
02.08.2012 Vitovlje, parastos stradalim u logoru Jadovno
Vezane vijesti: SLUЖEN PARASTOS SRBIMA STRADALIM U LOGORU JADOVNO
Početna » Najnovije vijesti

Vezane vijesti: SLUЖEN PARASTOS SRBIMA STRADALIM U LOGORU JADOVNO

VIŠEGRAD, 2. AVGUSTA (SRNA) – U selu Jelašci kod Višegrada na današnji dan 1992. godine muslimanske snage upale su u selo i na zvjerski način ubili deset srpskih civila, među kojima i dvoje djece. Na kućnom pragu ubijeni su Trivun Jelačić, njegova žena Sava, snaha Mira i njena djeca – osmogodišnji Vidoje i desetogodišnja Mira. Od muslimanskog metka stradali su Slavka i Dragan Šušnjar, koji su ubijeni u dvorištu kuće i na seoskom putu. U kući, dok su pripremali kafu, ubijeni su Mile Savić, njegova supruga Petka i brat Radomir, koji je tada došao iz Obrenovca da pomogne bratu u kupljenju sijena. „Ovo je strašan zločin. Pobijeni su civili, ljudi

SANSKI MOST 2.AVGUSTA (SRNA)- Polaganjem vijenaca i parastosom danas je u Sanskom Mostu obilježena 71. godišnjica stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja ubijenih u ljeto 1941. godine.Liturgiju i parastos u pomen na stradale u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu i na groblju Šušnjaru služio je vladika Hrizostom uz sasluženje sveštenika eparhije bihaćko – petrovačke, a pomenu je prisustvovao izaslanik Jevrejske zajednice u BiH Dario Atijas iz Doboja. „Sa ovog mjesta šaljemo poruku mira i da se ovo nikad ne zaboravi i da naše sjećanje traje „ rekao je Atijas. I ove godine je sa Šušnjara upućen poziv vlastima u Sanskom Mostu i Unsko – sanskom kantonu da zaštite spomen kompleks na Šušnjaru

NOVI GRAD, 2. AVGUSTA /SRNA/ – U zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu kod Novog Grada danas je otkriveno spomen – obilježje za 33 civila stradala na Ilindan 1941. godine. Među stradalima je i 14 djece do sedam godina, od kojih dvoje tek rođenih te 1941. godine. Paroh Nenad Tomić, koji je osveštao spomen-obilježje i služio parastos, rekao je da su žrtve sve do eshumacije 2006. godine, „počivale u miru ali ne i u smiraju, jer nije bilo sahrane i opjela“. „Danas smo otišli i korak dalje i osveštali dostojno spomen-obilježje koje će služiti za sjećanje i opomenu, a ujedno je to i naša zahvalnost njima što su stajali na straži otadžbine“, dodao je Tomić.

U subotu, 4.avgusta 2012, u 8 časova, kod ruševine Spomen hrama u Prebilovcima kod Čapljine, Hercegovina, služiće se Sveta liturgija, sa pomenom u produžetku, a povodom 71- godišnjice stradanja stanovnika ovog sela i Srba iz okolnih sela od ustaša. U toku ljeta 1941. ustaše su u brojnim kraškim jamama, rijekam i drugim stratištima poubijale preko 4000 Srba iz Donje Hercegovine. Samo iz Prebilovaca od 1000 stanovnika, ubijeno je njih 826 , a do kraja rata broj poginulih popeo se na 850, od oko 1000 predratnih stanovnika. Od toga njih 600 su žene i djeca, najviše postradali u Šurmanačkoj jami kod Međugorja, u koju su živi gurnuti 6.avgusta 1941. Njihove kosti,

TRAVNIK, 2. AVGUSTA /SRNA/ – U Vitovlju, na Vlašiću, danas je služen parastos za 43 stanovnika tog sela i Mudrika koji su 2. avgusta 1941. godine na prevaru odvedeni iz svojih sela, vagonima prebačeni u Gospić i pobijeni u ustaškom kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag. „Osveštana je i obnovljena spomen-ploča jadovničkim novomučenicima iz Vitovlja i Mudrika, koja je do 1992. godine stajala u centru tog sela, a onda je uništena“, rekao je Srni predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić. Sada je, zahvaljujući potomcima jadovničkih novomučenika sa Vitovlja i Mudrika ploča obnovljena, postavljena u crkvi Svetog Ilije i osveštana. Parastosu je prisustvovalo više od 100 potomaka i poštovalaca jadovničkih žrtava. Pomen je služio

MRKONJIĆ GRAD, 1.AVGUSTA /SRNA/ – Pravda uvijek stigne i mi je čekamo, poručila je danas načelnik opštine Mrkonjić Grad Divna Aničić na svečanosti povodom obilježavanja Svetog proroka Ilije, krsne slave opštine, i Dana 11. mrkonjićke lake pješadijske brigade. Oko 300 vojnika 11. mrkonjićke pješadijske brigade dalo je svoje živote u proteklom ratu za Republiku Srpsku, a u Mrkonjić Gradu je pronađena i jedna od najvećih masovnih grobnica iz koje je eshumirano 181 tijelo. Sve žrtve su zvjerski mučene i ubijane, a ni do danas za te stravične zločine niko nije odgovarao. „Dvadeset godina pričamo istu priču, ali kažu da je ponavljanje majka znanja i vjerujemo da ćemo jednog

Već treću godinu obilazim Petrovu goru. Dotičem stare rane. Bugarim… Prvi put smo se susreli januara 1942. godine, oko Božića. Bio sam u jedanaestoj godini. Ona sniježna i surova. Nadvijene grane ispod sniježnih nanosa. Kao da smo u tunelu. Saonice klize. Snijeg ispod njih pucketa. Konji ponekad zaržu i frkću kroz inje obleđenih nozdrva. Mnogo nas je. Nas šestero: mama Dragica, otac Simo, sestre: Maria, Bosiljka i Ljubica, pa uz nas ujak Ipoja sa ženom Milijom, ocem Jusom i dvoje dječice: Marijom i Ilijom. Cijeli januar smo u zemunici. Jutra su bila čudesna… Led iznad nas, kao sige u pećini. Mora se. Bježali smo od zla i smrti. Drugi put se vidjesmo

Srpski akademik i političar Jovan Rašković (Knin, 5. jul 1929 – Beograd, 28. jul 1992), umro je prije tačno dvije decenije. Prerano preminuli, svjetski ugledni psihijatar i neuropsihijatar, ostavio je dubok trag u medicvinskoj nauci, i u krajiškoj, kao i cjelokupnoj srpskoj politici tragičnih devedesetih godina. Ostao je savjest vremena, što uspijeva samo rijetkima. Jovan Rašković, sin kninskog advokata Dušana Raškovića (kasnijeg sudije Vrhovnog suda Hrvatske) i majke Slavke, iz veleposjedničke porodice Lukavac, rođene u Tepljuhu kod Drniša, živio je u Kninu do početka Drugog svjetskog rata. Tada ga je otac, čiju su glavu ucijenile nove ustaške vlasti (proglasile su ga „četničko-komunističkim vođom“), sklonio u manastir Krka kod Kistanja a potom

„Da se sećamo ovoga dana uvek i svagda. Dužni smo da pamtimo sve postradale pretke i članove Crkve“ Episkop gornjokarlovački Gerasim Molitveno sećanje na postradale sredinom 1941. godine u selu Jadovno, Srbe i Jevreje održano je juna meseca ove godine. U hramu Hrista Spasitelja u Banja Luci, takođe je služen parastos za sve postradale od Ustaša u logoru „Jadovno“. Juna 24, služen je parastos u Jadovnu kod spomen obeležja. Osveštana su dva Časna krsta koja su postavljena kod Šaranove jame na Velebitu i na mestu gde je bio logor (Čačić Dolac). U poslednjim političkim dešavanjima, od 1990. je u Hrvatskoj porušeno oko 3.000 spomen obeležja protiv fašizma, iako

Izvor: Lijevno Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Stranica „Livansko polje“ na našem sajtu

BANJALUKA, 1. AVGUSTA /SRNA/ – Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća danas će biti obilježen dan ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“ kod Glamoča. Program obilježavanja počeće u 11.30 časova služenjem parastosa na mjestu masovne grobnice, nakon čega je predviđeno paljenje svijeća, polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika, rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Mitrović je naveo da su od 108 ekshumiranih tijela iz masovne grobnice „Kamen“ do sada identifikovana 102 lica. Bivša Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske u julu 1997. godine ekshumirala je tijela 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“.

BEOGRAD, 30. JULA /SRNA/ – Direktor Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ Savo Štrbac očekuje da će Жalbeno vijeće Haškog tribunala potvrditi prvostepenu presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za zločine nad Srbima u akciji „Oluja“ i smatra spekulacijama ocjenu hrvatske javnosti da bi im kazna mogla biti skraćena. „Da li će kazna biti skraćena ili ne, to je periferna stvar za Srbe. Važna je upravo potvrda suda da je kroz udruženi zločinački poduhvat izvršeno etničko čišćenje Srba iz Krajine“, ocijenio je Štrbac u izjavi Srni. Štrbac napominje da je Prvostepeni sud utvrdio da je u pitanju udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio prisilno i trajno istjerivanje Srba iz Krajine,

Kraj oktobra 2006. godine. U Hagu svedočom o zločinima nad srpskim narodom u Hrvatskoj, o izbacivanju iz Ustava, o ustašoidnoj simbolici i izjavama hrvatskih čelnika, što je dovelo do rata. Uveravam, da smo se bojali reprize ustaškog zločinstva. Ne sviđa se to predsjedniku Veća, sucu Molotu iz Južnoafričke Unije. On zna sve i ne zna ništa. Iz njegovih očiju sikće neka čudesna mržnja i prezir prema Srbima. Preuzeo je ulogu tužioca, Amerikanca Vajtinga i napada: zašto pišem samo o zločinima nad srpskim narodom. Govorim, da u tome nema usporedbi, da je samo u tri pravoslavne crkve na Kordunu i Baniji ubijeno 2129 Srba, među kojima je bilo i 153 dece. Tvrdim, da u Hrvatskoj nije zabeležen

Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su nestali 1991. godine Na Petrovdan, 14. jula u Gornjim Grahovljanima, uz prisustvo 30 mještana, paroh pakrački Đorđe Teodorović održao je obred osvećenja krsta na ulazu u groblje, a obavljen je i pomen za sve sahranjene na tom groblju. Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su 1991. ostali kod svojih kuća i s punim povjerenjem dočekali Hrvatsku vojsku. – Od tada se njihov trag gubi i oni sevod e kao nestali, zbog čega je i za njih obavljen pomen te je ponovno iznesen
Episkop Jovan Ćulibrk Episkop Jovan Ćulibrk je proveo preko 10 godina u
Zoran Čvorović Stručnjak za crkveno-pravnu istoriju Zoran Čvorović upozorava da pravoslavni Srbi
Iz sela Brezici kod Zavidovića u Federaciji BiH danas je prvi put
Povelja Kulina Bana U Srbiji se mora povesti račune o tome da
Od 5 do 9 septembra 1928. održan je u Skoplju VI pokrajinski
Konferencija povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma U Kulturnom centru
Parastos kod spomenika na Papratnoj Njivi Kod spomenika na Papratnoj njivi kod
Izložba „Жenska strana slobode“ Muzej Semberije u Bijeljini pripremio je izložbu pod
Tužilaštvo BiH Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv devet lica državljana BiH
Izgleda da su Sirijci i Iračani bili neophodni da bi prosečan Evropljanin
Polaganje vijenaca kod Spomen-krsta u Kozarskoj Dubici Ministar rada i boračko-invalidske zaštite
Služena liturgija u spomen hramu Svete Petke u Kozarskoj Dubici Kod Spomen-krsta
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.