Ko je odbio predlog Alije Izetbegovića i Kire Gligorova za opstanak Jugoslavije. Slovenija i Hrvatska nisu želele ništa drugo osim pune samostalnosti i priznanja Godina je 1986. Svet je opčinjen Halejevom kometom, uplašen katastrofom u nuklearnoj elektrani u Černobilju, zbunjen “glasnošću” Mihaila Gorbačova, čiji je cilj bila modernizacija Sovjetskog Saveza. Za efikasnim reformama i izlaskom iz višedimenzionalne krize tragala je i jugoslovenska vlast, ali bez opipljivih rezultata. Zemlji je pretio ekonomski sunovrat, naglo je padao životni standard, dugovi su se gomilali, država je bila pred bankrotom. Nefunkcionalni državni organi sa glomaznom administracijom, ogrezli u birokratiji, nisu mogli da se dogovore koji je izlaz iz postojećeg stanja. Reforme su bile neophodne,

Uz jedan nacionalistički i vjersko-šovinistički duh, karakterističan za Hrvatsku, Večernji list piše o katolkinji koja je prešla na islam i priključila se borbi Islamske države u Siriji. Prema javnom izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske, na području koje je pod kontrolom Islamske države boravilo je sedam osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo – šestoro s dvojnim i nikada nisu trajno živjeli u Neovisnoj Republici Hrvatskoj (NDH), dok je tridesetogodišnja Dora Bilić rođena Hrvatica, koja se preobratila u islam. Zagrepčanka iz ugledne porodice, odgajana u katoličkom duhu, šokirala je svoje bližnje prelaskom na islam, onaj radikalni. Prema dostupnim informacijama, Dora Bilić je nakon izvrsnih ocjena u srednjoj školi upisala Pravni fakultet, no nakon

Proslavljeni režiser Emir Kusturica ocijenio je da je veoma teško biti političar na Balkanu i da se u to ne bi uplitao bez obzira što mu “podmeću” i često pišu da se kandidovao za predsjednika ili da je osnovao neku stranku. “To je jedna šahovska utakmica, potezi su predviđeni, a velike promjene bi vodile u veliko krvivoproliće”, rekao je Kusturica. On smatra da bilo koja garnitura koja dođe na vlast sa sobom će da donese ispunjenje želja nekoga sa strane. “Jer ako to ne uradi, završiće kao Zoran Đinđić, a ako budu previše na strani onoga za šta smo optuženi u ovom ratu, onda će se naći neko ko može

U svojim političkim člancima, zbog kojih je stekao trajne protivnike svojih stavova i književnih dela, Crnjanski je prvi prorokovao srpsku tragediju u Drugom svetskom ratu, navodi prof. dr Milo Lompar. U pretplati je 15. tom kritičkog izdanja Sabranih dela Miloša Crnjanskog u suizdanju Zadužbine Miloša Crnjanskog i izdavačke kuće Catena mundi Politički članci 1919–1939 čiji je urednik prof. dr Milo Lompar. Prenosimo intervju koji je profesor Lompar dao za Catena mundi. Poštovani profesore,, možete li nam precizirati o čemu se tačno radi: šta je kritičko izdanje, kada je ovaj način objavljivanja Crnjanskog počeo i zašto je on bitan? „Kritičko izdanje je naučno izdanje svih tekstova jednog pisca: ono donosi sve varijante tih tekstova, popis