Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, na putu je iz Australije za Hrvatsku, gdje će biti izručen, saopštila je australijska Vlada. Vasiljković je jutros predat hrvatskim policajcima na aerodromu u Sidneju. On će sutra stići na zagrebački aerodrom, odakle će biti prebačen u splitski Жupanijski sud, prenose hrvatski mediji. Hrvatska sumnjiči kapetana Dragana za navodne ratne zločine počinjene u vrijeme kada je bio komandant u Krajini od 1991. do 1993. godine. Istraga protiv Vasiljkovića vođena je u Šibeniku, ali je rješenjem Vrhovnog suda od septembra 2010. godine određeno da se postupak premjesti u Split. Vasiljković je uhapšen u Pertu 2006. godine i od tada se nalazi u zatvoru. Kapetan Dragan

Veljko Džakula Predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF) u Hrvatskoj Veljko Džakula smatra da hrvatsko pravosuđe nema kompetenciju da na demokratski način provede suđenje Draganu Vasiljkoviću, poznatom kao kapetan Dragan. „Suđenje Vasiljkoviću neće imati pravi epilog i neće biti transparentno, jer je u Hrvatskoj situacija dosta naoštrena i on je već unaprijed osuđen“, rekao je Džakula Srni. On ističe da hrvatsko pravosuđe ima sasvim drugačiji pristup kada je riječ o zločinima počinjenim nad Srbima. „U tom slučaju procesi dugo traju i traže se svi mogući načini da se osumnjičeni ili okrivljeni oslobodi odgovornosti ili da se kazna svede na minimum od dvije do četiri godine zatvora“, istakao je Džakula. On je

Dvadeset pet članica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske danas je protestovalo ispred zgrade Haškog tribunala prije i nakon suđenja generalu Ratku Mladiću, pokazujući novinarima slike zatvora i logora za Srbe u BiH u kojima su srpske žene mučene, silovane i zlostavljane. Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković-Rajilić rekla je u telefonskoj izjavi Srni iz Haga da su Srpkinje, koje su preživjele strašna mučenja za vrijeme rata, osjetile i zlu namjeru međunarodnih humanitaraca koji su subjektivno i selektivno prikazivali stradanje civila, žena i djece u ratu u BiH. „Mi smo žrtve, a našu nesreću niko ne priznaje“, istakla je ona, navodeći da je za žene žrtve rata

Prnjavor Na području opštine Prnjavor u ovoj godini biće obnovljeno još šest spomen-obilježja podignutih kao znak sjećanja na borce poginule u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, najavio je načelnik opštine Prnjavor Siniša Gatarić. Gatarić, koji je u Donjim Smrtićima prisustvovao pomenu za devet poginulih boraca, rekao je da su spomenici u Donjim i Gornjim Smrtićima renovirani i dovedeni u stanje dostojno čuvanja uspomena na poginule borce. On je podsjetio da je u toku prošle godine taj posao urađen na sedam spomen-obilježja. Načelnik opštine Prnjavor istakao je da su parastosi prilika da se čuva sjećanje na poginule junake iz proteklog rata, ali i da se održi svojevrsni čas istorije. „Istorija se može kvalifikovati

Božica Жivković Rajilić Članice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske prisustvovaće u utorak, 7. jula, u Haškom tribunalu suđenju nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću i time pružiti podršku svim Srbima koji su se, često neosnovano, našli pred ovim sudom, izjavila je Srni predsjednik Udruženja Božica Жivković-Rajilić. Rajilićeva je istakla da je cilj posjete 25 članica Udruženja Hagu izražavanje protesta zbog selektivnog pristupa pravdi u Haškom tribunalu i apelovanje da međunarodna javnost prihvati istinu o stradanju svih naroda u ratu u BiH. „Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske javno postavlja pitanje Haškom tribunalu – šta se dešavalo sa Srpkinjama u ratu u BiH i zašto to

Sud BiH je za 10 godina rada u predmetima ratnih zločina donio 95 osuđujućih presuda za optuženike srpske nacionalnosti koje je ukupno kaznio sa 1.504 godine zatvora, piše „Pres Republika Srpska“. Za isto vrijeme, sud je pravosnažno osudio 28 Bošnjaka i 18 Hrvata, koji su za ratne zločine zajedno dobili 412 godina zatvora. U analizi presuda koju je uradio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih navodi se da je u proteklih 10 godina pred Sudom BiH za ratne zločine procesuirano 268 Srba, 148 Bošnjaka i 62 Hrvata, ali da je za krivična djela za koja su predviđene najteže kazne bilo suđeno gotovo isključivo Srbima. Za krivično

Spomen krst na Mrakovici Grad Banjaluka obezbijedio je besplatan prevoz na Mrakovicu u nedjelju, 5. jula, na dan obilježavanja 73 godine od Bitke na Kozari. Polazak pet autobusa iz Banjaluke planiran je u 8.00 časova sa stare autobuske stanice iz Vidovdanske ulice, rečeno je Srni u Gradskoj upravi. Povratak je predviđen po završetku manifestacije, istog dana u popodnevnim časovima. U nedjelju će na Kozari biti održan Veliki narodni zbor povodom obilježavanja 73 godine od Bitke na Kozari u Drugom svjetskom ratu. Iz Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja najavljeno je da program obilježavanja Kozarske epopeje počinje u 9.30 časova prijemom zvanica u vili Mrakovica, a u 10.00

Milutin Mišić Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić optužio je Tužilaštvo BiH da namjerno opstruiše proces ekshumacije srpskih žrtava, te da odbija da vodi istrage o zločinima koji su počinjeni nad Srbima u proteklom ratu. Mišić tvrdi da nadležni u Tužilaštvu BiH, osim što odbijaju da izdaju naloge za otkopavanje grobnica i pronalaženje posmrtnih ostataka ubijenih Srba, ne žele da povedu ni istrage o ubistvima srpskih civila i vojnika, iako o tome posjeduju brojne dokaze. „U Tužilaštvu BiH je na čekanju više od stotinu zahtjeva za ekshumacije srpskih žrtava, a neki od ovih zahtjeva su na čekanju više od četiri godine“, rekao je Mišić za „Pres

Zasjedanje Skupštine za dijasporu i Srbe u regionu Skupština dijaspore i Srba u regionu izdala je deklaraciju kojom daje podršku Vladi Srbije da se obilježi dan sjećanja na srpske žrtve u 20. vijeku sa posebnim osvrtom na devedesete godine prošlog vijeka, rekao je danas predsjednik ove skupštine Dragan Stanojević. On je upoznao članove Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu sa sadržinom deklaracije, koja je, kako kaže, predložena sa ciljem da se pomogne naporima Vlade Srbije na zaštiti pijeteta prema srpskim žrtvama. „To je strateški put koji srpska dijaspora može da iskoristi zbog pokušaja klasifikacija istorijskih činjenica koje ugrožavaju naš nacionalni indentitet i državu“, rekao je Stanojević. On

Okrugli sto na temu nestalih održan u Beogradu Nerasvijetljena sudbina nestalih najteža je posljedica ratnih sukoba u Hrvatskoj i da bi bila otklonjena potrebno je da obje strane procesuiraju odgovore, a da pitanje nestalih više ne bude predmet manipulacije, zaključak je okruglog stola o temi nestalih, koji je održan u Beogradu. Predsjednik Komisije za nestala lica Srbije Veljko Odalović rekao je da pitanje nestalih ne smije biti tema koja se zaobilazi i da je baš to pitanje najteža posljedica ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Odalović je podsjetio da srpska i hrvatska strana traže ukupno 2.030 lica, od kojih za 424 nije poznato ni gdje im je grobno mjesto. „U procesu

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova na konferenciji za novinare Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je u petak da su probojem koridora kroz Posavinu 1992. godine postignuti ciljevi koji su kasnije omogućili kontinuitet Republike Srpske. Savanović je na konferenciji za novinare povodom obilježavanja 23 godine od proboja „Koridora života“, rekao da je Vojska Republike Srpske na čelu sa Prvim krajiškim korpusom, Brigadom MUP-a Republike Srpske Krajine i Istočno-bosanskim korpusom Vojske Republike Srpske osmislila strategiju operacije „Koridor `92“. „Operacija koridor briljantno je izvršena i u tom napadu oslobođen je presječeni dio koridora. Vojska Republike Srpske je za kratko vrijeme uspjela da oslobodi Modriču, Derventu, Brod i

Nedeljko Mitrović Porodice poginulih i nestalih iz Republike Srpske još uvijek nisu dobile odgovor od Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH i Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) zbog čega su formirane posebne kancelarije Instituta za Podrinje i Krajinu, izjavio je predsjednik Republičke organizacije koja okuplja ove kategorije Nedeljko Mitrović. „Od navedenih institucija očekujemo da nam pojasne osnivanje dvije posebne kancelarije, što mi doživljavamo kao diskriminaciju i manje uvažavanje nestalih iz reda srpskog naroda. To je suprotno svim konvencijama, uredbama, zakonima, pa i humanitarnom i krivično-pravnom pristupu u rješavanju ovih pitanja“, rekao je Mitrović Srni. Mitrović kaže da je za porodice poginulih i nestalih iz Republike Srpske neprihvatljivo da

Direktor Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac izjavio je da se Srbin Mile Paspalj – Baća, koji je juče uhapšen u Jasnoj Poljani kod Gline, nije nalazio na zvaničnom spisku osumnjičenih za ratne zločine što ukazuje na to da hrvatsko tužilaštvo sada na površinu izvlači slučajeve koji se nikako ne mogu okvalifikovati kao ratni zločini. On je za Srnu ukazao da se Paspalj ne nalazi na spisku koji imaju, a on se odnosi na period zaključno do 31. marta 2013. godine. Štrbac je ocijenio da Hrvati preko pokretanja novih krivičnih procesa plaše Srbe da se ne vraćaju u Hrvatsku već, naprotiv, da se od nje udalje miljama daleko. „Ja ovo

Upokojeni mitropolit Jovan još 2006. uputio patrijarhu pismo u kojem navodi da je u Hrvatskoj pokršteno više od 30.000 Srba Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH (DZS RH), na popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 1991. godine, od ukupno 4.784.265 stanovnika, Srba je bilo 581.663 (12,2 odsto) a Jugoslovena 106.041. Među njima, s čim su saglasni i hrvatski demografi, bilo je između 60 i 70 odsto Srba. Dvadeset godina kasnije, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj je živelo tek 186.633 Srba (4,36 odsto), dok su Jugosloveni svedeni na statističku grešku (331 osoba). Službeni Zagreb u raznim prilikama navodi brojku od više od 133.000 srpskih povratnika po završetku rata.

Tužilaštvo Srbije za ratne zločine raspisalo je potjernicu za bošnjačkim ratnim komandantom Srebrnice Naserom Orićem zbog sumnje da je u srpskom selu Zalazje mučio, a zatim i zaklao predratnog sudiju u Srebrenici Slobodana Ilića, piše „Pres Republika Srpska“. Naser Orić Ovo tužilaštvo ima čvrste dokaze da su Orić i njegovi potčinjeni počinili stravičan zločin   Zalazje 12. jula 1992. godine, kada je ubijeno 69 Srba, navodi list. Za ovaj dnevni list odlično obaviješteni izvori iz Tužilaštva Srbije za ratne zločine navode da se potjernica, na osnovu koje je prije tri dana u švajcarskoj uhapšen Orić, u potpunosti bazira na pomenutim događajima. Nekadašnji visoki funkcioner SDA u Srebrenici Ibran Mustafić opisao je