Naš je vučjak počeo jako lajati. Majka je otvorila ulazna vrata, a meci su je prorešetali, prepričava tragični događaj Jekina kći Božana Sigečan. Ne samo da petero Jekine djece nije uspjelo sudskim putem izboriti pravdu, već moraju i platiti 45.600 kuna sudskih troškova, priča je o ubojstvu Jeke Pejičić u septembru 1991. u Donjim Kusonjama kraj Slatine Jeka Pejičić ubijena je 21. septembra 1991. na vratima porodične kuće u Donjim Kusonjama kraj Slatine. Maskirane osobe, koje su prije toga opkolile njenu kuću, pokosile su je rafalom iz strojnica, nakon čega je iskrvarila na rukama najmlađe kćeri Zorice. Svih petero Jekine djece podiglo je tužbu protiv Republike Hrvatske za naknadu štete

U stanove nekad imućnih obitelji Vranković i Ćalić razne su komisije nakon “Oluje” uselile bosanskohercegovačke izbjeglice, odnosno dale ih na korištenje tamošnjem Hrvatu: odbijanjem sudskih tužbi i odštetnih zahtjeva vlasnika, ta se otimačina sada ozakonjuje Oružje je odavno utihnulo, ali izgleda da lokalna vlast u Benkovcu, uz svesrdnu pomoć pravosuđa, i dalje provodi politiku Franje Tuđmana i Gojka Šuška, jasno definiranu još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća – prisilno iseliti Srbe. Jer, što drugo reći za stanje s kojim se u ovom kraju susreću svi koji se pokušavaju vratiti ili su se već vratili svojim kućama, napuštenima pred ratnim operacijama, ponajviše pred “Olujom”? Nedugo nakon odlaska, većina je ostala bez

Hoće li Hrvatska biti i NAŠA domovina!? Da li je naša zajednica DOISTA desetkovana ? Broj Srba u Hrvatskoj važan je za ostvarivanje niza prava naše nacionalne zajednice: političkih, nacionalnih, radnih, statusnih, obrazovnih, kulturnih… O našem slobodnom izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti zavisi: * broj srpskih zastupnika u Saboru * broj srpskih zastupnika u skupštinama i izvršnim vlastima županija i gradova * zaposlenost Srba u državnim službama * služenje srpskim jezikom i ćiriličnim pismom * odgoj i obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu * upotreba srpskih znamenja i simbola * očuvanje naše kulture i tradicije * postojanje medija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu * pravo na samoorganiziranje i udruživanje

Imam puno razumijevanje za nevolje većine ljudi koji potpisuju peticiju. Naročito razumijem ljude koji evo ni nakon 15 godina nemaju svoj krov nad glavom. Uostalom, sve ove godine nastojimo makar umanjiti njihove nevolje, istakao je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac o peticiji koju je potpisalo 45 000 izbjeglica u Srbiji Predstavnici 103 izbjeglička udruženja Srba iz Hrvatske skupili su 45.000 potpisa u peticiji kojom traže rešenje stanarskih, imovinskih i drugih prava Srba iz Hrvatske, te su je uručili najvišim zvaničnicima Srbije. Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja u Srbiji Miodrag Linta najavio je da će zahtjevi biti poslani i predstavnicima Srba iz Hrvatske, najvišim organima EU-a, ambasadama SAD-a, Rusije i Kine. – Tražimo

U toku je ispiivanje položaja i potreba bivših nosilaca stanarskog prava iz Republike Hrvatske koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije u saradnji sa Komitetom za pomoć i zaštitu. Podaci dobijeni ovom anketom biće prezentovani na predstojećoj donatorskoj konferenciji u cilju obezbeđivanja sredstava za rešavanje stambenih pitanja najugroženijih porodica. Pozivamo sva zainteresovana lica da popune anketne listiće koje mogu preuzeti sa veb sajta Komesarijata za izbeglice www.kirs.gov.rs i Komiteta za zaštitu i pomoć www.rpc-sr.org  i pošalju ih Komitetu za pomoć i zaštitu na adrese Ćirila i Metodija 2a, 11 000 Beograd i Majevička 2b, 21 000 Novi Sad. Takođe, anketiranje se može obaviti i telefonskim putem. Potrebno je da se sva

BEOGRAD- Udruženje Srba iz Hrvatske ukazuje da Hrvatska pokušava da još jednom podmetne “kukavičje jaje” i pogazi ljudska i građanska prava svojim državljanima srpske nacionalnosti uvodeći novi rok za stambeno zbrinjavanje povratnika – bivših nosilaca stanarskog prava van područja posebnog državnog staranja. “Zabrinjava činjenica što se u ovom slučaju radi o dogovoru predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i Srbije Borisa Tadića kojima je važnija EU nego standardi koje bi bilo potrebno postići na tom putu. Dogovoreno je da Hrvatska uvede novi rok za stambeno zbrinjavanje, a Srbija organizuje donatorsku konferenciju i da se tako zatvori izbjegličko pitanje”, izjavio je za Srnu Milojko Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske, sa sjedištem

Autor: Vedrana Kulaga BANJALUKA – Srbi s obje strane granice, u Hrvatskoj i RS, odnosno BiH, nedovoljno su sarađivali, a poboljšanje te saradnje bilo bi korisno ne samo njima, nego svima u regionu, rekao je “Glasu Srpske” potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac. Dodao je da toj saradnji mogu da doprinesu sastanci zvaničnika jedne i druge zemlje, kao što je bio sastanak predsjednika RS i Hrvatske Milorada Dodika i Ive Josipovića. – Razumijem nezadovoljstvo izbjeglica iz Hrvatske sporošću i uopšte kvalitetom rješavanja njihovih problema, kao i strah da se ti problemi neće riješiti nikada. S druge strane, na nama je da učinimo sve da se što više problema tih ljudi riješi.

Srbija  – Koalicija izbjeglica – reagovanje BEOGRAD- Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji saopštila je da je netačna ocjena predsjednika Hrvatske Ive Josipovića da je “veliki broj izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske riješio pitanje imovinskih prava i da je neozbiljno reći da se ne radi na tom planu”. “Predstavnici 100 izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova pozdravljaju dio Josipovićeve izjave u kojoj priznaje da ima problema. Takođe, stoji činjenica da je Hrvatska učinila određeni napredak u rješavanju problema izbjeglih i prognanih Srba, ali je to, nažalost, nedovoljno”, izjavio je za Srnu predsjednik Koalicije Miodrag Linta. On je ukazao da velikom broju izbjeglih i prognanih Srba, ali i građana koji su porijeklom

BEOGRAD – Predstavnici 100 izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova Srba iz Hrvatske poštuju odluku Tužilaštva za ratne zločine Srbije da odustane od krivičnog gonjenja Tihomira Purde zbog nedostatka dokaza, ali zahtijevaju da ta pravosudna institucija traži od Državnog tužilaštva Hrvatske da postupke protiv Srba, takođe, vodi u skladu sa pravnim standardima procesuiranja krivičnih djela ratnih zločina. “Smatramo da je Tužilaštvo trebalo da provede ozbiljnu istragu prije aktiviranja potjernice protiv Purde, hrvatskog državljanina osumnjničenog za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika u Vukovaru 1991. godine, s ciljem da se izbjegne medijski spektakl u prethodna dva mjeseca”, rečeno je Srni u Koaliciji udruženja izbjeglica u Srbiji. Nažalost, kako su naveli u Koaliciji,