvesnog broja Slovenaca u Srbiju i tzv. ,,odstranjenju “ Srba iz NDH. Taj logor je imao  imao status i kategoriju useljeničko

FILIP RODIĆ: Maestralnost srpskog autošovinizma

Hvalospev ustaškom dirigentu u „Politici“ predstavljao bi mnogo veći skandal da mu poslednjih nedelja i meseci nisu prethodila mnogo ozbiljnija ogrešenja o Srbe postradale u NDH počinjena u Beogradu, u medijskoj, ali i „naučnoj“ sferi. Piše: Filip Rodić Na više od pola stranice u „Kulturnom dodatku“ najstarijeg dnevnog lista na Balkanu, beogradske „Politike“, od prošle subote imali smo priliku da pročitamo veličanstveni omaž jednom pukovniku oružanih snaga NDH i vrhovnom vojnom kapelniku ustaške tvorevine, dirigentu Lovru fon (plemenitom) Matačiću. Da stvar bude još gora, u celom tekstu pod naslovom „Maestralni maestro Lovro Matačić“ nijednom rečju nije pomenuta njegova svesrdna podrška jednom kanibalističkom režimu kakav je bio onaj ustaški, u čijoj

Norveški istoričar Knut Flovik Turasen, o filmu koji opisuje stradanje Srba u Norveškoj, koji je u izradi

Knut: ,,Ne koristim izraz Jugosloveni za zatvorenike, 93% njih su bili Srbi, i zato koristim izraz Srbi. Jugoslavija više ne postoji, a ni Jugosloveni osim nekih nostalgičara. Norvežani su ih tokom rata nazivali srpskim zarobljenicima“. Za sajt Srpska istorija govori, norveški istoričar Knut Flovik Turasen ,,Na ovoj temi radim  mnogo godina, nažalost bilo je nekoliko pokušaja da se manipuliše pričom o zatvorenicima. Važno je povezati se s empirijskim činjenicama i istovremeno predstaviti priču na pošten i objektivan način. Istina je da je u logorima radilo oko 200 norveških stražara, od kojih je oko 50 bilo vrlo brutalno i osuđeno je za zlostavljanje i ubistvo nakon rata. Ovo nećemo kriti, takve

Komemoracija na Dan sećanja na žrtve stratišta u Jajincima

„Mir, skoro po svaku cenu, to je ono što ponavljamo tokom prethodnih sedam godina, od kada je Srbija počela dubinski da se menja i da se vraća sebi i vrednostima svojih predaka, od kojih su neki svoje živote ostavili upravo na ovom mestu“, rekla je Brnabić koja je predvodila državnu komemorativnu svečanost u Spomen-parku Jajinci. Poučeni turbulentom istorijom i stradanjem srpskog naroda tokom 20. veka, Srbija je danas čvrsto opredeljena za put mira, poručila je predsednica Vlade Ana Brnabić na komemorativnom skupu povodom obeležavanja Dana sećanja na stradanje Srba, Roma i Jevreja u Jajincima. Premijerka je kazala da Srbija danas neumorno ističe da su nam na putu napretka glavni postulati

Bojanić: Groblje koje nišlije zovu Staro vojničko groblje ili Englesko ili Francusko, a treba Srpsko, zar ne?

Zašto na Starom vojničkom groblju u Nišu nema obeležja za Srpske stradalnike kao što ima za austrougarske i nemačke vojnike kao i obeležje Britanskog komonvelta? To je velika sramota, za sve nas… koja traje decenijama. Red je da tu grešku i nemar ispravimo. Piše: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija Zašto su nam uvek preče tuđe žrtve od naši sopstvenih? Tužno je što na takozvanom “Engleskom groblju” u Nišu spomenike imaju Englezi, Austrougari, Nemci a samo Srbi nemaju svoje obeležje (spomenik)? Tragično je da kada delegacije posete ovo naše ,,Staro“ vojničko groblje vence postavljaju na goli beton, zašto se nije smoglo volje i snage da se podigne, spomenik, ili

Objavljeni prvi kadrovi filma i serije „Oluja“, emotivne scene lede krv u žilama

Bez i jedne izgovorene reči, prve scene filma „Oluja“ uzdrmaće i najjače među nama. Film i serija „Oluja“, projekat koji obrađuje temu jednog od najvećih srpskih stradanja u novijoj istoriji, dobio je svoj prvi tizer video sačinjen od potresnih scena koje će nesumnjivo izazvati naboj emocija kod svakoga ko ga pogleda. Prvi kadrovi prožeti strahom, tugom, neizvesnošću i hrabrošću potvrđuju nameru reditelja i scenariste Miloša Radunovića da kroz ovaj film i seriju oda počast sudbinama „običnih“ ljudi koji su kroz istoriju najviše propatili, a zbog politike ostali zanemareni. Da je Radunović napravio dobar izbor kada je kasting glavnih uloga u pitanju, jasno je već iz ovog prvog najavnog videa. Glumci

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.