arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Gornja Trebinja

Otkrivena spomen kosturnica u Gornjoj Trebinji kod Karlovca

  Kod pravoslavne crkve u Gornjoj Trebinji kod Karlovca, otkrivena je spomen ploča na spomen kosturnici, nedavno podignutoj u znak sjećanja na stradanja 205 civilnih žrtava ustaškog zločina koji se dogodio 6. i 7. januara 1942. godine, dakle, prije 72 godine. Nakon prijašnjeg masakra 21. decembra 1941. u Prkosu i Lasinji, kada je ubijeno 1500 žena, djece i staraca, pogrom nedužnog pravoslavnog stanovništva nastavljen je u okolici bivše općine Skakavac. Ljudi su pohvatani i odvedeni u šume pokupske doline, Domaćaj lug i Lipljansko mlađe. Tamo su njihova tijela bačena u već pripremljene i iskopane jame. Te rupe se i danas mogu vidjeti. Spomenik u Gornjoj Trebinji nije do kraja završen

draga-mastilovic.jpg

Draga Mastilović: Srebrenički Magnum Crimen

Mogu li globalne imperije srpskom narodu suditi pred Haškim tribunalom bez dubljeg uvida u stravična stradanja Srba u srebreničkom okrugu u sva tri rata?  Istoričari moraju da govore o kontinuitetu zločina nad Srbima a sve u pokušaju njihovog istrebljenja zapadno od rijeke Drine. Prve koncentracione logore za Srbe, čak i za srpsku djecu sa ovih prostora, formirala je Austrougarska. Taj kontinuitet nastavila je Nezavisna Država Hrvatska i dodala još neke elemente genocida, brutalno fizičko zatiranje i to nečuveno zvjerskim metodama i duhovni genocid, to jest nasilno pokatoličavanje, posebno srpske djece kojima su roditelje prethodno pobili. U ratovima 1991–1995 godine dobrim dijelom je dovršen taj projekat, jer su Srbi iz Hrvatske

maslenica-parastos.jpg

MASLENICA – Hrvatska slavi datume stradanja Srba

22. JANUARA /SRNA/ – U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za postradale Srbe u Ravnim Kotarima u Hrvatskoj koji su ubijeni u akciji hrvatskih snaga „Maslenica“ u januaru 1993. godine. U toj operaciji poginulo je 348 srpskih vojnika i civila, među kojima 35 žena i troje djece uzrasta do 12 godina.   Parastos su služili sveštenici crkve Svetog Marka, a prisustvovali su predstavnici izbjegličkih udruženja, Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ iz Beograda i rođaci stradalih. Direktor „Veritasa“ Savo Štrbac rekao je da je krajem 1996. godine Tužilaštvo u Srbiji sprovelo istragu o zločinu u Maslenici i sve prikupljene dokaze poslalo u Hrvatsku, ali da još niko nije odgovarao

Sud

Svjedočenja o ubistvima i paljevini u Grborima

Glavni sekretar HDZ-a Milijan Brkić svjedoči pred sudom o tome zašto je svojevremeno, kao zamjenik direktor policije Hrvatske, nazvao jednog od osumnjičenih za ubistva srpskih civila u selu Grubori 1995. godine i obavijestio ga o dolasku policije.Za masakr nad pet srpskih civila i paljenje 20 kuća u selu Grubori kod Knina, 25. avgusta 1995. godine, osumnjičeni su hrvatski policijski specijalci. Zločin se desio pred dolazak u Knin voza u kome su bili Franjo Tuđman i drugi hrvatski rukovodioci.Na suđenju bivšim policijskim specijalcima Frani Drlji i Boži Krajini, Brkić će morati da objasni zašto je pokušao da obavijesti jednog od osumnjičenih da ga traži policija. Pred sudskim vijećem preslušavane su snimke teleFonskih razgovora, tajno snimljenih u istrazi

slovenija.jpg

Slovenačka nezavisnost – Za „Blic“ govore porodice vojnika ubijenih u Sloveniji 1991.

„Nikada nam nisu rekli šta se dogodilo našoj deci“ Zoran Ješić imao je svega 18 godina, a Goran Maletić 19 kad su zajedno sa Antonijem Šimonjićem ubijeni na slovenačkom graničnom prelazu Holmec 1991. godine dok su držali ruke uvis, a što je zabeležila i austrijska televizija. Porodica Ješić živi u selu Sakule kod Opova, dok Maletići i dalje žive u Novom Sadu. Obe porodice tvrde za „Blic“ da nikada nisu dobile zvanično objašnjenje šta se dogodilo njihovim najmilijima. – Od postupka očekujem bar toliko da napokon, petnest godina kasnije, saznam kako je moj sin poginuo – prvo je što u razgovoru za „Blic“ kaže Lazar Maletić otac Gorana. Kako pričaju Lazar

hrvatska-vojska-glina-1995.jpg

Hrvati mučili Srbe toliko da ih porodice ni mrtve nisu prepoznale

Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević otkrio je, ranije, šest lokacija na kojima to tužilaštvo vodi predistražne radnje u vezi sa zločinima počinjenim nad Srbima od strane hrvatske vojske u “Oluji“. Kao jednu od šest lokacija naveo je područije hrvatskog grada Gospića, gde se, kako saznaje Telegraf.rs, istražuje smrt 39 žrtava. Meštani Donjeg Lapca, u kome je do 1991. bilo 100 odsto srpskog življa, dobro pamte dan kad su u to mesto dovezena 22 mrtvačka sanduka u kojima su bile srpske civilne žrtve s područja Gospića i okoline. Svedok I. B. kaže za Telegraf.rs da će se, dok je živ, sećati tog crnog dana. „Od 22 Srbina koji su svirepo

bratunac-bjelovac2.jpg

BJELOVAC: PARASTOS ZA 109 POGINULIH SRBA

Parastos za nastradale Srbe iz Bjelovca ispred crkve Sv.proroka Ilije BRATUNAC, 14. DECEMBRA /SRNA/ – U porti crkve Svetog proroka Ilije u Bjelovcu, kod Bratunca, danas je služen parastos za 109 stradalih Srba iz ovog i susjednih sela Sikirić i Loznička Rijeka, od kojih su njih 68 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na današnji dan 1992. godine. Prislužene su svijeće za pokoj duša i položeno cvijeće uz spomen-ploče na zidu bjelovačkog hrama sa imenima svih 109 ubijenih, čime su obilježene 22 godine od njihovog stradanja. Cvijeće je položio izaslanik predsjednika Republike Srpske Goran Džajić, delegacije Boračke i Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Udruženja logoraša regije

pec-ubijeni-mladici.jpg

Roditelji izmasakriranih mladića u Peći: Ko nam je pobio decu?

Decenija i po od ubistva šestorice srpskih mladića u Peći. Ogorčeni roditelji: Masakr naše nedužne dece, osim nas, više nikog ne zanima. Ubice su još na slobodi U Subotu se navršava 15 godina od ubistva šestorice srpskih mladića u kafiću „Panda“, u centru Peći. Ali svih ovih godina niotkud ne stižu odgovori na pitanja: Ko je naručio ubistvo? Ko ih je ubio? Četrnaesti decembar, 1998. godine – crno slovo srpskog metohijskog naroda kome je ovaj stravični zločin bio i najava za pogrom koji će uslediti pola godine kasnije. Tada je Metohija gotovo potpuno očišćena od Srba. Ivan Obradović bio je najmlađi. Đak prve godine pećke gimnazije „Sveti Sava“. Đak generacije u osnovnoj.

divoselo11.jpg

Prvi napad na Divoselo

Ništa nije davalo ni naslutiti da taj jesenji dan 16.novembra 1991.g. neće biti kao i drugi obični jesenji-mada su linije povučene i živjelo se  ni u ratu ni u miru. Iako je moja kuća na Raskrižju od kuće mog tasta, Bogde Bajina i tašte Savke, pod Točkom bila udaljena manje od kilometra, noć uoči tog dana žena Mica i ja prenoćili smo kod njih.  Planirali smo ujutro klati prase. Kad sam ustao, Bogde reče da danas nećemo klati prase, jer kiša od 6 sati neprekidno pada. Savka je spremila doručak-pršutu i jaja. U to vreme dotrči snaja Ise Ćejina-Anka i kaže  „Eto ustaša-tenkovima od Gospića!“. Ja sam odmah skočio i

dretelj_logor.jpg

Bezgranična zlostavljanja Srba u Dretelju

Bivši logoraš u Dretelju Ilija Domazet rekao je da su u logoru pripadnici Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ tukli sve zatvorene srpske civile svaki dan i noć.  Na suđenju za zločine nad srpskim civilima u logoru Dretelj, tužilac Tužilaštva BiH pročitala je iskaze dva svjedoka koji zbog lošeg zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti da svjedoče pred Sudom BiH. Ilija Domazet, koji je iskaz dao u Tužilaštvu BiH 13. marta 2007. godine, ispričao je da je u avgustu 1992. iz svog stana u Mostaru odveden u Vojnu ambulantu, pa zatim u Dretelj. Kako se navodi u iskazu koji je pročitan na ročištu, u vojnoj ambulanti sve zatvorenike je saslušavao Ivan Zelenika, koji ih je pritom udarao

gornja-trebinja-ekshumacija.jpg

Komemoracija u Gornjoj Trebinji na Kordunu

Kod crkve u Gornjoj Trebinji, pokopani su posmrtni ostaci više od 220 nevinih civilnih žrtava ubijenih na Badnjak i Božić, 6. i 7.januara 1942. godine, inače nedavno ekshumirani. Nevini civili pokupljeni su iz Skakavca i tog dijela pokupske doline, ubijeni te pokopani u četiri masovne grobnice na području šuma Domaćaj lug i Lipljansko mlađe. Hrvatske šume ogradile su ta područja pa je do četiri masovne grobnice sada nemoguće normalnim putem doći. To je i bio glavni motiv da se napravi zajednička spomen kosturnica. Tri grobnice su bile identificirane i obilježene spomenicima dok se četvrte ni najstariji stanovnici toga kraja više ne sjećaju. Sahrani su prisustvovali rodbina i potomci ubijenih, antifašisti

Parastos

Parastos na Glođanskom brdu

Parastosom i polaganjem cvijeća na Glođanskom brdu kod Zvornika juče (06.11.2013.) je obilježena 21 godina od stradanja 126 boraca Vojske Republike Srpske i civila, koje su na današnji dan ubili pripadnici tzv. Armije BiH. Parastos je služen na mjestu zločina, dok je spomen-ploča podignuta dva kilometra dalje, jer su onu koja je postavljana tri puta na mjestu stradanja nepoznati počinioci rušili i lomili. Zločin se dogodio u zoru kada su pripadnici muslimanskih snaga, nakon mučenja, poubijali vojnike iz sastava Zvorničke i Šekovačke brigade Vojske Republike Srpske, kao i civile koji su se tu zatekli. Za ovaj ratni zločin još niko nije odgovarao, iako postoje nepobitni dokazi o tome ko ga

Haško tužilaštvo namjerno „naduvalo“ broj ubijenih

Tužilaštvo Haškog tribunala namjerno je „naduvalo“ broj ubijenih srebreničkih Bošnjaka kako bi potvrdilo tezu o navodnom genocidu srpskih snaga, iako je imalo izvještaj Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju /NIOD/ sa podatkom da je ukupan broj pripadnika 28. divizije Armije BiH, koje je Vojska Republike Srpske zarobila u ljeto 1995. godine, bio 3.000, piše „Pres Republike Srpske“. U povjerljivom dokumentu NIOD-a „Debrifing“, koji je 28. jula 1995. godine sačinjen na zahtjev holandskog Ministarstva odbrane, navode se brojna svjedočenja holandskih pripadnika UNPROFOR-a stacioniranih u toj bošnjačkoj enklavi. Prema tvrdnjama komandanta holandskih „plavih šljemova“, pukovnika Toma Karemasa, broj bošnjačkih muškaraca koji su 13. jula 1995. godine bili zarobljeni u Potočarima i „izdvojeni od

veritas2.jpg

Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba iz istočne Bilogore

Dana 31. oktobra 1991. godine, napadom na TO Grubišno polje, započela je akcija hrvatske paravojske pod kodnim nazivom „Otkos-10“, koja je imala za cilj likvidirati ili protjerati Srbe sa područja istočne Bilogore, smještenog na sjeverozapadu Hrvatske u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice. Narod istočne Bilogore, ocjenivši da malobrojne srpske snage, njih oko 400, neće moći dugo izdržati pritisak preko šest puta brojnijih hrvatskih formacija ojačanih tenkovima i dalekometnom artiljerijom, a poučen istorijskim iskustvom iz Drugog svjetskog rata, kada su ih ustaše odvodili i ubijali u logorima Jadovno i Jasenovac, krenuo je u egzodus spašavajući gole živote. Toga i narednog dana, kompletno stanovništvo iz 23 i jedan broj žitelja iz još 15 sela, napustilo je

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Pomen stradalim u istočnoj Bilogori

U crkvi Svetog Marka u Beogradu u nedelju 3. novembra sa početkom u 11,00 časova biće služen parastos poginulim borcima Teritorijalne odbrane opštine Grubišno Polje u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991. godine, kao i civilima sa tog područja stradalim u periodu od 1991. do 1997. godine.   Inicijativu za obeležavanje stradanja Srba iz ovog kraja pokrenulo je pre nekoliko godina Zavičajno udruženje „Bilogora“ sa sedištem u Beogradu, a parastos će služiti protojerej-stavrofor Trajan Kojić uz sasluženje više sveštenika. Na području istočne Bilogore, smeštene na severozapadu Hrvatske u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice, tokom i posle rata, od 1991. do 1997. godine, koliko je do sada utvrđeno život je izgubilo

NAJNOVIJE VIJESTI

Kameni cvet

Ako ne znate previše o mađarskoj istoriji, možete se kao ja iznenaditi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.