arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
kapija.jpg

OSVEŠTANA SPOMEN-KAPIJA NA GROBLjU U BUNOVIMA

FOČA, /SRNA/ – U Bunovima kod Foče juče je osveštana spomen-kapija na ulazu u mjesno groblju u zaseoku Osijek i služen je parastos žrtvama ovog kraja koje su stradale u Drugom svjetskom ratu. Na kapiji sa tri betonska luka, koji simbolizuju Sveto trojstvo, ugrađene su dvije mermerne ploče sa imenima 56 mještana stradalih u ratu od 1941. do 1945. godine. Na jednoj ploči su imena 29 srpskih mladića, koje su ustaše u maju 1942. godine odvele u logor „Staro sajmište“ u Zemunu, odakle se nikada nisu vratili. Na drugoj ploči su imena poginulih pripadnika četničkog i partizanskog pokreta, kao i civilnih žrtava Drugog svjetskog rata. U zloglasnom logoru u Zemunu

kapija.jpg

U NEDJELjU OSVEŠTANjE SPOMEN-KAPIJE U BUNOVIMA

FOČA, 14. AVGUSTA /SRNA/ – U Bunovima kod Foče, u zaseoku Osijek, u nedjelju, 17. avgusta, biće osveštana spomen-kapija na ulazu u mjesno groblje, te služeno opijelo žrtvama Drugog svjetskog rata sa ovog područja. Na spomen-kapiji ispisana su imena 29 srpskih mladića koje su ustaše odvele u logor, odakle se nikada nisu vratili, te imena četnika i partizana iz tog sela koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Autor idejnog rješenja je akademski slikar Danilo Ivanović, koji od 1991. godine živi u Norveškoj, a koji je izgradnju spomen-kapije finansirao zajedno sa rođacima Radmilom i Draganom Ivanovićem. Osveštanje kapije i opijelo žrtvama na osiječkom groblju u Bunovima biće održano u nedjelju,

kusonje9.jpg

STRAŠNI POKOLj U KUSONjAMA

BANjALUKA, 13. AVGUSTA /SRNA/ – Na današnji dan 1942. godine ustaše su u selu Kusonje, u blizini Pakraca, ubile 473 Srba, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. Bili su to uglavnom stanovnici sela Kusonja, te okolnih sela Dragović i Čaklovac, te dio srpskih izbjeglica ispod Kozare koje su tražile spas bježeći od ustaša. Najveći dio Srba ubijen je tako što su natjerani u pravoslavnu crkvu Svetog Georgija, koja je potom zatvorena, polivena benzinom, zatrpana slamom i spaljena. Oni koji nisu stali u crkvu, poklani su i pobacani u obližnje bunare. Igrom slučaja, jedna žena uspjela je da se izvuče ispod gomile leševa i da se spasi. Među stradalima bilo je mnogo

klecka-jama_10-08-2014_030.jpg

10.08.2014. Parastos kod Klečke jame

 10. avgusta 2014., ispod planine Klek pored Ogulina služen je parastos za 453 Srbina koji su mučenički postradali 1941. godine. Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su u ovu jamu bacani bezazleni i nevini pravoslavni Srbi ubijani od onih koji su sebe smatrali i nazivali čistokrvnim Hrvatima Na nama je da se danas ovde da se tom istinom napojimo, da je svedočimo, da se poklonimo i pomolimo svetim žrtvama, i da svetu istinu o njima prenosimo na potomke žrtava od kojih su mnogi rasejani i razišli se na razne strane, za što je najbolja pisana reč, posebno onaj podsetnik g. Zatezala.   Vezane vijesti: 11.08.2013. Parastos kod Klečke

klecka-jama_10-08-2014_016.jpg

Besjeda paroha drežničko – jaseničkog, protojereja Miloša Orelja nad Klečkom jamom

… Danas smo po treći put na ovom mestu. Mestu strahota i užasa, i opet mestu svetom. Svetom zato što su, ne sluteći i ne pomišljajući da se to može dogoditi 1941., lako hvatani, ovde dovođeni, ubijani i u ovu jamu bacani bezazleni i nevini pravoslavni Srbi 453… Draga braćo i sestre, poštovani organizatori; predsedniče Veća srpske nacionalne manjine za grad Ogulin g. Nevene Ivošević, poštovani predsedniče Udruženja Jadovno 1941. g. Dušane Bastašić, predsedniče antifašista za grad Ogulin g. Simo Tatalović, dožupane Karlovačke županije g. Siniša Ljubojević, dogradonačelniče grada Ogulina g. Mićo Zatezalo, svi prisutni danas ovde okupljeni. Danas smo po treći put na ovom mestu. Mestu strahota i užasa,

U Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima prva liturgija i krštenje

U Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima prva liturgija i krštenje

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i umirovljeni vladika Atanasije juče su u Hramu Vaskresenja u Prebilovcimasa sveštenstvom Eparhije ZHiP služili prvu Svetu arhijerejsku liturgiju u slavu Svetih prebilovačkih novomučenika koji su kanonizovani na ovogodišnjem Svetom arhijerejskom Saboru Srpske pravoslavne crkve. Na taj način molitveno je obeleženo stradanje više od 4.000 Srba u Donjoj Hercegovini od ustaša u Drugom svjetskom ratu, a samo u Prebilovcima 6. avgusta 1941. ubijeno je 860 meštana, mahom djece i žena, koji su bačeni u Šurmanačku jamu kod Međugorja. Hram u Prebilovcima gradi se na mestu nekadašnje spomen-kosturnice u koju su 1991. bile sahranjene kosti žrtava stradalih u Donjoj Hercegovini u Drugom svetskom ratu, a sakupljene

jama-ogulin-7.jpg

PARASTOS ZA 453 SRBINA UBIJENA I BAČENA U KLEČKU JAMU

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji, danas je služen parastos za 453 Srbina koje su ustaše ubile 1941. godine i bacile u Klečku jamu. Parastos je služio paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj pred oko 20 okupljenih poštovalaca i potomaka žrtava, srpskih zvaničnika iz karlovačke županije, te predstavnika udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Beograda. Zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević, na čiju inicijativu je 2012. godine obilježeno stradanje Srba na ovom stratištu, izrazio je zadovoljstvo što se na ovom mjestu potomci i poštovaoci žrtava okupljaju treći put, 73 godine nakon zločina. „Žrtve su bacane u jamu od maja do avgusta 1941. godine, znači prije bilo kakvih ratnih djelovanja

svece-crkva.jpg

U GARAVICAMA SLUŽEN PARASTOS ŽRTVAMA USTAŠKOG ZLOČINA

U Garavicama kod Bihaća danas je služen parastos povodom 73 godine od stradanja više od 14.000 Srba, Jevreja i Roma bihaćkog kraja koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. Predsjednik Zavičajnog udruženja „Una“ Boško Stojisavljević rekao je Srni da je osnovna poruka današnjeg skupa da se na Garavicama desio veliki pokolj 1941. godine, te da se Garavice nikad nikome više ne ponove. Stojisavljević je rekao da je prema britanskim nezavisnim izvorima na Garavicama za samo tri mjeseca ubijeno 14.500 civila, što ovo stratište stavlja na drugo mjesto po broju žrtava u BiH u Drugom svjetskom ratu. Parastos stradalim žrtvama na Garavicama služio je vladika bihaćko-petrovački Atanasije, nakon čega je

preb-paras.jpg

SLUŽENA LITURGIJA U SLAVU SVETIH PREBILOVAČKIH NOVOMUČENIKA

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i umirovljeni vladika Atanasije služili su danas u hramu u izgradnji u Prebilovcima Svetu arhijerejsku liturgiju u slavu Svetih prebilovačkih novomučenika koji su kanonizovani na ovogodišnjem Svetom arhijerejskom Saboru Srpske pravoslavne crkve. „Vaskrsenje ovog hrama i prebilovačkih mučenika u svetinje dokaz su da ovo mjesto nikad neće umrijeti, jer mu i samo ime kaže da prebiva i prebivaće vječno ako se poveže s Bogom, pa smo s toga ovdje i izgradili hram Vaskrsenja Hristovog“, rekao je vladika Grigorije u besjedi nakon liturgije. Liturgijom je molitveno obilježeno i 73 godine od stradanja više od 4.000 Srba u Donjoj Hercegovini od ustaša u Drugom svjetskom ratu, a

klecka.jpg

Parastos za 453 žrtve ubijene u Klečkoj jami kod Ogulina

U nedjelju 10. avgusta 2014. nad Klečkom jamom kod Ogulina, biće služen parastos nevinim žrtvama 1941.g. pod Klekom, u Klečkoj jami, na jednom od stratišta na području Ogulina, ubijeno je 453 žrtve. Ubijene su od ustaških vojnika hladnim oružjem samo iz razloga što su bili pravoslavni Srbi. Vijeće srpske nacionalne manjine za područje Grada Ogulina, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizuje služenje parastosa za žrtve stradale 1941. godine u Klečkoj jami . Komemoracija i parastos održaće se u nedjelju 10. avgusta. Okupljanje je u mjestu Bijelsko do 11 časova.   Vezane vijesti: KLEČKA JAMA – STRATIŠTE ŽRTAVA USTAŠKOG ZLOČINA – GENOCIDA  

slika-1.jpg

Prebilovci, 9. avgust: Liturgiju u slavu Svetim Prebilovačkim novomučenicima služiće vladike Grigorije i Atanasije

U subotu 9. avgusta 2014. godine, u Prebilovcima, kod Čapljine, BiH, molitveno će se obeležiti 73.godišnjica stradanja srpskog naroda Donje Hercegovine u genocidu Nezavisne Države Hrvatske u vreme Drugog svetskog rata. U toku leta 1941. u dva talasa zločina , nazvanih „Vidovdanski pokolj“ i „Ilindanski pokolj“ hrvatske snage su, posle svakovrsnog mučenja i iživljavanja nad nedužnim i nemoćnim žrtava, ubile oko 4000 Srba, oba pola i svih uzrasta u kraškim jamama, rekama i na drugim mestima. Posebno je teško stradalo selo Prebilovci, koje je izgubilo više od 800 svojih žitelja. Najviše žrtava je bilo među decom i ženama koje su 6. avgusta te godine žive gurnute u jamu Golubinka kod Međugorja. Zločin nad

koncil1.jpg

S. Živanović: Komentar na članak objavljen u rimokatoličkom listu „Glas koncila“ u Zagrebu

Rimokatolička „crkva“ neprekidno pokušava da opovrgne postojanje rimokatoličkog hrvatskog genocida protiv Srba, Jevreja i Roma u toku II svetskog rata. Na sednici Međunarodne komisije za istinu o Jasenovcu (u kojoj nema predstavnika ni Hrvata ni Srba) koja je održana u Njujorku pod predsedništvom američkog profesora Bernarda Klajna, sudsko medicinski stručnjaci iz SAD su izjavili da poseduju dokumenta koja govore da je preko 1400 rimokatoličkih sveštenika, časnih sestara i katoličkih aktivista u Nezavisnoj državi Hrvatskoj lično klalo, ubijalo, pljačkalo, mučilo, silovalo devojčice, devojke i žene, nasilno pokrštavalo pravoslavne Srbe, Jevreje i Rome. Nasilno su vađena nerođena deca iz utroba trudnih majki. Italijanski vojni izveštaji govore o užasnom razbijanju dečjih glava o

ognjena-marija-livanjska.jpg

Deca Ognjene Marije Livanjske

Mitropolit Amfilohije posetio majku Milicu, stradalnicu iz jame bezdanke Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit Crnogorsko-primorski Amfilohije, 5. avgusta, u popodnevnim časovima, posetio je Milicu Maljković, rođ. Bošković, staricu od 83 godine u njenom domu u Surčinu nadomak Beograda. Milica je jedna od 14 preživelih stradalnika od 218 pravoslavnih Srba bačenih od ustaša u jamu Ravni Dolac na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941. godine. Rodom je iz sela Donje Rujane pod Dinarom na Livanjskom polju. Kao desetogodišnja devojčica sa majkom, sestrom i mlađim bratom kao i mnogobrojnim rođacima, podelila je čašu stradanja na pravdi Boga, bacanjem u jamu bezdanicu. Čudom Božjim, bez vode i hrane, među leševima na dnu jame duboke preko 50

prebilovacki-mucenici.jpg

U CRKVI SVETOG SAVE LITURGIJA I POMEN PREBILOVAČKIM ŽRTVAMA

BEOGRAD, 6. AVGUSTA /SRNA/ – U maloj crkvi Svetog Save na Vračaru u Beogradu jutros je služena sveta liturgija i pomen srpskim žrtvama ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu na prostoru Prebilovaca i drugih opština južne Hercegovine. Paroh svetosavske crkve Budimir Zekanović rekao je da su prebilovačke žrtve stradale u užasnom zločinu samo zato što su se drugačije zvali i krstili na drugačiji način. On je istakao da je srpski narod opstao, a dokaz da zlo nije pobijedilo je „vaskrsenje srpskog naroda kroz Republiku Srpsku“. „Kako je moguće da taj narod, koji je toliko klan i nad kojima je NDH vršila toliko zločina ipak opstane. Taj narod je imao vaskrsenje

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.