arrow up
Jovan_Culibrk_003.jpg

Jovan Ćulibrk, MEMOARI, AUTOBIOGRAFIJE I BIOGRAFIJE PRIPADNIKA SAVEZNIČKIH MISIJA U OKUPIRANOJ JUGOSLAVIJI KAO IZVORI ZA ISTRAЖIVANJE 1941. GODINE I JADOVNA

Odbor za Jasenovac Srpske Pravoslavne Crkve, Jerusalim MEMOARI, AUTOBIOGRAFIJE I BIOGRAFIJE PRIPADNIKA SAVEZNIČKIH MISIJA U OKUPIRANOJ JUGOSLAVIJI KAO IZVORI ZA ISTRAЖIVANJE 1941. GODINE I JADOVNA Bogata literatura koja je nastala dnevničkim ili autobiografskim spisima članova savezničkih misija u okupiranoj Jugoslaviji, kao i njihovim biografijama, skoro je neiskorištena u pogledu istraživanja stradanja u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji. Savezničke misije bile su prisutne u Jugoslaviji već od kraja 1941. godine, i imale su prilika da se što lično a što usmeno i dokumentima osvedoče u stravično stradanje kojima su određene strukture jugoslovenske populacije bile izložene tokom rata, i u tom smislu njihovo svedočanstvo je dragoceno. U ovom radu se istražuju ne

Efraim_Zurof_002.jpg

Efraim Zurof, ZNAČAJ PRAVDE POSLE HOLOKAUSTA U ISTOČNOJ EVROPI NAKON PADA KOMUNIZMA

Centar Simona Vizentala, Jerusalim ZNAČAJ PRAVDE POSLE HOLOKAUSTA U ISTOČNOJ EVROPI NAKON PADA KOMUNIZMA Predavanje će se baviti značajem krivičnog gonjenja nacističkih ratnih zločinaca i kolaboracionista u post-komunističkoj Evropi. Opisaće jedinstvene aspekte kolaboracije sa Trećim Rajhom u zemljama koje su bile dio Sovjetskog Saveza ili pod komunističkom vlašću od kraja Drugog svjetskog rata do 1989. godine, naglašavajući smrtonosnu prirodu takve kolaboracije, koja je za razliku od situacije u drugim dijelovima Evrope, uključivala i aktivno učestvovanje u masovnim ubistvima. Dovođenje ovih ratnih zločinaca pred lice pravde se pokazalo kao jedno od najtežih, ako ne i najteže od šest praktičnih pitanja vezanih za holokaust sa kojom se svaka post-komunistička zemlja morala suočiti

img_006.jpg

Ljiljana Radonić, RAT SJEĆANJA NA POST-JUGOSLAVENSKOM PROSTORU

Sveučilište u Beču  RAT SJEĆANJA NA POST-JUGOSLAVENSKOM PROSTORU Bez suvišne sumnje se može reći da i pojedinci i kolektivi sjećanje na prošlost koriste za svrhe sadašnjosti, pamte samo one događaje koje mogu ugraditi u svoju sliku o sebi ili vlastitoj grupi. Tako se u (zapadnoj) Europi već od osamdesetih, nakon desetljeteća potiskivanja, u fokusu sjećanja na Drugi svjetski rat nalazi holokaust. Istrebljenje europskih Жidova shvaća se kao zajedničko iskustvo iz kojeg je Europa naučila i stvorila nove strukture da bi slično ubuduće spriječila. Istovremeno se u istočnoj i jugoistočnoj Europi povijest iznova piše nakon 1989. godine. Pred-socijalističko razdoblje se glorificira kao „zlatna era“ nacionalne slobode. Zločini kolaboracionih režima se u

Ivan Čerešnješ

Ivan Čerešnješ, SJEĆANJE KAO IDEOLOGIJA U DRUŠTVIMA KOJA SE MIJENJAJU

Hebrejski univerzitet u Jerusalimu  SJEĆANJE KAO IDEOLOGIJA U DRUŠTVIMA KOJA SE MIJENJAJU  – „Nikad više“ kao paradigma sjećanja na holokaust – „Više zabrinjava manipulacija istorijom kroz ahitekturu spomenika nego emocijama. Kada se istorija ne razumije, postoji veća vjerovatnoća da će se ponoviti.“  Moderni istraživači neprestano pokušavaju da premoste istoriju i kolektivno pamćenje Jevreja i nejevrejskih zajednica koje postoje u istom okruženju. Ovo nije lak zadatak, uglanom zbog fundamentalnih razlika između istorije i sjećanja: dok istorija pokušava da rekonstruiše prošlost na osnovu svih raspoloživih podataka pomoću svih raspoloživih podatakapomoću kritičke analize, sjećanje već zna glavne crte priče, jer je ono zasnovano na teleološkom modelu u kojem su početak, sadašnjost, budućnost već

Djuro_Zatezalo.jpg

Đuro Zatezalo, JADOVNO – KOMPLEKS HRVATSKIH USTAŠKIH LOGORA-STRATIŠTA 1941

Historijski arhiv, Karlovac JADOVNO – KOMPLEKS HRVATSKIH USTAŠKIH LOGORA-STRATIŠTA 1941. Jadovno je jedan od prvih, najbrutalnijih i najzvjerskijih logora-stratišta u Evropi. Većina ljudi ponešto zna o logoru smrti Jasenovac koji je trajao više godina, Aušvicu, Treblinki, ali vrlo malo zna o Kompleksu ustaških logora smrti Jadovno 1941. Za Aušvic se kaže da je bio fabrika smrti, onda je u Kompleksu stratišta Jadovno, smrt kao „na fabričkoj traci, nanošena ručno.“ Ovaj kompleks ustaških logora Jadovno se sastojao od logora Jadovno i uz njega brojnih bezdanih jama na Velebitu, logora Gospić, logora Ovčara kraj Gospića, logora kod Risove glave, logora gubilišta Slana, logora gubilišta Metajna na otoku Pagu, logora gubilišta Stupačinovo kod Baških

aleksandar-necak.jpg

Aleksandar Nećak, SEĆANJE NIJE DOVOLjNO

Savez jevrejskih opština Srbije, Beograd   SEĆANJE NIJE DOVOLjNO SEĆANJE: Postoji individualno, lično sećanje pre svega onih, koji su preživeli koncentracione logore i logore smrti. Nažalost, već sutra, nijedan preživeli logoraš više neće biti medu nama. Postoji i javno sećanje kao što su medunarodni dani sećanja, kada se države jednom godišnje (kroz govore predstavnika vlasti) sete nevinih žrtava i užasnih zločina. Ovakva javna sećanja su zapravo deo političke obaveza država. O tim spomen danima države podnose godišnje izveštaje da su ih uspešno obeležili i time misle da su ispunile svoju obavezu. U javna sećanja spadaju i monumentalni, skupi i često teško razumljivi spomenici, koji služe da se kod tih spomenika

Parastos

U nedjelju parastos za stradale na Miljevačkom platou

U crkvi Svetog Marka u Beogradu u utorak, 21. juna, biće služen parastos za pripadnike Teritorijalne odbrane Republike Srpske Krajine koji su stradali na Miljevačkom platou 1992. godine. Parastos će biti služen u 11.00 časova, a potom će u Tašmajdanskom parku biti položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima, najavljeno je iz Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“, sa sjedištem u Beogradu. Zločin se dogodio 21. juna 1992. godine kada su hrvatske snage mučki napale ružičastu zonu pod zaštitom UN i zarobile 40 teritorijalaca. To je bio prvi napad hrvatskih oružanih snaga na teritoriju RSK. Pred očima pripadnika UNPROFOR-a, masakrirana su 23 zarobljenika. Zločin na Miljevačkom platou zabilježen je na

PODRŠKA ODRЖAVANJU KONFERENCIJE O USTAŠKIM LOGORIMA

BANJALUKA, 17. JUNA /SRNA/ – Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske /RS/ Igor Radojičić uvjeren je da će referati i dokumentacija sa Prve međunarodne konferencije o kompleksu ustaških logora – Jadovno – Gospić 1941. kao izuzetno vrijedni izvori poslužiti za dalja istraživanja ustaških zločina, jama i logora smrti za srpski i jevrejski narod čije se tragične konsekvence osjete i danas. „Svjedoci smo da se, nažalost, još manipuliše lokalitetima stradanja i brojem nedužnih žrtava ustaškog terora koji se koriste na neprimjeren način i pokušavaju ubaciti u drugo vrijeme i istorijski kontekst. S druge strane, nalogodavci i počinioci ovih najstrašnijih zločina 20. vijeka izbjegli su suočavanje sa licem pravde, zaslužene kazne i osudu

boris_tadic2.jpg

Predsednik Tadić 26. juna na komemoraciji u Jadovnu

BEOGRAD – Predsednik Srbije Boris Tadić nema u planu posetu Zagrebu 25. juna, kada će biti obeležen Dan državnosti Hrvatske, već će 26. juna ići u Jadovno na obeležavanje 70 godina od stradanja Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu, rečeno je Tanjugu u kabinetu predsednika Srbije. Komemoracija u velebitskom selu Jadovno, gde su 1941. godine ustaše ubile nekoliko desetina hiljada ljudi, biće održana kod Šaranove jame, a organizator Srpsko narodno vijeće je poziv da prisustvuje komemoraciji i parastosu uputilo i hrvatskom predsedniku Ivi Josipoviću. Josipović je prisustvovao prošlogodišnjoj komemoraciji u Jadovnu kod Gospića, i tom prilikom je odao poštu žrtvama i izrazio saosećanje sa svima koji su na

Dušan J. Bastašić

DUŠAN BASTAŠIĆ U Jadovnu se čuju krici Srba, a ne galebova

Razgovarala Nataša Jovanović Kome nije stalo do istine o zverskim mučenjima u Jadovnu, ko briše istorijsko sećanje, zašto su stradališta postala izletišta, te mogu li se na tome temeljiti dobrosusedski odnosi, za „Pečat“ govori predsednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941 Svojevremeno je knjiga „Od Kosova do Jadovna“ zavredela pažnju srpske javnosti. Danas, čini se, prigodniji bi naslov bio „Nit Kosova, nit Jadovna“. Koliko činjenica da srpska groblja ostaju van granica matice znači odlivanje istorije, brisanje nacionalnog identiteta? Veze između Kosova i Jadovna su mnogostruke, kao što su sva srpska stratišta etape u stradanju našeg nacionalnog korpusa. Kako na Kosovu, tako i na Jadovnu stradalo je

Logor_smrti_NDH_na_ostrovu_Pag.jpg

U BANJALUCI NAUČNI SKUP O USTAŠKIM LOGORIMA

BANJALUKA, 16. JUNA (SRNA) – Prva međunarodna konferencija o kompleksu ustaških logora „Jadovno-Gospić 1941. godine“ biće održana 24. i 25. juna u Banjaluci gdje će radove izložiti učesnici iz Izraela, Rusije, Italije, SAD, Njemačke, Hrvatske, Srbije i Repubilke Srpske. Tokom konferenciji biće održano pet sesija na kojima će referate podnijeti istoričari Aleksandar Nećak, Ivan Čerešnješ, Ljiljana Radonić i Efraim Zurof, Jovan Ćulibrk, Mila Mihajlović i Dragan Šućur, saopšteno je iz Udruženja građana „Jadovno 1941“. Referate će podnijeti Kiril Feferman, Filipo Petruči, Rafael Izraeli, Milan Koljanin, Mladenka Ivanković, Nikola Жutić, Melita Švob, Dani Novak, Vladimir Umeljić i Jovan Mirković. Konferencija počinje u 9.30 časova uvodnim izlaganjem poznatog srpskog istoričara Đure Zatezala

plakat.jpg

Velika promocija novog broja: „NDH, država genocida“ u Banjoj Luci!

Promocija Dveri u Banjoj Luci i predstavljanje temata časopisa o genocidu u NDH. Novi temat Dveri prestavlja „obaveznu lektiru“ na 112 strana A4 formata za svakog kome je stalo da sazna kako se NDH uopšte dogodila i na koji način da sprečimo da se genocid nad Srbima više nikad ne ponovi. Na predstavljanju broja u Banjoj Luci, u Vijećnici Banskog dvora, u ponedeljak 20. juna u 18 časova govoriće: –    dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941“, Banja Luka –    Janko Velimirović, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina –    Zoran Radojičić, član UO Dveri –    Jugoslav Kiprijanović, redakcija časopisa „Dveri Srpske“ Benedikt XVI je ovih dana posetio Hrvatsku i

Akademik Vasilije Krestić

Vasilije Krestić: U dijalogu sa epohom

Piše dr Slavenko Terzić Knjiga intervjua sa Vasilijom Krestićem donosi celu lepezu njegovih stanovišta ne samo o važnim istoriografskim pitanjima, nego i o mnogim problemima savremenog društvenog života, kulture, nacije u celini, moralnim i ideološkim iskušenjima vremena Ima stvaraoca, među njima i istoričara, koji za sobom ostavljaju ili su ostavili plodno delo, ali su ostali potpuno po strani  javnog života, živeći tiho i gotovo nečujno u svojoj radnoj sobi. Nasuprot njima, stoje oni koji žive u nekoj vrsti stalnog dijaloga sa svojim vremenom, njegovim idejama i njihovim nosiocima. Akademik Vasilije Đ. Krestić je obimnim naučnim delom decenijama prisutan u intelektualnom i javnom životu zemlje, u otvorenom dijalogu sa epohom. Knjiga

Vesna Levar

Milan Levar ubijen jer mu Zagreb nije dao zaštitu

Nije prihvatio prijedlog da kao zaštićeni svjedok ode iz grada i promijeni identitet, niti je prestajao govoriti o svemu što se dešavalo, čak i kada su mu prijetili. Zbog toga je tražio zaštitu, ali je nije dobio jer je sve zapelo u Zagrebu – priča Milanova udovica Vesna Levar Priča Vesne Levar drugačija je od tipične priče o ratnim žrtvama: njen suprug Milan Levar ubijen je pet godina nakon kraja rata jer se usprotivio zataškavanju ratnih zločina u Gospiću. Početkom rata, kada je bio jedini privatni taksist u Lici, što im je omogućavalo pristojne prihode, svojim je taksijem prebacivao brojne vojnike JNA koji su bježali iz kasarni, često samo u

Ratko Dmitrović

Molitva na grobu blaženog Alojzija

Piše Ratko Dmitrović I ovaj četvrti po redu obilazak Hrvatske od strane vatikanskog poglavara samo je učvrstio Srbe u ubeđenju da Katolička crkva nije i nikada neće promeniti odnos prema ustaštvu i NDH, iz prostog razloga što su i ustaše i NDH sastavni, neraskidivi deo te crkve Posle prošlonedeljne papine posete Zagrebu valjda je i poslednjem pravoslavcu, Srbinu, jasno da se ništa nije promenilo, niti će se menjati u odnosima Katoličke crkve, države Vatikan, prema Srbima. Znači li to da je među dečicom Svetoga Save bilo onih koji su verovali da će papa, tu u komšiluku, u ove dana kad se zaključuju liste gostiju za obeležavanje 1.700 godina Milanskog edikta,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.