arrow up
Dejan_Jovic.jpg

Dejan Jović: Hrvatska hoće teritorije ali ne i Srbe

Politikolog iz Zagreba o odnosima Srba i Hrvata, međusobnim tužbama,progonu koji je doživeo zbog svojih stavova: Može se očekivati povećanje straha kod svih manjinskih zajednica. Za stanje nacije nekada je bolje izgubiti rat. U Zagrebu postoje tabui u koje ne smete dirati Dejan Jović ODLUKA suda u Hagu da odbaci tužbu Hrvatske i kontratužbu Srbije je trezvena i stvara novu šansu za poboljšanje odnosa, jer uklanja jednu značajnu prepreku. Naime, paradoksalno je da neku zemlju tužite za genocid, a istovremeno tvrdite da sa njom želite dobre odnose. Ona – u njena oba dela – omogućuje uravnoteženiji pristup analizi ratnih i poratnih događaja. Naše su ocene tih događaja i dalje pod

Zagreb_antisrpska_histerija.jpg

Zagreb ponovo trese antisrpska histerija

Odbijanje tužbi u Hagu nije poboljšalo hrvatsko-srpske odnose, iz “lijepe naše” stiže bujica optužbi. Štrbac: Ucene neće prestati. Krestić: Ujedinjuje ih mržnja prema Srbima ODLUKA suda u Hagu da odbaci tužbu i kontratužbu za genocid, koju su mnogi videli kao šansu za pomirenje Hrvatske i Srbije, samo je dolila ulje na vatru, pa su odnosi dve države dospeli, čini se, na najnižu tačku. Srbija i Srbi glavna su meta većeg dela hrvatske javnosti, a antisrpska histerija prisutna je na svakom koraku. Hrvatski političari utrkuju se ko će veću paljbu osuti po istočnom susedu. I sa najviše adrese stigla je pretnja – premijer Zoran Milanović je zapretio da će blokirati ulazak

Petar_Bojovic_prati_Aleksandra_Karadordevica.jpg

Vojvoda Petar Bojović: Sluga otadžbine iz šest ratova

Medija centar “Odbrana” objavio knjigu Božidara Jovovića “Vojvoda Petar Bojović između pohvale i pokude”. Na sasvim nov način autor u delu govori o životu, ratničkom putu i zaslugama čuvenog vojskovođe General Petar Bojović prati prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića na Jelaku, 1918. godine NA dugo zaboravljene zasluge i vojničko umeće najmlađeg srpskog vojvode s kraja 19. i početkom 20. veka Petra Bojovića (1858-1945), učesnika šest oslobodilačkih ratova, novo svetlo bacio je Božidar M. Jovović, sabirajući među korice knjige mnogobrojna dokumenta, ali i kritičke osvrte i odgovore na dileme. Knjigu “Vojvoda Petar Bojović između pohvale i pokude” objavio je Medija centra “Odbrana”. Autor, profesor Jovović, višegodišnji nastavnik u sistemu vojnog školstva, nije je

Boracko_groblje.jpg

Stan’ putniče i pročitaj ovaj spomen

Boračko groblje kraj crkve u Velikoj Moštanici podignuto je uglavnom nad praznim grobovima, u čast ratnicima-seljacima čije su kosti rasute daleko od rodnog kraja BORAČKO groblje kraj crkve u velikoj Moštanici jedan je od najpotresnijih spomenika u Srbiji. Podignuto je uglavnom nad praznim grobovima, u čast ratnicima-seljacima čije su kosti rasute daleko od rodnog kraja. Kiše i snegovi su već načeli reči posvete “Stani brate i pročitaj… ” urezane u meki kamen belega nad šest grobova junaka “Posavskog batalijona narodne vojske” izginulim u srpsko-turskim ratovima 1876-1878. godine. Sto godina od početka Velikog rata neke pažljive ruke i dalje brižno održavaju spomenike 121 ratnika iz Velike Moštanice koji su stradali u

Spomenik_logor_Jasenovac.jpg

Nerešeno ili još jedan poraz

Propuštena je istorijska prilika da se Evropi i svetu temeljno, valjano i argumentovano prezentuje vekovno stradanje srpskog naroda zapadno od Drine, sa posebnim osvrtom na Drugi svetski rat. Da se spomenu sve jame, svi logori, sva stratišta. Ali i sve „Oluje“, kroz koje su Srbi prolazili tokom poslednjih ratova. Možda čak i više od toga boli činjenica da je jedini predstavnik Srbije u sudu glasao protiv naše kontratužbe. Može se reći da je konačan ishod presude MSP u Hagu potpuno očekivan. Njena suština se može svesti na stihove one dečje brojalice „mir mir, mir, niko nije kriv, ava, ava, ava, niko nije krava, kupus i pečenje, slatko pomirenje“. Naviknuta na

Slika_3_b.jpg

Janja- Ne žele ulice nazvane po srpskim ličnostima i piscima (VIDEO)

Većinom glasova vladajuće koalicije Skupština grada Bijeljina podržala je prijedlog nadležne gradske komisije da 13 ulica u Janji dobije nove nazive. Većinom glasova vladajuće koalicije Skupština grada Bijeljina podržala je prijedlog nadležne gradske komisije da 13 ulica u Janji dobije nove nazive. U Janji promijenili nazive ulicaFoto: RTRS Tako će u Bijeljini doći samo do korekcije naziva, dok u Janji, mjestu sa većinski bošnjačkim stanovništvom ulice dobijaju nove nazive. Odbornici SNSD-a nisu podržali ovaj prijedlog. Lokalna vlast je, kažu, čekala da prođu izbori, pa onda odlučila da izbriše nazive ulice imenovane po srpskim istorijskim ličnostima. Istorijske ličnosti Marka Kraljevića, kneza Miloša, Karađorđa i Njegoša, ali i svjetske književnike Miloša Crnjanskog

Staljiin_Cercil_Ruzvelt.jpg

Podela sveta uz gruzijsko vino

Novoobjavljeni dokumenti obelodanili detalje vezane za Konferenciju na Krimu od 4. do 11. februara 1945. Organizaciju skupa u Jalti Staljin poverio Beriji MOSKVA OD STALNOG DOPISNIKA TRENUTNO vrlo loši odnosi između Rusije, SAD i Velike Britanije glavni su razlog što se 70. godišnjica održavanja čuvene Međunarodne konferencije u Jalti, na kojoj su donete važne istorijske odluke, obeležava skromno i bez podsećanja na slavne dane zajedničkog ratovanja. Doduše, Jaltu nisu zaboravili istoričari, pa su organizovani naučni skupovi, ali je na Zapadu očigledna tendencija da se umanji doprinos SSSR-a u pobedi nad fašizmom. Tri lidera zemalja pobednica nad fašizmom srela su se na Jalti pre sedam decenija, gde je i održana čuvena

Milo_Lompar.jpg

MILO LOMPAR, profesor Beogradskog univerziteta – Programsko poništavanje srpskih nacionalnih interesa

Razgovarala Ljiljana Bogdanović Na istorijskom porazu i njegovim ishodima moguće je osmisliti manje ili više solidan način postojanja. Ali, za razliku od poraza, na ideji izdaje – u različitim oblicima: od samoizdaje do izdaje političkih načela – možemo sagraditi samo zidanicu na pesku: i u ekonomiji, i u kulturi, i u politici O ishodištu aktuelnih prilika i kretanja u kulturi, sledstveno i nezaobilazno i o političkoj sceni Srbije i o duhu vremena čije  je beskompromisno, a filigransko „otključavanje“  neophodno da bi se proniklo u značenje ovdašnjih,  naizgled paradoksalnih situacija i događanja, razgovaramo sa Milom Lomparom, profesorom Beogradskog  univerziteta, istaknutim srpskim intelektualcem i autorom značajnih studija o nacionalnom kulturnom identitetu. Događanju i

Izbjeglice_u_Hrvatskoj.jpg

Bez lične karte oko 40.000 Srba

Odjava ili brisanje iz evidencije o prebivalištu hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova neće uticati na imovinska prava Srba iz Hrvatske Aleksandar Milošević / “Izbrisani” ne gube ni pravo na stambeno zbrinjavanje ODJAVA ili brisanje iz evidencije o prebivalištu hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova neće uticati na imovinska prava Srba iz Hrvatske. Ovaj potez Zagreba neće ugroziti njihova prava na stambeno zbrinjavanje i primanje penzije, kao ni na sudbinu stare devizne štednje. Potez hrvatskih vlasti, koje su primenom novog zakona o prebivalištu iz evidencije izbrisali oko 260.000 državljana Hrvatske, ovako tumači potpredsednik Srpskog nacionalnog vijeća iz Zagreba Aleksandar Milošević. Prema informacijama koje je dobio iz hrvatskog Ministarstva uprave, na spisku izbrisanih je oko

Srpsko_sabranje_Bastionik.jpg

Baštionik na Kosovu i Metohiji

Srbsko sabranje Baštionik započelo je svoje aktivnosti u ovoj godini odlaskom na Kosovo i Metohiju, gdje su se aktivisti Baštionika uputili 30.01. s namjerom da uruče pomoć prikupljenu u sjedištu Baštionika, knjižari „Riznica“ u Banjaluci. Prvo naše odmorište bio je manastir Studenica, zadužbina Svetog Simeona, simbol srbske duhovnosti i državnosti.   Da među Srbima još uvijek ima bratske ljubavi, svjedoče domaćini studeničkog konaka koji su nas, saznavši da putujemo na Kosovo, oslobodili plaćanja konaka. Uz Božiju pomoć i zastupničkim molitvama Svetog Simeona prešli smo „granicu“. Teško da bilo ko može ravnodušno, bez bola u srcu, proći tu na silu nametnutu barijeru nepravde, na kojoj vam šiptarski policajac traži pasoš sa

Parastos_kod_spomenika_u_Drakulicu.jpg

MASAKRI KAO UVOD ZA NAPAD NA KOZARU

Ustaški pokolji u banjalučkim naseljima Motike, Šargovac, Drakulić, te rudniku Rakovac bili su priprema za napad na Kozaru u ljeto 1942. godine, ali i uvod u pokušaj likvidacije Srba u tadašnjoj NDH. “Pobrinite se odmah za tajni pokop poubijanih Srba. Odstranite po mogućnosti odmah sve tragove”, glasio je telegram komande “Ustaške nadzorne službe” sa oznakom “tajno”. Telegram je iz Zagreba upućen podređenima u Banjaluci šest dana nakon pokolja, na današnji dan, prije 73 godine. Taj ustaški zločin prethodio je početku velikih priprema za napad na Kozaru, ali i rješavanju “srpskog pitanja”. “U radu Izudina Čauševića `Ustaška vlast i teror na Kozari 1941-1942` vide se paralelna dešavanja – Pavelić saziva Sabor

Devastirane_srpske_kuce.jpg

Hoće li država ikada obeštetiti Srbe čije su kuće letele u vazduh?

Piše: Veronika Rešković Kad država više od dvadeset godina okreće glavu i ne rešava probleme hiljada svojih građana, s pravom možemo postaviti pitanje – kakva je to država? Upravo je to slučaj s miniranim kućama Srba koje su u prvoj polovini 1990-ih letele u vazduh širom Hrvatske. I to ne u ratnim područjima, nego u gradovima poput Zadra, Osijeka, Bjelovara, Karlovca, Siska, Splita… Za te osvetničke pohode gotovo niko nije odgovarao, a o obeštećenjima mnogi vlasnici više ni ne sanjaju. Problem obeštećenja i obnove uništene imovine hrvatskih građana srpske nacionalnosti na područjima koja su bila pod kontrolom legalne hrvatske vlasti, ponovo je otvorio Milorad Pupovac na prvom ovogodišnjem Aktuelnom prepodnevu

Devet_godina_od_smrti_13-te_zvjezdice.jpg

DEVET GODINA OD SMRTI “TRINAESTE ZVJEZDICE”

Na Gradskom pravoslavnom groblju u Prijedoru danas je obilježeno devet godina od smrti Slađane Kobas, jedine preživjele bebe iz banjalučkog porodilišta ratne 1992. godine, kada je zbog zatvorenog koridora i nemogućnosti dopreme kiseonika za inkubatore umrlo 12 novorođenčadi.  “Kada bi odlazila u bolnicu, tješila je ona mene, a ne ja nju”, rekao je danas Slađanin otac Stojan. Slađana Kobas rođena je 18. juna 1992. godine u Banjaluci. Odrasla je uz oca Stojana, brata Miroslava, sestru Mirjanu i baku Joku. Od prvog dana života borila sa brojnim i različitim zdravstvenim problemima, samo od 2000. do 2004. imala je pet operacija očiju, a oktobra 2004. godine dijagnostikovan joj je i rak kostiju.

Tudjman.jpg

Očaranost Tuđmanom

Etnička lustracija je od Hrvatske učinila jednu od nacionalno najčišćih država u Evropi    Piše: Marinko Čulić Obično se misli da je Tuđman znalački iskoristio istorijski trenutak u Hrvatskoj i međunarodnom okruženju koji je obilježio pad komunizma, i to sigurno stoji. Ali stoji i obratno: i Hrvatska i to okruženje iskoristili su Tuđmana za ostvarivanje projekata svojih elita Prije pet godina, na desetu godišnjicu smrti Franje Tuđmana, Hrvatsku su preplavile oštre kritike na njegov račun, a sada, na petnaestu godišnjicu, sve se promijenilo, odasvud stižu pohvale i izrazi uvažavanja. Ovo je na HRT-u izjavio svojedobni šef kabineta prvog hrvatskog predsjednika Jure Radić, i to je bez sumnje najtačnije što se

Spomen_kosturnica.jpg

SREDINOM GODINE UREĐENJE SPOMEN-KOSTURNICE U VARDIŠTU​ ​

Srpsko sokolsko društvo “Soko” Dobrun nastojaće da realizuje sve planirane aktivnosti tokom 2015. godine uprkos umanjenju budžeta, zaključeno je na sjednici Predsjedništva ovog društva, održanoj u manastiru Svetog Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci.  Predsjednik Sokolskog društva “Soko” Slavko Heleta rekao je Srni da će članovi svih sekcija “Sokola” sredinom godine realizovati veliku akciju sanacije i uređenja kosturnice i Spomen-kapele poginulim srpskim vojnicima iz Prvog svjetskog rata, tokom 1915. godine. “Spomen-kosturnicu u Vardištu na Vidovdan 1932. godine osveštao je mitropolit dabrobosanski Petar Zimonjić uz sasluženje sveštenstva i monaštva Mitropolije dabrobosanske, Eparhije žičke i u prisustvu oko 5.000 vjernika koji su vanrednim vozovima došli iz Srbije i BiH”, podsjetio je Heleta. On je

NAJNOVIJE VIJESTI

Iluzije i porazne istine

Predsednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, pa potom svi redom relevantni hrvatski političari, istupaju

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.