arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Tomislav Božović (foto: www.telegram.hr)

Hrvatska mora platiti odštetu bivšem pilotu JNA

7. februar 2017.

Hrvatska mora da plati 345.000 kuna /približno 46.400 evra/ odštete nekadašnjem pilotu JNA Tomislavu Božoviću, kojeg su zlostavljali pripadnici Hrvatske vojske u Kerestincu u maju 1992. godine. – Stalno mi se vraćaju slike tih događaja, posljedice premlaćivanja osjećam i danas – ističe Božović, danas 66-godišnji trener tenisa koji živi u Puli. U Istru je preselio iz rodnog sela kraj Čačka, a prve dane rata dočekao je kao aktivni pilot u Tuzli. JNA je napustio 31. decembra 1991. godine. Ipak, uskoro je uhapšen zbog, kako je rečeno, „ratnog zločina“ i izložen torturi. Božović je pokrenuo postupak u kojem od Hrvatske traži odštetu za fizičke i psihičke boli zbog zlostavljanja u Kerestincu,

(Foto: Fejsbuk)

Kada sledeći put budete pričali kako su Srbi prodali Kosovo, setite se delom i ovoga…

6. februar 2017.

Pred vama je tekst koji opisuje život Srba na Kosmetu i upućen je svima onima koji misle da su Srbi izgubili Kosovo i Metohiju, jer su ga prodali. U nadi da će nam svima pomoći da shvatimo koliko je važno dobro promisliti i odmeriti reči, pre nego što ih izgovorimo ili objavimo, objavljujemo tekst uz dopuštenje njegovog autora, Srbina koji i sada živi na Kosovu i Metohiji. „Pišem sa tog Kosova i Metohije. Imam sasvim dovoljno godina da se sećam i početka osamdesetih i onih demonstracija i šta im je prethodilo. Kada živiš južno od Ibra u selu gde je Srba desetak skromnijih kuća sa obradivom zemljom a okružuje te

Kako se Dario Kordić susreo s Bogom

6. februar 2017.

Osuđenom ratnom zločincu pojedini katolički biskupi i župnici stavili su na raspolaganje svoje oltare i dvorane. Katolička crkva u Hrvatskoj ne odustaje od pravljenja svetim Darija Kordića, osuđenog ratnog zločinca koji se, nakon odležane dvije trećine kazne od dvadeset i pet godina, godine 2014. nastanio u Zagrebu i upisao studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, sad je na trećoj godini. Otkako se vratio iz zatvora, Kordić se u potpunosti odao slijepom vjerskom fanatizmu, što je njegovo neotuđivo ljudsko pravo, a pojedini katolički biskupi i župnici spremno su mu stavili na raspolaganje svoje oltare i dvorane, što predstavlja kontinuiranu društvenu provokaciju i rijetko viđen oblik moralnog zastranjenja i neosjetljivosti. Najnoviji Kordićev nastup

Prijedor: Spomen ploča za 36 policajaca poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratuFoto: SRNA

Prijedor: Spomen ploča za 36 policajaca (VIDEO)

6. februar 2017.

U prijedorskoj stanici policije služen je parastos i otkrivena spomen ploča za 36 policajaca, poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Sjećanje i na osmi februar 1994, najtragičniji dan za Centar javne bezbjednosti Prijedor, kada je na bihaćkom ratištu, braneći granice Republike Srpske, stradalo osam policajaca. – Otkrivanje ove spomen-ploče je još jedan od dokaza da njihova humanost, plemenitost, hrabrost i spremnost da daju svoje živote za miran život budućih pokoljenja je dokaz da nikada neće i nesmije biti zaboravljeno, ističe Dalibor Ivanić, načelnik CJB Prijedor. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić podsjetio je da je prvi napad u Prijedoru bio na tadašnju Stanicu javne bezbjednosti. „Prve žrtve bili su pripadnici Stanice

Bitka za opstanak: Božica Жivković Rajilić

U smrt zbog sećanja na pakao

5. februar 2017.

Posle više od dve decenije, izgubile smo nadu u pravdu, a sve više stradalnica diže ruku na sebe zbog trauma izazvanih silovanjem i zlostavljanjem po logorima U Srednjoškolskom centru u Brodu, gde je u vreme rata bio jedan od logora za Srbe, 7. decembra 2012. osnovano je Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske. Na tom sastanku je bilo 36 žena koje su preživele ratnu torturu u brojnim logorima koje su držali Bošnjaci i Hrvati u tadašnjoj Bosni i Hercegovini. Predsednica ovog udruženja, i sama žrtva torture, Božica Жivković-Rajilić, kaže da danas ovo udruženje ima 457 članica, ali i da je još oko 1.000 žena sa prostora Republike Srpske preživelo isti

Mrkonjić Grad: Spomen ploča Foto: RTRS

Mrkonjić Grad: Obilježena 21 godina od povratka stanovništa na ognjišta

4. februar 2017.

U Mrkonjić Gradu danas je, povodom Dana opštine i 21 godine od povratka stanovništva na svoja ognjišta, u kapeli Svetog apostola Marka na pravoslavnom groblju služen parastos za sve stradale u proteklom ratu. Nakon parastosa, brojne delegacije položile su vijence na spomen-obilježje masovne grobnice i centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske na Trgu srpske vojske. Obilježavanju je prisustvovao i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, koji je rekao da se dan povratka u Mrkonjić Grad obilježava nizom manifestacija, te podsjetio na strašne razmjere zločina nad Srbima na ovom području u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu – ljudske žrtva i materijalna razaranja. „Ta prva slika, prvi dojam kad smo

Ratko Dmitrović

Lojolina deca

4. februar 2017.

Ovde su karte davno podeljene, sve je nacrtano i sve jasno. Srpska šansa leži u jednoj od metoda Miloša Velikog Ko misli da bi Srbija nešto dobila da sada, danas, u ponedeljak, prizna nezavisnost Kosova, taj ništa ne razume ili razume vrlo malo. Nakon tog priznavanja, već sutradan Vučića i Nikolića zaskočio bi zadatak da što pre pošalju ambasadora Srbije u Prištinu, da odrede zgradu u centru Beograda za kosovsku ambasadu. Pa onda glasanje za prijem Kosova u Ujedinjene nacije, FIFA, Savet Evrope… i ohoho toga. Zauzvrat Srbija bi dobila… duplo golo. Ništa. Kao što nije dobila ni za jedan ustupak do sada, počev od onih koje je činio Slobodan

Dragan Vujičić

Komentar: Josip

2. februar 2017.

Događaji iz 1992. godine sami za sebe govore o smislenosti predloga funkcionera HDZ Josipa Perkovića o preuređenju Bosne i novom hrvatskom entitetu u koji bi ušli delovi RS Josip Jerković, potpredsednik RS i funkcioner HDZ, iznese predlog da bi se Bosna mogla preurediti tako da u novi, hrvatski entitet uđu Brod, Derventa, Odžak, Modriča, Vukosavlje, Šamac, Pelagićevo… Tako bi Hrvati u Bosni, reče Jerković, „mogli da nađu svoj kutak“! Tačno je da su u Sijekovcu 27. marta 1992, hrvatske falange mogle da prekolju devetogodišnjeg Sašu Miloševića, ali nije dao komšija Pejo. Stavio mu je nož pod grlo, ali se smilovao: „Tebe nećemo, ti si još mali“. Ubili su Sašinog oca

Junaci Ravnih Kotara

1. februar 2017.

Do 1993. u Ravnim Kotarima na srpskoj strani poginulo 348 vojnika i civila Hrvatske oružane snage 22. januara 1993. godine izvršile su agresiju pod kodnim nazivom „Maslenica“ na južne delove Republike Srpske Krajine, iako je to područje bilo pod zaštitom plavih šlemova. Osmog dana od početka agresije Ravnim Kotarima i Bukovicom bolno je odjeknula vijest da je poginuo komandant benkovačke brigade pukovnik Momčilo Bogunović (42), rodom iz Biljana Donjih, sela na prvoj liniji fronta. Pričalo se da je poginuo jurišajući na neprijatelja ispred svojih boraca i da je život izgubio zbog neadekvatne prve pomoći. Iako sam tih prvih dana agresije na ravnokotarska sela dnevno beležio i po desetak imena poginulih

Kosovo 1999. godine

Britanski Kanal 4: Da li danas NATO treba da otera Srbe fašiste sa granice sa Kosovom?

1. februar 2017.

Uveče na Savindan 2017. godine, u emisiji vesti britanskog „Kanala 4“ glavni reporter te stanice Aleks Tomson, u pokušaju da opravda nasrtaj NATO-a na Srbiju 1999. godine, nazvao je Srbe „fašistima“. Glavna tema ovih vesti bila je poseta Tereze Mej Americi – njen sastanak i razgovor sa novim predsednikom. Teme razgovora bile su i uloga NATO-a, zid prema Meksiku i posebno potreba da se prekinu vojne intervencije (zapravo, ratni zločini) jastrebovskih zapadnih vlada. „Dani britanskih i američkih intervencija su prošlost”, izjavila je Tereza Mej i sa odobravanjem reagovala na Trampovu novu političku doktrinu. Međutim, komentatoru „Kanala 4”, Aleksu Tomsonu, nije se svidela Trampova nova mirovna politika, te je rekao kako je

Sjekira je još služi – Milka Škiljo

Bolje robija nego dug

1. februar 2017.

Ponosna i hrabra povratnica: Kad je baka Milka Škiljo iz Kozaperovice na Baniji čula da mora plaćati dug za slivne vode, predložila je službenicama da će biti uzorna i vrijedna zatvorenica Kada vremešna Milka Škiljo iz Kozaperovice, sela u srcu Banije, od penzije koju je naslijedila od pokojnog supruga plati struju, slivne vode, kućarinu i ratu kojom otplaćuje drva za ogrijev, ostane joj, ni manje ni više nego jedva 400 kuna, pa joj je na raspolaganju dnevno svega 13 kuna. Svake večeri povratnica Milka konta kako će preživjeti sutrašnji dan i kako će rasporediti tih 13 kuna. Preživjeti može samo ako pažljivo gospodari s tim, više nego skromnim iznosom, a

Istina o stradanju 5.000 Srba

1. februar 2017.

Zatraženo formiranje nove komisije o Sarajevu Banjaluka – Republička organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila uputila je u utorak Predsedništvu BiH, Savetu ministara i Zajedničkoj komisiji za ljudska prava parlamenta BiH inicijativu za formiranje nove komisije za utvrđivanje istine o stradanju Srba u Sarajevu u periodu od 1992. do 1995. godine. Nedeljko Mitrović, predsednik pomenute organizacije, kaže za „Novosti“ da je prošla komisija prestala sa radom 2007. godine, ali da se sada pojavljuju novi dokazi za formiranje nove komisije koja bi istražila ubijanje Srba u sarajevskim naseljima Alipašino polje, Buća potok, Kazani, Dobrovoljača ulica i u mnogim drugim mestima. – U Sarajevu je tokom proteklog rata ubijeno oko

Ljudi je sve manje – centar Moravica

Za dvadeset godina više nas neće biti..

31. januar 2017.

U Moravicama, opustjelom gorskokotarskom naselju: ‘U svojoj sam parohiji lani imao 44 sahrane, a krstio sam samo jedno trogodišnje dijete. I time je sve rečeno, sve je jasno: za dvadeset nas godina ovdje neće biti’, kaže moravički paroh Jelenko Stojanović Pored Vrbovskoga, na staroj cesti za Rijeku, smještene su Moravice, gradić uglavnom naseljen osobama srpske nacionalnosti: do devedesetih se stoga i zvao Srpske Moravice, baš kao što se i obližnja Drežnica nazivala Partizanskom. S dolaskom ‘demokracije’, ti su toponimi promijenjeni, kao da će se s tom promjenom izbrisati i njihova slavna istorija i bogata tradicija. Kroz Moravice protiče jedna od četiriju karlovačkih rijeka, Dobra; u ovome je kraju ona još

Hrvatska: Osvanuo grafit „Srpska deca, srpska deca, došla vatat zeca, ubij decu, ubij decu, spasi život zecu“

30. januar 2017.

Zagreb – U karlovačkoj četvrti Rakovac osvanuo je grafit kojim se poziva na ubijanje srpske dece, s nedvosmislenom aluzijom na porodicu Zec. „Srpska deca, srpska deca, došla vatat zeca, ubij decu, ubij decu, spasi život zecu“, piše na zidu. To je izazvalo reagovanje predsednika karlovačkih Reformista Ivice Margarina, koji je pozvao predsednika Veća iz HDZ-a Damira Mandića da ga ukloni i na taj način pokaže da ne podržava ovakve pozive na mržnju. Margarin je upozorio da grafit na jednoj od zgrada u toj četvrti stoji već desetak dana, a u otvorenom pismu Mandiću, koji namerava da se kandiduje za gradonačelnika Karlovca, poslao je i fotografiju sa tekstom grafita u prilogu.

Jagoda Bastalić

Ponovo na udaru Srbi i Jugosloveni

27. januar 2017.

Hrvatski desničarski portali i javne ličnosti nastavljaju da prenose pozive na linč svih onih koji su prokazani kao Srbi ili Jugosloveni, a posljednji sučajevi su u vezi sa novinarima Jagodom Bastalić i Predragom Lucićem. Dubravko Jošić, kapetan Hrvatske vojske, optužio je Bastalićevu i njenu porodicu da su devedesetih godina radili za, kako je naveo, „agresorske medije“ u Krajini. On je u pismu uredniku Informativnog programa pripisao Jagodi Bastalić da je radila na srpskom Radiju Okučani, te da su joj otac i brat bili „komandanti agresorske vojske“. Jošić je tražio da se Jagodi Bastalić, zbog nacionalnog porijekla /srpskog/ i pripadanja „agresorskoj porodici“, kako je naveo, „onemogući rad na HRT-u“. On je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA