arrow up
crkva_drvar.jpg

Bosanska krajina u Drugom svetskom ratu

Bosanska Krajina je oblast koja se prostire od Une na zapadu do Vrbasa na istoku, i od Save na severu do Livanjskog i Duvanjskog polja u Hercegovini na jugu. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 25. marta  2016. godine. Danas dve eparhije Srpske pravoslavne crkve pokrivaju ovu teritoriju, a to su Eparhija banjalučka i Eparhija bihaćko-petrovačka. Po popisu iz 1931. godine, 13 srezova ove oblasti imalo je apsolutnu srpsku većinu (glamočki, petrovači, krupski, ključki, mrkonjićki, sanski, bosansko-novski, bosansko-dubički, bosansko-gradiški, prijedorski, banjalučki, kotor-varoški i prnjavorski), a samo je jedan srez imao muslimansku većinu. To je bio bihaćki. Uoči Drugog svetskog rata, ovde je živelo blizu 400.000 pravoslavnih duša.

Nikola Milovančev: O broju žrtava u NDH – činjenično a ne emotivno

Na moj kritički osvrt o proceni broja stanovnika Jugoslavije koju je učinio Državni statistički ured DFJ maja 1945. i konstatacije o koliziji tih podataka sa popisom iz 1948. reagovao je čovek sa kojim sam 28 godina održavao prijateljske odnose, direktor Muzeja žrtava genocida dr Veljko Đurić. Čovek sa kojim sam mnogo puta delio isto mišljenje. I u vezi njegovog poslednjeg članka o nacističko-ustaškom logoru Zemun, objavljenom u Kulturnom dodatku Politike 6. oktobra o.g. mogu da poručim: dobro je da si taj članak objavio. U odgovoru meni Veljko Đurić je već u početku krenuo lično, ad personam, pa ću najpre na to odgovoriti. Na jedno tvrđenje koje je nedostojno („nalogodavci“) se

Prof. dr Svetozar Livada

Vesna Ivanović: Preludij za Livadu iz sna

Predmet knjige je velika simfonija života čovječanstva, glazba koja zvuči ispod površine povijesti, blagoslovljena zbiljska glazba ljudskog bitka čija je jedina želja i cilj, jedina tema i strast: biti čovjek, zbiljski i istinski čovjek i ljudski živjeti. Béla Hamvas Anthologia humana: pet tisućljeća mudrosti   Predmet knjige je čovjek Svetozar Livada. Predmet knjige je individuum koji cijeli svoj život ulaže golem trud da bude čovjek, da bude zbiljski i istinski čovjek i da živi ljudski. Predmet knjige je primjena prastare mudrosti danas: postati čovjekom. Predmet knjige je životna sposobnost ustrajanja koja nas ushićuje svojom moralnom plemenitošću. Novalis kaže da čovjek ne čini drugo nego se neprestano vraća kući, a Hamvas

Grčka traži od Njemačke 376 milijardi evra!

Naši nalazi i iznos koji smo utvrdili nisu temeljeni na špekulacijama i procjenama, nego na službenoj dokumentaciji, kažu Grci. Njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera danas će u Atini dočekati zanimljiva čestitka – ček na 376 milijardi evra. Objavio je to juče njemački Bild, pozivajući se na grčku studiju prema kojoj Njemačka za odštetu u Drugom svjetskom ratu duguje ni manje ni više nego 376 milijardi evra. Očekuje se da će za današnjeg posjeta saveznog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera reparacije postati službenom temom. Studiju je izradila reparacijska komisija grčkog parlamenta čiji je predsjednik Triantafyllos Mitafides, koji ima 70 godina. On je rekao kako predsjednik Prokopis Pavlopoulos poteže pitanje reparacije u svakoj prigodi. Жrtve

Sa 14 godina u borbu za slobodu – Vojin T. Radaković i David Bursać, dva mlada junaka iz Like

Kada je, nakon stvaranja Nezavisne države Hrvatske aprila 1941, došlo do pokolja srpskog stanovništva Like, počele su da se organizuju i grupe otpora, koje su krajem jula započele ustanak na području Srba u Lici i obližnjeg Drvara u Bosni. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 4. februara  2018. godine. Među ljudima koji su učestvovali u ustanku od prvog dana bio je i Đoko P. Marić (1915-2010) iz sela Tiškovac, opština Srb, srez Donji Lapac. Đoko P. Marić je ostavio dragoceno svedočanstvo o Vojinu T. Radakoviću i Davidu Bursaću, dvojici mladih borca, koji su u borbu za slobodu krenuli sa 14 godina. Obojica su bili puškomitraljesci u jedinicama

Slika 1. Meštani Opštine Crkveni Bok, na svečanosti 1938. god. (Foto: B. Turajlić)

Kalendar genocida: 13.10.1942. Stradanje Srba iz sela Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok

Sela Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok nalaze se na desnoj obali reke Save u Banijskoj Posavini, između Siska i Jasenovca. Naseljena su srpskim stanovništvom pravoslavne vjeroispovjesti. Ustaše iz logora Jasenovac na čelu sa zloglasnim Ljubom Milošem, rano ujutro 13. oktobra 1942, prešle su Savu u Ivanjskom Boku i opkolile veći dio sela. Jedan broj ustaša je skupljao narod a drugi su pljačkali, izgonili stoku i plenili hranu. Njih, oko 1500 pohapšenih, krenulo je put Jasenovca. Neki su uspjeli pobjeći ali većina je zarobljena, tučena i zlostavljana na putu ka logoru. Nakon nekoliko dana boravka u logoru Jasenovac, u užasnim uslovima pod vedrim nebom i bez hrane, odvojene su žene

Sveta krava Armagedona : Eshatološki motivi izraelsklog napada na Rusiju

Za katastrofu ruskog aviona za elektronsko ratovanje, Il-20, sa 14 vojnika članova posade, krivicu snosi Izrael. To je 18. septembra izjavio ruski Ministar odbrane. Prethodnog dana je izraelska aviacija izvršila udare po Siriji u rejonima neposredno uz ruske baze u Tartusu i Hmeimimu. Prema ruskom Il-20 izraelski avioni primenili su taktiku terorista „živi štit“, krijući se iza ruske letelice od uzvratne vatre sirijske PVO. Predstavnici ruske vojske okrivili su Izrael za neodgovorne radnje i obećali odgovoarajući odgovor. Napad na Siriju i uništenje ruskog aviona su se dogodili uoči najvažnijeg godišnjeg jevrejskog praznika, Jom-Kipur („Sudnji dan“), koji je ove godine počeo u noći 18. septembra. U drevnom Izraelu, na taj dan se

Жarković: Ograničenim ekshumacijama prikrivaju razmjere zločina

Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Жarković smatra da Hrvatska svjesno izbjegava ekshumaciju na cijelom prostoru bivše Republike Srpske Krajine /RSK/ u namjeri da sakrije razmjere ratnog zločina nad Srbima u vojnim operacijama “Bljesak” i “Oluja” 1995. godine. “Čudno je da Hrvatska izbjegava da ekshumira sve stradale srpske vojnike i civile u RSK, posebno u zapadnoj Slavoniji, te na prostoru Gorskog Kotara, gdje nisu vođene borbe”, rekao je Жarković Srni. Prema njegovim riječima, logično bi bilo da Hrvatska, da bi pokazala istinsku volju i da je demokratska zemlja, vrši ekshumaciju srpskih žrtava rata na cijelom prostoru RSK, a ne samo na ograničenim lokacijama. Жarković je podsjetio da je

Veljko Đurić Mišina: Dokle da zaljubljenici u istoriju uče istoričare

Povodom teksta Nikole Milovančeva „Umanjen broj žrtava u Jugoslaviji 1945“, Politika, 8. oktobar 2018, str. 20–21. Kao školovani istoričar, koji je više od tri decenije posvećen istraživanju novije srpske istorije i to iskazao kroz, osim ostalog, desetak knjiga, i kao direktor Muzeja žrtava genocida, a to znači i glavni i odgovorni urednik svega što se obznani pod znakom te institucije, pratim i čitam gotovo sve što je u vezi sadržaja osnovnih delatnosti Muzeja. Tako sam pročitao i pomenuti članak Nikole Milovančeva. Na samom početku reakcije krenuću od kraja, od potpisa autora. Nikola Milovančev je pravnik po obrazovanju a ne i istoričar! On pripada grupi zaljubljenika u prošlost i ima bogatu biblioteku,

Otpočela ekshumacija Srba stradalih u “Oluji”

Nadležni organi Republike Hrvatske otpočeli su danas, na području Ličko-senjske županije, proces ekshumacija sa preostalih registrovanih grobnih mesta na kojima su pokopani posmrtni ostaci žrtava srpske nacionalnosti, stradalih u akciji “Oluja”. Nadležni organi Republike Hrvatske otpočeli su danas, na području Ličko-senjske županije, proces ekshumacija sa preostalih registrovanih grobnih mesta na kojima su pokopani posmrtni ostaci žrtava srpske nacionalnosti, stradalih u akciji “Oluja”. Očekuje se da će proces ekshumacija na ovom području trajati dva radna dana i od svih ekshumiranih posmrtnih ostataka biće uzeti uzorci radi identifikacije metodom DNK analize, saopštila je Komisija Vlade Srbije za nestala lica. Sprovođenjem ekshumacija nadležni organi Hrvatske, nakon pauze od dve godine, nastavljaju proces ekshumacija

Boris Mitić: Postament istine – o filmu „Zaveštanje“ Ivana Jovića

„Zaveštanje” je dokument antologijske vrednosti, koji cementira istinu i tu istinu oplemenjuje i potvrđuje ubedljivim filmskim jezikom. Film „Zaveštanje” Ivana Jovića obavezna je lektira – humanistička, dokumentaristička i anti-viktimokratska – jer naći meru, postupak i emotivni kapital za takav poduhvat, takvu tematiku i takvu realizaciju jeste reprezentativna stvar i za mnogo osveštenije, osnaženije i dokumentovanije kulture od naše. U trenutku kada najjeziviji zločini Drugog svetskog rata bivaju relativizovani ‘izjednačavanjem svih totalitarizama’, sterilnim muzejskim postavkama i dnevnopolitičkom amnezijom tranzicionog preživljavanja, ovakvi vertikalni projekti imaju ulogu postamenta istine i, na neki anti-apsurdan način, nade u bolje sutra. Čista motivacija, kao osnovni element kvalitetne dokumentaristike, neupitna je i primetna na svakom planu –

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

Hrvatima smetaju i srpske kosti!

Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 31. januar  2016. godine. Srbi u dolini Neretve od 1995. godine suočeni su sa „nacionalnim inženjeringom“ Hrvatske i kontinuiranim „krstaškim ratom“ Katoličke crkve da u potpunosti promeni etnički sastav stanovništva. Od najmanje desetak etnički čistih ili pretežno srpskih sela, danas su to još jedino Prebilovci, a odlukom kantonalnih i opštinskih vlasti da izdaje u zakup zemljište oko Hrama Vaskrsenja u čijoj kosturnici su posmrtni ostaci 4.000 nevinih žrtava ustaša iz 1941, šalje se jasna poruka Srbima da nisu dobrodošli. Ovo, u intervjuu za „Vesti“, ističe Milenko Jahura, predsednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva Prebilovci. Njegova izjava da je zemljište oko crkve

Srpska priča

Poslednja knjiga na kojoj sam radio ujedno je i nešto najbolje na čemu sam do sada kao istoričar radio.  Reč je o memoarima majora Aleksandra Miloševića, koje sam priredio za štampu, napisao im predgovor i, nakon istraživanja, biografiju autora – ukupno na više od 200 stranica, pa je zato osećam i svojom. Major Aleksandar Milošević je bio izvanredna, ali gotovo anonimna ličnost srpske istorije: rođen je na Vidovdan 1910. u selu Saranovo u Šumadiji, u porodici ratnika i težaka; bio je jedan od najbolje rangiranih pitomaca Vojne akademije u Beogradu u svojoj klasi 1930-ih godina, nakon čega je, baš u predvečerje svetskog rata, 1939. dobio službu u Prizrenu; junački se

Nemanja Dević

Nemanja Dević: Vređanje uspomena na žrtve

Svako društvo i svaka nacija na svetu imaju svoje simbole, datume i ličnosti po kojima grade identitet u savremenom dobu. U istorijskoj svesti Srba, pored znamenja, epova i zadužbina iz srednjeg veka, sećanja na žrtve u dugim periodima robovanja i oslobodilačkoj borbi 19. veka, kada je obnovljena i državnost, posebno mesto zauzimaju i događaji iz savremene istorije. (Povodom teksta „Spomen, omen ili Golem“ Jovane Krstić, objavljenog u Kulturnom dodatku „Politike“ 22. septembra 2018.) Na prvom mestu, to su podvizi iz Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata i žrtve Drugog svetskog rata. Međutim, Srbi nikada nisu izračunali koliko ih je nestalo u proteklom veku. Жrtve nisu popisane ni za ratove 1912–1918,

Kojić: Protiv Daneta Lukajića se vodi montirani proces

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da se u Hrvatskoj vodi montiran proces protiv Daneta Lukajića, dok pri tom Hrvatska u potpunosti zanemaruje sve zločine koje su hrvatski državljani počinili 1992. u Posavini i 1995. godine nad Srbima u zapadnokrajiškim opštinama. „Protiv Lukajića se u Hrvatskoj vodi montiran proces gdje na osnovu nekakvih navodnih dokaza pokušavaju da mu napišu optužnicu i stalno mu produžavaju pritvor“, rekao je Kojić Srni. On je istakao da se pred pravosuđem Hrvatske ne procesuiraju predmeti ratnih zločina koji dolaze iz BiH jer je riječ o hrvatskim državljanima. Kojić je podsjetio da su hrvatske vlasti 2015.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.