arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ustaše u Kupresu

Genocid u NDH: Zaboravljene žrtve nekadašnjeg Livanjskog kotara

Samo istina o stradanju Srba, Jevreja i Roma u nekadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ može poslužiti novim generacijama da se osvijeste i da ne čine zlodjela kakva su činili njihovi preci, zaključak je okruglog stola o temi „Genocid i ratni zločini počinjeni od NDH nad Srbima u opštinama Glamoč, Livno, Duvno, Grahovo i Kupres u periodu 1941-1945. godine“. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 21. septembra 2012. Direktor Međunarodnog instituta za istraživanje genocida iz Londona Srboljub Živanović rekao je danas tokom okruglog stola održanog u Banjaluci da je osnovni cilj održavanja ovakvih skupova da se sadašnjim generacijama objasni kakvo je zlo genocid. „Želimo

Godišnjica: 12. – 22. jula 1941. – Stravični zločini nad Srbima livanjskog polja

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. jula 2017. godine. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz

Zidina spaljene crkve i polomljeni spomenici na srpskom groblju u Donjim Rujanima

Sudbina Livanjskih Srba: Od đedovine Kraljevića Marka do pustih i razrušenih naselja obraslih šumom!

O Srbima sa područja Livanjskog polja se malo govorilo. Kao da ih je nakon ratova ’90-ih zaboravila i Srbija i istorija. Livanjsko polje je bilo granično između pravoslavnog i katoličkog stanovništva, omeđeno dvema planinama sa jugozapada Dinarom, a sa severoistoka Golijom. Sam grad Livno se nalazi u donjem delu Livanjskog polja, prema Dalmaciji, gde je katoličko stanovništvo u okruženju dominantno. U gradu Livnu do rata su živeli i pravoslavni i muslimani i katolici. Za Srbe Livno je poznato po epskoj pesmi o starcu Vujadinu, koji je kao ajduk stradao u vreme Turaka sa svojom prodicom. Poznata osmatračka kula, gde je po predanju postradao ovaj srpski ajduk, koja stoji nad gradom

Originalan snimak bacanja u jamu načinjen krajem jula ili početkom avgusta 1941. wikipedia.org

Krivi samo zato što su Srbi

Pre 77 godina, 6. juna 1941, u Livnu i okolini otpočeo je ustaški pogrom nad Srbima, jedan od najstravičnijih genocidnih zločina koje je počinila soldateska bojovnika Anta Pavelića. Ne toliko po broju žrtava, iako je od tada pa za nepuna dva meseca potom, a posebno 30. jula i 2. avgusta, na Ognjenu Mariju i Svetog Iliju, koliko je do sada, po imenu i prezimenu utvrđeno, pobijeno 1.587 Srba, uglavnom nejači, među njima i više od 400 dece mlađe od deset godina, ovi zločini ostaju za pamćenje po zverstvima i bestijalnosti koju su ustaše ispoljile, bacajući uglavnom žive žrtve u jame bezdanice i ostavljajući ih da tu danima skapavaju u najstrašnijim

Cvijo Pajčin – Oraščić

6. jun 1941. – 77 godina od početka stradanja Srba Livanjskog polja

Ovog juna navršava se 77 godina od početka masovnih ustaških zločina nad srpskim narodom Livanjskog polja. Prema raspoloživim izvorima, 6. juna 1941. godine grupa naoružanih ustaša iz Livna upala je u Sajković, srpsko selo na zapadu današnje opštine Livno. Prema pisanju Buda Simonovića u knjizi Ognjena Marija livanjska, ustaše su došle u Sajković u potrazi za Cvijom Pajčinom, zvanim Oraščić, koji se već bio odmetnuo u planinu i počeo da pruža otpor vlastima NDH. Pošto Cviju nisu uspeli naći, ustaše su uhapsile uglednog i dugogodišnjeg gubinskog sveštenika, oca Ristu Ćatića i Cvijinog mlađeg brata Jovu. Po svemu sudeći, otac Risto je ustašama svakako već bio trn u oku. Kao i

livanjsko_spomenici.jpg

Livanjsko polje – neposredno pred rat 1992. godine

U kratkom video zapisu autor dokumentuje lokalitete srpskog stradanja sa malobrojnim i tada još očuvanim spomenicima žrtvama pobijenim 1941.g. od strane hrvatskih ustaša. Do sada najkompletniji prikaz o stradanju Srba Livanjskog polja 1941. godine, uradio je gospodin Budo Simonović sa svojom knjigom „Ognjena Marija Livanjska“   Vezane vijesti: Vađenje kostiju iz jame Ravni Dolac 1991. godine Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 06. april 2012. godine.

+Mara Jurić 1933-2018

U Banatskom Despotovcu, u osamdesetpetoj godini života, preminula je Mara Jurić (rođena Lalić), rodom iz Donjih Rujana. Sahrana drage pokojnice zakazana je za 2. mart 2018. godine u 13 časova. Mara Jurić je bila jedna od 14-oro stradalnika koji su, nakon 42 dana, živi izvađeni iz jame Ravni Dolac na Dinari, u koju je bačeno 218 pravoslavnih Srba iz Gornjih i Donjih Rujana. Večan joj spomen, dostojan blaženstva! Mara Jurić je nedavno svedočila i emisiji ”Kvadratura Kruga” posvećenoj stradanju Livanjskih Srba: http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/2945609/.html  U nastavku prenosimo njenu priču iz knjige ”Ognjena Marija Livanjska” autora Buda Simonovića.  ———————————————————————————————————— Najmlađa U Banatskom Despotovcu, nedaleko od Ljube Lalić-Konjikušić, živi i njena mlađa sestra Mara, najmlađa

Jovo Bajić o „Ognjenoj Mariji livanjskoj“ Buda Simonovića

Besjeda Jove Bajića, pisca istoričara i novinara na romociji šestog izdanja knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“, održanoj na Beogradskom sajmu knjiga 25. oktobra 2016. godine.  Mogu vam saopštiti da sam u neku ruku bio svedok nastanka knjige „Ognjena Marija livanjska“ o kojoj danas razgovaramo. Budo Simonović i ja odavno se znamo. Radili smo zajedno u „Politici ekspres“, Simonović je bio „Ekspresov“ dopisnik iz Crne Gore, i važio je za jednog od najboljih novinara našega lista, jednog od najboljih reportera. Kada su „Ekspres“ devedesetih godina počeli rušiti spolja i iznutra, Budo je prešao u „Ilustrovanu politiku“ na čijim su se stranicama, iz broja u broj, pojavljivale njegove reportaže, a među

Najava – Kvadratura kruga o stradanju Livanjskih Srba

  Sledeće subote, 25. novembra, emitovaće se epizoda emisije ”Kvadratura kruga” na Radio Televiziji Srbije (RTS) koja će biti posvećena stradanju Livanjskih Srba 1941. godine. U okviru emisije, biće prikazana i svedočenja preživelih. Inače, emisija ”Kvadratura kruga” se emituje svake subote u 18.30 časova na RTS 1. Prethodne epizode ove emisije možete naći ovde: http://www.rts.rs/page/tv/ci/series/17/rts-1/46/kvadratura-kruga.html Izvor: Udruženje Ognjena Marija Livanjska

budo-ognjena_marija_livanjska.jpg

U Livnu šesnaest godina kasnije

Odlazeći iz Livna 12. avgusta 1991. godine, dan poslije sahrane posmrtnih ostataka oko 1.600 Srba stradalih u ovom kraju u ustaškim pokoljima 1941. godine i promocije moje knjige „Ognjena Marija livanjska“, posvećene tim zločinima, nijesam ni slutio da će proći više od šesnaest godina dok se ponovo vratim u ovaj prokleti, okrvavljeni, opjevani i oplakani grad. Iako su noć uoči sahrane, u Livnu sijevnuli noževi ustaške mržnje ( na parkingu ispred hotela „Dinara“ su, doduše, isječene samo gume na petoro-šestoro vozila beogradske i novosadske registracije), i dalje sam naivno vjerovao da se zlo ne može ponoviti, da je to samo pojedinačni eksces, a ne  znak vaskrslog, povampirenog ustaškog  ludila i

U Aranđelovcu otvorena izložba o Livanjskim Srbima

U parohijskom domu crkve Svetog Arhangela Gavrila u Aranđelovcu, sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa šumadijskog Gospodina Jovana, 4.novembra t.g. otvorena je izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“, autora prof dr Veljaka Đurića Mišine i Radovana Pilipovića. Uz bogat umetnički program izložbu je otvorio protojerej Željko Đurica, kome se i ovom prilikom zahvaljujemo jer mu kilometri od Brčkog do Aranđelovca nisu prepreka da ličnim prisustvom pokaže svoju privrženost i podršku livanjskim Srbima. Pozdravnim rečima, dobrodošlicom i podsećanjem na istoriju i zaostavštinu livanjskih Srba gostima su se obratili: protojerej Milovan Ranković, starešina crkve Svetog Arhangela Gavrila; Gordana Dostanić, predsednik UO Udruženja OML; Nemanja Dević, istoričar; i protojerej-stavrofor Željko Đurica. U umetničkom delu

Šestoro preživjelih Crnogoraca: PERO, RAJKO, ILIJA (Rajkov brat), LUKA i MIJO, a ispred njih MARA CRNOGORAC

Sedam dana u grobnici

Napomena redakcije: Juče, 29. oktobra 2017. upokojila se u Gospodu Mara Kozomora rođena Crnogorac, jedna od mučenica koja je nakon sedam dana izašla živa iz jame Bikuše. Ovo je njena priča koju se zapisao književnik Budo Simonović. Opijelo i sahrana će se obaviti na Bežanijskom groblju u srijedu 1. novembra. Opijelo će početi u 11 časova. Pokoj duši mučenici Mari. Zanimljivo je takođe da je, čak i od onih koja su spašena i na neki način izbjegla ustaško nemilosrđe, veoma malo djece iz livanjskog kraja preživjelo Drugi svjetski rat. Mnogo ih pomrlo još u toku rata. Stigle ih posljedice stradanja, pokosile bolesti, glad i svakojake druge nedaće koje su nadolazile u

Aranđelovac: Otvaranje izložbe ”Srbi Livanjskog polja – trajanje kroz vekove”

Izložbu eksponata i fotografija koju je, sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, tadašnjeg vladike bihaćko-petrovačkog gospodina Atanasija, pripremilo Udruženje Ognjena Marija Livanjska u želji da osvetli deo svoje bogate kulturne i duhovne zaostavštine i burne istorije, a koja je prikazana u Beogradu, Banja Luci, Novom Sadu, Londonu i Bijeljini, imaće priliku da vide i građani Aranđelovca. Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva vladike šumadijskog Gospodina Jovana, izložba će biti svečano otvorena u subotu 04. novembra t.g. u 17 časova, u prostoru crkve Svetog Arhanđela Gavrila u Aranđelovcu. Autori izložbe su: prof dr Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović. Otac Milovan će održati pozdravnu besedu, a prisutnima će se obratiti i gost iz Brčkog – otac Željko Đurica inače paroh lijevanjski do januara

Mladi_Franja.jpg

S. Živanović: Ko je bio fra Srećko Perić

U poslednje vreme veliki broj čitalaca i zainteresovanih ljudi obratili su mi se sa pitanjem: ko je bio Fra Srećko Perić i po čemu je poznat. Stvarno, 72 godine posle završetka II Svetskog rata i užasnog genocida protiv Srba, Jevreja i Roma u Hrvatskoj mnogi nikada nisu čuli za fra Srećka Perića, ma da se njegovo ime često pominje u knjigama i u pojedinim novinskim člancima. Ekumenisti u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi ponekad spominju njegovo ime jer je on bio rimokatolički župnik u Nišu sve do 25. maja 1937. godine, gde je radio kao veroučitelj u školi. Osnovao je dve rimokatoličke župe u Srbiji. Još pre kapitulacije kraljevine Jugoslavije, on je

Promocija knjige ”Livanjski Srbi” u Beogradu – Rezervišite vreme!

U nedelju, 8.oktobra u 18.30, u sali parohijskog doma Vaznesenjske crkve, ul. Admirala Geprata, Beograd, održaće se promocija knjige Livanjski Srbi: Prosvjetna i duhovna zaostavština, autora Branka Dokića i Radovana Jovića. Pored autora prof.dr Branka Dokića, na promociji će govoriti: prof.dr Radivoj Radić, prof. dr Nikola Ramić i dr Miloš Damnjanović. Knjiga koju ćemo vam predstaviti je prikaz prilika i zaostavštine srpske zajednice livanjskog područja, tokom duge istorije njihovog života na tom prostoru. U umetničkom delu programa učestvovaće: Snežana Jolić, Stefan i Nikola Radu. Autori i ovom knjigom široj čitalačkoj publici žele da prikažu deo bogate srpske baštine i time, na još jedan način i još jednim u nizu primera, iskažu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.