arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milo Lompar

Ni slobode ni hleba

Duboko potresen neoprostivim izgredima i nasilnim napadima, izvršenim 1902. godine u Zagrebu protiv svega što je srpsko, Stojan Novaković je podneo ostavku na članstvo u Jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu. Objasnio je svoj čin saznanjem da se protivi nastojanju po kojem „ceo svet, pa i Hrvati i Bugari, hoće od Srbije… koja je samo deo srpstva (po onome pars pro toto) da načine grob a ne ognjište srpstva.“ Zar nije strašno ovo osećanje usamljenosti? Ono je ipak veće od našeg današnjeg protivljenja izborima na Kosovu i Metohiji: premda lišeni podrške među parlamentarnim činiocima, jer je kod nas na delu političko jedinstvo zasnovano na ideji nacionalne izdaje, premda skrajnuti u zakutke javnog

bjelovar.jpg

Zločin nad vojnicima JNA u Bjelovaru još nekažnjen

BEOGRAD – Danas se navršavaju 22 godine od još nekažnjenog zločina u bjelovarskoj kasarni nad vojnicima JNA, koji su se predali hrvatskoj vojsci, saopšteno je iz Informaciono-dokumentacionog centra „Veritas“. Hrvatske snage su po ulasku u kasarnu ubile komandanta kasarne „Božidar Adžija“ u Bjelovaru i dvojicu njegovih pomoćnika, a četiri dana kasnije strijeljale su još šestoricu pripadnika JNA. Trojicu oficira hicima u glavu iz pištolja ubio je predsjednik Kriznog štaba Bjelovara Jure Šimić, ali Haško tužilaštvo nikada nije otvorilo istragu protiv njega, iako je porodica jednog od ubijenih oficira to zatražila još u julu 1998. godine, navodi se u saopštenju „Veritasa“. Sud u Bjelovaru je 2006. godine pokrenuo istragu protiv Šimića, nakon

podrvanje.jpg

SREBRENICA: PREŽIVJELI SVJEDOČE O MUSLIMANSKIM ZLOČINIMA

O stravičnim zločinima nad Srbima, koje su u Podravanju, kod Srebrenice, počinili njihove komšije muslimani, kao i Naser Orić lično, svjedoče preživjeli Srbi. Na jučerašnji dan prije 21 godinu, jake muslimanske snage iz Srebrenice i Žepe opkolile su ovo razuđeno planinsko selo i njegove zaseoke, presjekle jedinu putnu komunikaciju prema Milićima i krenule u silovit artiljerijsko – pješadijski napad. Da ne bi pali živi u ruke neprijatelju, Mile Nikolić je u ime opkoljenih Srba dok nije prekinuta radio-veza, tražio da ih gađa srpska artiljera, navodeći koordinate. Ivko Šarac prisjeća se kako su mještani bili u obruču, ali nisu pomišljali na predaju. „Bili smo u obruču i pružali smo otpor. Nestajalo

zapadno-krajiske-opstine.jpg

ODBRANA ZAPADNIH GRANICA REPUBLIKE SRPSKE

KOZARSKA DUBICA /SRNA/ – Opštine Kozarska Dubica, Novi Grad i Kostajica obilježiće u srijedu, 18. septembra, 18 godina od odbrane zapadnih granica Republike Srpske i BiH od hrvatske agresije 1995. godine. Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova utvrdio je da se ove godine centrali program obilježavanja „Odbrane zapadnih granica Republike Srpske i BiH od Hrvatske agresije“ održi 18. septembra u Novom Gradu.   Obilježavanje godišnjice počeće u srijedu u 10.00 časova polaganjem vijenaca na Spomen-obilježju u Tunjici, a u 11.00 časova u crkvi Svetog Petra i Pavla u Novom Gradu biće služen parastos poginulim i ubijenim borcima i civilima. Obraćanje zvaničnika u gradskoj bioskopskoj sali planirano je

vozuca2013.jpg

VOZUĆA: JEDNO OD NAJVEĆIH SRPSKIH STRATIŠTA NA OZRENU

„Vozuća je jedno od najvećih srpskih stratišta na Ozrenu, gdje je raseljno 1.920 porodica, 7.860 stanovnika. Stradalao je 700 vojnika, 300 sa Ozrena i 400 iz drugih krajeva, a 400 se vodi kao nestalo“, precizirao je Đokić. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz izjavio je da je pokrenuta inicijativa da se 10. septembar, kao datum staradnja srpskog stanovništva ovog područja uvrsti u značajne datume za istoriju Srpske. Organizator manifestacije Zoran Blagojević, koji nastupa ispred Zavičajnog udruženja Zavidovićana, naglasio je da, osim obilježavanja protjerivanja Srba i traženja nestalih, ovaj skup ima namjeru i da bude podsjetnik mladim naraštajima sa ovog područja na njihove korijene. Nekadašnji mještanin Vozuće Rajko Todić, koji sada živi u Kotorskom kod Doboja, rekao je da

medacki-dzep9.jpg

20 godina od Medačkog Džepa – zločin bez kazne

– Danas se navršava 20 godina od akcije hrvatske vojske u Medačkom džepu, kada je ubijeno 88 Srba, među kojima 17 žena. Hrvatska je nakon toga srpskoj strani predala 52 tijela, dok ranjenih i zarobljenih uopšte nije bilo, što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o sistematskom ubijanju zarobljenih i ranjenih, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“.  U „Veritasu“ podsjećaju da je general Unprofora /pod čijom je zaštitom bilo srpsko stanovništvo/ Žan Kot bio zaprepašten onim šta je zatekao poslije osmodnevnih borbi i u izvještaju je napisao da u selima kroz koja je prošao nije našao znake života ni ljudi, niti životinja i da je „razaranje potpuno, sistematsko i namjerno“. Uprkos tome,

Zločin na Trovrhu

NOVO GORAŽDE – Na 21-vu godišnjicu zločima muslimanskih snaga iz Goražda, svrstanih u takozvanu Armiju BiH, nad zarobljenim srpskim stražarima na bivšem RTV repetitoru Trovrh, na ovom planinskom prevoju iznad Novog Goražda, 20. avgusta je otkriveno spomen obilježje i održan pomen parastos, koga je služio paroh Goraždanski Novica Ćebić. Spomen obilježje sa imenima osam zarobljenih srpskih stražara, kao i dvojicom srpskih vojnika koji su ubijeni u ofanzivi muslimanskih snaga oko Trovrha, otkrili su članovi njihovih porodica Milja Vuković i Goran Ćeho. A na mermernoj ploči na znanje pokolenjima zapisana su imena zarobljenih i ubijenih srpskih boraca koji su čuvali RTV repetitor Trovrh: Boško Lasica i njegov sin Đoko, Ratomir Klačar,

smiljan-crkva.jpg

Zatrto sjećanje na stradanja u rodnom mjestu Nikole Tesle

Brojni posjetioci koji u selu Smiljan kod Gospića obilaze memorijalno područje posvećeno svjetskom geniju Nikoli Tesli, dolazeći pred pravoslavnu crkvu Svetog Petra i Pavla, ostaju zakinuti za odgovor na pitanje tko počiva u velikoj grobnici na groblju smještenom na padini uzvisine uz crkvu. Do 1991. odgovor na to pitanje mogli su pročitati na spomeniku postavljanom iznad grobnice na kome je pisalo da su tu sahranjeni posmrtni ostaci preko 530 žrtava ustaškog genocida od 1941. do 1945., ali sudeći po odsustvu bilo kakve želje da se spomenik obnovi, to će ostati tajna za mnoge generacije. Najveći broj žrtava potiče iz avgusta 1941. godine kad su ustaše prvih dana avgusta 1941. zaredale

petrovacka-cesta-zbjeg.jpg

Sjećanje na Srbe stradale na Petrovačkoj cesti

Na jučerašnji dan prije 18 godina, 7. avgusta 1995. godine, hrvatska avijacija bombardovala je kolonu srpskih izbjeglica , koja je bježala pred hrvatskom vojskom u akciji „Oluja“. Kolona se kretala iz pravca Donjeg Lapca prema Bosanskom Petrovcu. U bombardovanju je smrtno stradalo devet Srba , od čega četvoro djece, a pedeset izbjeglica je ranjeno. U znak sjećanja na ove žrtve kod Spomen krsta u Bravsku služen je pomen i zapaljene su svijeće. I ove godine okupili su se preživjeli učesnici ovog pogroma, te rodbina i prijatelji stradalih. Iako je MUP RS 2010. godine podnio izvještaj protiv dva pilota i tri oficija vojske Hrvatske, optužnice protiv počinilaca nikada nisu podignute.   U

savo-ispred-hrama.jpg

Preko mrtvih predaka znamo ko smo, šta smo i odakle smo

Na putevima kojima su se kretale krajiške izbjegličke kolone ostajali su leševi ubijenih artiljerijskim granatama, avionskim raketama, snajperskim hicima, noževima…   Draga braćo i sestre, poštovani prijatelji, Mi Krajišnici sa lijeve obale Une, evo već osamnaesti put, onoliko puta koliko godina i traje naše izgnanstvo iz zavičaja, na ovom svetom mjestu, palimo svijeće za pokoj duša našim rođacima, prijateljima, saborcima i sunarodnicima postradalim u posljednjem ratu i poraću na području Hrvatske i bivše RSK, istovremeno se sjećajući i onih koji stradaše u svim predhodnim i naknadnim ratovima, pogromima i progonima. A neposredni povod za ovu tužnu manifestaciju jeste 4. avgust 1995. – dan kada su hrvatske oružane snage, uz odobrenje i podršku

obiljezavanje-plakat-2013.jpg

Obilježavanje 18. godišnjice egzodusa Srba iz Krajine od 3. do 7. avgusta 2013.

Kao i prethodnih godina, i ove se u Banjoj Luci, Novom Gradu i Petrovcu u organizaciji Dokumentaciono informativnog centra Veritas obilježava godišnjica egzodusa Srba iz Republike Srpske Krajine. Ovim putem Vas pozivamo da se svi zajedno okupimo 18 godina nakon ovih strašnih događaja.     Program za obilježavanje 18. godišnjice egzodusa Srba iz Krajine od 3. do 7. avgusta 2013.       Subota, 3.8.2013. Banja Luka 10,00-11,30 Okrugli sto na temu Akcija „Oluja“ u svijetlu međunarodne pravde i predstavljanje Biltena MPC Šolaja, Hotel Bosna 20,30 Saborni Hram Hrista Spasitelja Paljenje svijeća Duhovno-umjetnički program Nedjelja, 4.8.2013. Banja Luka 11,00 Parastos u Hramu Sv.Trojice 11,40 Polaganje vijenaca-groblje Sveti Pantelija 12,15 Daća-Kolo srpskih sestara Ponedjeljak, 5.8.2013. Banja Luka 20,00

sabor-bilogoraca1.jpg

MJESTA STRADANjA – OBAVEZA DA IH SE PAMTI I POTOMSTVU PREDAJE!

U SMEDEREVSKOJ PALANCI ODRŽAN 4. SABOR BILOGORACA U subotu 13. jula u Smederevskoj Palanci je održan 4. Sabor Bilogoraca. Tako su se poslije tri godine i okupljanja u Rumi i Grockoj u međuvremenu, bivši žitelji istočne Bilogore ponovo našli u ovom gradu. Istina, u nešto manjem broju nego prijašnjih godina – svoj danak uzimaju besparica i kriza u ovom aktuelnom periodu koji možemo najjasnije opisati kao dogorijevanje političkog projekta započetog paljevinom skupštine Srbije prije nešto više od jedne decenije. Sabor je centralno mjesto okupljanja Bilogoraca, ali i prilika da se održi godišnja skupština Zavičajnog udruženja „Bilogora“, sabere sve što se radilo i uradilo između dva Sabora, progovori o uspjesima i teškoćama i donesu

mandic.jpg

POČELA EKSHUMACIJA MASOVNE GROBNICE

Na sarajevskoj gradskoj deponiji u Buća Potoku jučer je počela ekshumacija velike masovne primarne i sekundarne grobnice, izjavio je predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica Sarajevsko–romanijske regije Milan Mandić. Mandić je novinarima rekao da nije riječ o klasičnoj deponiji, već o masovnoj grobnici i mjestu ratnog zločina. On je dodao da u Udruženju imaju saznanja da je na ovoj deponiji zakopano više desetina Srba iz Sarajeva koji su ostali lojalni tadašnjoj BiH.  „Tu lojalnost su platili životom i završili su pod smećem, debljine 27 do 32 metra“, rekao je Mandić i dodao da su na osnovu saznanja prije dva mjeseca počeli sa probnim kopanjem, kada su došli do podataka da je riječ o

21 GODINA OD STRADANjA SRBA U LOZNICI

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša poginulih kod njihovih humki i polaganjem cvijeća kod spomen-krsta na groblju u Bratuncu, članovi opštinske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i porodice poginulih danas su obilježile 21 godinu od stradanja 11 Srba u bratunačkom selu Loznica i jednog u Zagonima. Živana Filipović ispričala je da je tog tragičnog Vidovdana 1992. godine u Loznicu upala muslimanska vojska iz Srebrenice i ubila 11 mještana, među kojima i njenu sedamnaestogodišnju kćerku Vericu, koja je bila u kući. „U selu su zatekli civile i ubili koga su stigli, a selo su opljačkali i zapalili i ono još nije obnovljeno“, rekla je Filipovićeva. Ona je ogorčena

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.