arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dianin praunuk Leonard Rašica prima orden od patrijarha Irineja

„Novosti“ otvorile vrata istine o Diani

Donedavno za veliku heroinu znali samo istoričari i preživeli logoraši. Prvi tekst o tome kako je Budisavljevićeva spasla 12.000 dece iz logora naš list objavio 2010. godine Gotovo sedam decenija bilo je potrebno da svet sazna za veliku srpsku dobročiniteljku Dianu Budisavljević i možda najveću akciju spasavanja dece iz ustaških logora koje je ova heroina, rođena Austrijanka, organizovala tokom Drugog svetskog rata. Ovih dana konačno je počelo i snimanje filma o toj čudesnoj ženi koja je iz krvavih kazamata NDH izbavila oko 12.000 bespomoćne srpske dece, uglavnom sa Korduna, Kozare, iz hrvatskih i bosanskih sela. A do pre samo nekoliko godina, za nju su znali istoričari, neki preživeli logoraši i

Tribina u Beogradu: „Koncentracioni logor Gospić i srpski ustanak 1941.“

Tribina je održana u Domu ratnih vojnih invalida Srbije – Klub „Tesla“ ( Savski trg 9.) u petak, 28. jula 2017. Tribinu je organizovalo Udruženje Srba iz Hrvatske – Beograd zajedno sa drugim izbjegličkim i zavičajnim udruženjima izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, povodom 76. godišnjice od ilindanskih ustaških pokolja nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na tribini su govorili: Dr Nikola Žutić, dr Momčilo Diklić, prof. Mile Rajčević, prof. Dušan Đaković i istoričar Nikola Milovančev. Naučni rad dr Nikole Žutića pod naslovom „Koncentracioni logor Gospić i srpski ustanak 1941.“objavljen je u časopisu „Srpska slobodarska misao“ (Broj 1-3, Beograd, Januar-jun 2017. godine.) Pogledajte video zapis sa tribine: Vezane vijesti: Nikola

Belezi velikih zločina izloženi u Gradišci

Gradiška – Izložba „Belezi velikih zločina“, koja je otvorena u galeriji Zavičajnog muzeja u Gradišci, svjedoči o tragediji Srba u dvadesetom vijeku, a umjetnici su kroz svoju vizuru pokušali da prikažu sjećanja na zločine nad srpskim narodom koji su se desili na području Republike Srpske i Srbije. Direktor Zavičajnog muzeja Bojan Vujinović je istakao da je ova izložba pokušaj oživljavanja kolektivnog sjećanja na sve te događaje te dodao da je važno da publika vidi te slike. Izložba je realizovana u saradnji sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda, čiji je direktor Veljko Đurić Mišina istakao da je izložba do sada obišla osam gradova u Srpskoj. Uskoro će biti predstavljena u Hercegovini

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 20. oktobar 1942. Godišnjica ustaškog pokolja u Velikom Palančištu

U predvečernjim časovima 20. oktobra 1942. godine ustaše su preuzele od SS-ovaca srpski narod iz sela Veliko Palančište, Malo Palančište i Jelovca koji su prethodno sakupili. To veče izvršeno je razdvajanje muškaraca starijih preko 15 godina na jednu stranu, a žena i djece na drugu stranu.  Ukupno su izdvojena 82 muškarca koji su potom odvedeni u stočni tor Slavkana Vujičića. Svi muškarci su poubijani u toku noći 20/21. oktobra osim Đure Babića i Rade Popovića koji su čupajući proštace ograde tora uspjeli pobjeći.   Vezane vijesti: Ustaški pokolj u Velikom Palančištu oktobra 1942.god. Metak nije ispaljen. Sve su radili kama, nož i tupa sredstva poput palije

Mlincic_Tuk.jpg

Film o bestijalnim zločinima

Srna u pet nastavaka, uz do sada nepoznate detalje, donosi feljton o strašnom ustaškom pokolju u Velikom Palančištu kod Prijedora u oktobru 1942. godine, kada su u jednoj noći, bez ispaljenog metka, ubijena 342 žitelja sela, među kojima 226 djece. Dokumentarni film „Da se njima nikad ne desi“, autora Zorana Radonjića, donosi priče četvero svjedoka ustaškog pokolja u Velikom Palančištu u oktobru 1942. godine. „Na premijeru filma, koja je održana 22. decembra u Muzeju Kozare u okviru izložbe `Godina stradanja – 1942`, od četvero mojih sagovornika došlo je troje. Četvrti, Dušan Babić, toga istog dana je umro“, kaže Radonjić Srni. „Odem u podrum i ležem pred volove, u jasle. Došla

Crkva u Prebilovcima (foto S.Bjelica)

Pre­bi­lo­vač­ke žr­tve su da­le­ko od po­li­tič­kog pre­pu­ca­va­nja

U po­le­mi­ci sa Bo­ri­sa­vom Jo­vi­ćem o Osmoj sed­ni­ci CK SK Sr­bi­je, advo­kat Ra­do­je Ste­va­no­vić je kao po­gub­ne po­sle­di­ce re­zul­ta­ta te sed­ni­ce na­veo i „za­stra­ši­va­nje mu­sli­ma­na i Hr­va­ta ot­ko­pa­va­njem i no­še­njem srp­skih ko­sti­ju po­red nji­ho­vih ku­ća”. Te­za da je eks­hu­ma­ci­ja po­smrt­nih osta­ta­ka žr­ta­va usta­ških zlo­či­na iz ma­sov­nih grob­ni­ca u kra­škim ja­ma­ma i nji­ho­vo sa­hra­nji­va­nje po pra­vo­slav­nom ob­re­du bi­lo opa­sna sub­ver­ziv­na ra­bo­ta usme­re­na na pod­ri­va­nje mi­ra u biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji ni­je no­va.  Po­što kao advo­kat si­gur­no zna da ne­ki za­klju­čak vre­di sa­mo ako je za­sno­van na či­nje­ni­ca­ma, za­i­sta je upit­no na ko­jim či­nje­ni­ca­ma Ra­do­je Ste­va­no­vić za­sni­va svo­ju tvrd­nju o za­stra­ši­va­nju mu­sli­ma­na i Hr­va­ta. Pre­ma pre­su­di Okru­žnog su­da u Mo­sta­ru, iz ok­to­bra 1957. go­di­ne,

Počelo snimanje filma o Diani Budisavljević

Počelo snimanje filma o Diani Budisavljević, koja je spasla više od deset hiljada dece iz logora NDH. Mirjana Karanović: Bilo je to vreme u kom ustaški zločini nisu bili dovoljno „vidljivi“ Priča o jednoj od najvećih akcija spasavanja dece u Drugom svetskom ratu i izuzetnoj ženi koja ju je pokrenula Diani Budisavljević uskoro će se pojaviti na filmskoj traci. Prošle nedelje počelo je snimanje dugometražnog igrano-dokumentarnog filma „Akcija DB“ – kako je svoju aktivnost označila i sama Diana Budisavljević. U akciji je spaseno više od deset hiljada, uglavnom pravoslavne dece, ali je zbog istorijskih preokreta ovaj podvig doskora bio nepoznat, a priča ostala neispričana… Režiju potpisuje autorka iz Zagreba Dana

Ve­li­ki škol­ski ča­s u Šu­ma­ri­ca­ma ranijih godina (Foto M. Ignjatović)

Priča o zlu u slavu života

„Igre brojeva” Mirka Demića u režiji Marka Misirače na Velikom školskom času u Šumaricama 21. oktobra Kragujevac – Žrtve nacističke odmazde 21. oktobra 1941. oživeće i ove godine u Šumaricama, jednom od najvećih stradališta civila u Drugom svetskom ratu na ovim prostorima, a sa njima i neizbežno zlo koje istrajava uprkos našim pokušajima da ga eliminišemo iz svesti, istorije, sećanja. U delu „Igre brojeva” Mirka Demića, direktora Narodne biblioteke „Vuk Karadžić”, koje će 21. oktobra, po tradiciji, biti izvedeno kraj Spomenika streljanim đacima i profesorima u Šumaricama, glavnu ulogu podjednako nose i život i smrt, i nevini i dželati, i dobro i zlo. Prepliću se, pokušavajući jedno drugo da nadjačaju, u

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Malom Palančištu

Dokumenta NDH svjedoče o masakru u Velikom Palančištu

Srna u pet nastavaka, uz do sada nepoznate detalje, donosi feljton o strašnom ustaškom pokolju u Velikom Palančištu kod Prijedora u oktobru 1942. godine, kada su u jednoj noći, bez ispaljenog metka, ubijena 342 žitelja sela, među kojima 226 djece. Kada imate dokumente gdje strana koja je počinila pokolj sama govori o detaljima zločina – onda ste sigurni da niko ne može osporiti objektivnost niti pripisati subjektivnost ili pristranost, ističe za Srnu autor izložbe „Godina stradanja – 1942“ Vedrana Adamović. U Muzeju Kozare u Prijedoru po prvi put javnosti su prikazani dokumenti Oružništva NDH o ustaškom pokolju u Velikom Palančištu u oktobru 1942. godine. Među desetinama dokumenata i fotografija koji

Jasenovac Foto: RTRS

Sličnosti u obrascu zločina u Jasenovcu i Aušvicu

Između zločina ustaša u Jasenovcu i zločina koje su počinili Nijemci u logoru Aušvic tokom Drugog svjetskog rata postoje sličnosti u obrascu, izjavio je Srni profesor Gideon Grajf, glavni istoričar izraelskog instituta „Šem olam“, koji se bavi dokumentovanjem Holokausta. Grajf je rekao da se sličnosti ogledaju u sistemu okrutnosti, sadizma i brutalnosti i da je o tome govorio u predavanju studentima istorije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. „Napravio sam poređenje između zločinačkog sistema Nijemaca u Aušvicu i zločina koje su počinili Hrvati ustaše u Jasenovcu i ostalim logorima u ovom regionu. Zaista postoje sličnosti“, rekao je Grajf. On je dodao da su studenti bili veoma uključeni u diskusiju i da

Mladi_Franja.jpg

S. Živanović: Ko je bio fra Srećko Perić

U poslednje vreme veliki broj čitalaca i zainteresovanih ljudi obratili su mi se sa pitanjem: ko je bio Fra Srećko Perić i po čemu je poznat. Stvarno, 72 godine posle završetka II Svetskog rata i užasnog genocida protiv Srba, Jevreja i Roma u Hrvatskoj mnogi nikada nisu čuli za fra Srećka Perića, ma da se njegovo ime često pominje u knjigama i u pojedinim novinskim člancima. Ekumenisti u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi ponekad spominju njegovo ime jer je on bio rimokatolički župnik u Nišu sve do 25. maja 1937. godine, gde je radio kao veroučitelj u školi. Osnovao je dve rimokatoličke župe u Srbiji. Još pre kapitulacije kraljevine Jugoslavije, on je

Glavni istoričar izraelskog Instituta za obrazovanje, dokumentovanje i istraživanje Holokausta "Šem olam" Gideon Grajf prisustvovao je danas u Bijeljini projekciji dokumentarnog filma "Život bijeljinskih Jevreja.

Prikazan film „Život bijeljinski Jevreja“

U biblioteci Eparhije zvorničko-tuzlanske danas je prikazan film „Život bijeljinski Jevreja“ autora učenika i profesora Gimnazije „Filip Višnjić“. Film je nastao kao rezultat saradnje profesora srpskog jezika u bijeljinskoj Gimnaziji Karmele Rakić, koja je prošle godine boravila u Izraelu kao polaznik škole za izučavanje Holokausta i ljudi koji su joj pružili mogućnost da proširi obrazovanje u tom pogledu. „Otuda ideja da sa svojim đacima iz Gimnazije uradim film o Jevrejima, koji su živjeli u ovom gradu, o njihovom životu. Istraživali smo šta su to ti ljudi u ovom gradu stvarali, kakav trag su iza sebe ostavili, sve ono lijepo što je ostalo iza njih, a ne način na koji su

Viktor Ivančić

Uzgoj sveca

Nije stvarna ambicija da se kroz postupak crkvenoga posvećenja proizvede nekakav imaginarni, moralno umiveni Stepinac – to je tek tehnički manevar nužan za postizanje cilja – već, obratno, da se etiketom sveca proslavi i u bronci izlije Stepinčeva povjesna realnost. Ono što se uistinu kanonizira je klerikalna kolaboracija s fašizmom Istoga dana kada je hrvatski premijer Andrej Plenković došao u Vatikan u službeni posjetu papi Franji, pa nakon toga novinarima dao skandaloznu izjavu da ‘kanonizacija Stepinca ide dobro, u pravom smjeru’, svećenik i povjerenik za ekumenizam Sisačke biskupije Branimir Motočić – također u sklopu borbe za lik i djelo Alojzija Stepinca – nije došao na dječje groblje u Sisku. Tamo je održana komemorativna svečanost za djecu srpske

Burna istorija Korduna

KARLOVAC – Tribina pod naslovom „Kordun u prošlosti – historijski osvrt“ održana je u organizaciji karlovačkog pododbora SKD-a „Prosvjeta“ i VSNM-a Karlovca. – Kordun je imao vrlo burnu i turbulentnu povijest, prošao je od Scile do Haridbe. Ovo danas je historijski osvrt, a postoje i mnogi drugi kao kulturološki, sociološki, antropološki, politički, antifašistički i drugi. Bilo bi dobro da u jednoj knjizi možemo naći sve aspekte naše kulture, ali nažalost to nemamo jer nismo uspjeli izdati monografiju Korduna – kazao je u uvodu Dragan Grubješić, voditelj historijsko-književne sekcije karlovačkog pododbora. Gost tribine bio je i historičar i književnik Mile Dakić. – Nemoguće je govoriti o Kordunu izvan konteksta Vojne Krajine, iako

Foto: G. Šljivić

Ožiljci ne blede: Obeležena godišnjica fašističkog streljanja rodoljuba u Kraljevu (FOTO)

Uz zvuke sirena, počasni plotun i pravoslavni parastos odata pošta onima koji su 1941. godine stradali od ruke namačkih okupatora OKTOBARSKE SVEČANOSTI U okviru obeležavanja 76. godine fašističkog zločina, u amfiteatru Spomen-groblja glumci kraljevačkog pozorišta izveli su inscenaciju poeme Bogdana Mrvoša „Smrt u kući“ u adaptaciji i režiji Aleksandre Kovačević, dok je u ovdašnjem Narodnom muzeju održana promocija monografije „Vazduhoplovni školski centar Kraljevo 1947-2017“, autora Franja Fabijaneca, pukovnika u penziji. Kraljevo – Komemorativnom sednicom gradske skupštine, a potom i pravslavnim parastosom koji su na Spomen-groblju služili sveštenici žičke eparhije, u subotu je u Kraljevu obeležena 76. godišnjica fašističkog zločina u kojem su nemački okupatori streljali više od dve hiljada rodoljuba. Za samo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.