arrow up
Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama

Danas „Veliki školski čas“ u Šumaricama

Kragujevac — Komemorativna manifestacija „Veliki školski čas“ u spomen-parku Šumarice u Kragujevcu biće održana danas u znak sećanja na 21. oktobar 1941. godine. Tada je nemačka okupaciona vojska ubila više hiljada Kragujevčana, među kojima su bili i đaci i njihovi profesori. Kraj spomenika u Šumaricama, povodom 75. godina od tog stradanja, biće izvedena poema Aleksandra B. Lakovića iz Kragujevca „Glasovi neba pod zemljom“, u režiji Djorđa Milosavljevića. Najavljeno je da će „Velikom školskom času“ prisustvovati predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predsednik Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević i ministarka bez portfelja Slavica Đukić Dejanović. Prisustvovaće i ambasadori Nemačke Aksel Ditman, Kine Li Mančang, Slovačke Dagmar Repčekova, Palestine Mohamen Nabhan, Ukrajine Oleksandar Aleksandrovič,

Milan Nedić

Jevrejska opština protiv Nedića

Novosti saznaju – Novi akter u procesu rehabilitacije ratnog premijera: Jevrejska opština Beograd smatra da je Nedić aktivno učestvovao u Holokaustu. Zameraju otimanje imovine i hapšenja Jevrejska opština Beograd zainteresovana je za aktivno učešće u postupku rehabilitacije ratnog premijera Srbije Milana Nedića, koji je u toku pred Višim sudom u Beogradu, saznaju „Novosti“. Ona će uložiti sve zakonske mogućnosti da zahtev za rehabilitaciju bude odbijen, kaže za naš list Zoran Naumović, punomoćnik Jevrejske opštine. U postupku će zato, potvrđuje Naumović, predložiti saslušanje eminentnih istoričara, naučnika i stručnjaka za oblast Holokausta, koji će izneti fakte vezane za pogrom pripadnika jevrejske zajednice. – Pravni interes Jevrejske opštine Beograd da se odbije zahtev

Predrag Marković, istoričar

Predrag Marković: Svetla tačka – sloboda!

Revolucionarni režim uspostavljen tog oktobra 1944. godine je često bio besmisleno surov i nepravičan, ali to ne umanjuje heroizam boraca i naroda koji su oslobodili gradove Srbije Oktobarski dani oslobođenja svih srpskih gradova zaslužuju da se pamte kao svetli trenuci istorije. Revolucionarni režim uspostavljen tog oktobra 1944. godine je često bio besmisleno surov i nepravičan. Ali to ne umanjuje heroizam boraca i naroda koji su tog oktobra, rame uz rame sa borcima Crvene armije, oslobodili svoju prestonicu i sve druge gradove Srbije. Ne treba zaboraviti da nigde u Evropi nije toliko domaćih boraca poginulo za oslobođenje glavnog grada. U tada deset puta većem Parizu je poginulo manje od hiljadu De

Parastos postaradalim braniocima ćivota Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog

Parastos postaradalim braniocima ćivota Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog

U crkvi svetog novomučenika Stanka, u Ostrogu odslužen je parastos postradalim braniocima ćivota Svetog Vasilija Ostroškog od bratske ruke pobijenim prije 73 godine, 18. i 19 . oktobra 1943. godine. Među njima su bili i general Blažo Đukanović i pukovnik Bajo Stanišić, viđeni oficiri i čelnici Glavnog štaba za Crnu Goru, Hercegovinu i stari Ras, njih 25. Prvo su komunisti tražili da se predaju članovi Glavnog štaba, zaklevši se na krst da će svi biti slobodni. Povjerovao je general Đukanović i većina oficira i vojnika, a nakon predaje brutalno su likvidirani. Pukovnik Bajo Stanišić i njegova četiri bliska rođaka nijesu htjeli živi u ruke progonitelja. Nastavili su borbu do smrti.

Memorijalnim defileom, polaganjem vijenaca, otkrivanjem ploče sa imenima ulica u Beogradu obilježene su 72 godine od oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu

Obilježene 72 godine od oslobođenja Beograda

U Beogradu su obilježene 72 godine od oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu. Tim povodom u podne je organizovan memorijalni defile od zgrade „London“ kretao centralnom ulicom do Palate „Albanija na Terazijama. Na čelu defilea bio je orkestar MUP-a i konjica, a u koloni su bili predstavnici gradske vlasti, Ministarstva odbrane, MUP-a, veterani SUBNOR-a i građani, a duž trase puštane su partizanske pjesme. Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin rekao je, otvarajući defile, da se srpski narod prije 72 godine upisao na stranu pobjednika uz najveće i najbolje. „Istorija srpskog naroda nikada se nije pisala imenima onih koji su slobodu čekali ili onih koji su smatrali

Oslobađanje Beograda

Sutra obilježavanje Dana oslobođenja Beograda od nacista

U Beogradu će sutra, povodom obilježavanja 72 godine od oslobođenja ovog grada u Drugom svjetskom ratu, biti održano više manifestacija, a prvi put memorijalni defile gradskim ulicama. Ovaj datum biće obilježen višečasovnim programom u okviru kojeg će stanovnicima Beograda i turistima biti dočaran dan kada je Beograd poslije troipogodišnje okupacije oslobođen od nacista. Gostima će nakratko biti predstavljena operacija oslobađanja Beograda, atmosfera na ulicama, situacije u kojima su 20. oktobra 1944. godine bili vojnici oslobodioci. U memorijalnom defileu koji će krenuti u podne Ulicom kralja Milana, od „Londona“ do Palate „Albanija“, biće borci koji su učestvovali u „Beogradskoj operaciji“ oslobođenja grada 1944. godine. Na trasi defilea biće postavljeno pet punktova,

Scena iz filma "Volinj" Vojćeha Smažovskog o masakrima desetina hiljada Poljaka

Ukrajina sprečila projekciju filma o masakru Poljaka

Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova u strahu da će nacionalisti izazvati nemire u Kijevu sprečilo je projekciju filma „Volinj“ Vojćeha Smažovskog o masakrima desetina hiljada Poljaka Varšava – Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova u strahu da će ukrajinski nacionalisti izazvati nemire u Kijevu sprečilo je projekciju filma „Volinj“ Vojćeha Smažovskog o masakrima desetina hiljada Poljaka koje je na zapadu Ukrajine tokom Drugog svetskog rata izvršila Ukrajinska ustanička armija. „Uplašili smo se toga šta film ‘Volinj’ može da izazove na ulici. Imamo signale da bi bili protesti zbog filma. Društvo tek treba pripremiti. U Poljskoj je Smažovski poznat u Ukrajini ne toliko. Te scene u filmu koje su prilično naturalističke mogu da izazovu

Partizanske jedinice ulaze u Beograd

Prvi put memorijalni defile povodom oslobođenja Beograda

U Beogradu će, povodom obilježavanja 72 godine od oslobođenja ovog grada u Drugom svjetskom ratu, u četvrtak, 20. oktobra, biti održano više manifestacija i prvi put memorijalni defile ulicama. U memorijalnom defileu, koji će krenuti u podne centralnom Ulicom kralja Milana, od „Londona“ do Palate „Albanija“, biće borci koji su učestvovali u „Beogradskoj operaciji“ oslobođenja grada 1944. godine. Na trasi defilea biće postavljeno pet punktova na kojima će glumci rekonstruisati neke od situacija u kojima su se vojska i građani našli 20. oktobra 1944. godine. Građani će imati priliku da vide i postavku originalnih fotografija Ulice kralja Milana, odnosno Srpskih vladara, kako je izgledala u tom trenutku, kako je izgledao

Venci i cveće na humke stradalih oktobra 1941. / Foto G. Š.

Kraljevo: Molimo za snagu da zverstva oprostimo

U Kraljevu obeležena 75. godišnjica zločina u kome su fašisti streljali više od 2.000 rodoljuba. Ne mrzimo, samo umnožavamo ljubav prema bližnjima, kaže gradonačelnik Predrag Terzić Kraljevo – Komemorativnom sednicom gradske skupštine, a potom i pravoslavnim parastosom koji su na Spomen-groblju služili sveštenici žičke eparhije, juče je u Kraljevu obeležena 75. godišnjica fašističkog zločina, u kojem su nemački okupatori streljali više od 2.000 rodoljuba. Za samo nekoliko oktobarskih dana 1941, fašisti su, osim tadašnjih žitelja Kraljeva, u znak odmazde streljali i brojne izbeglice iz svih krajeva tadašnje Kraljevine Jugoslavije, a najviše iz Slovenije, koje su ovde našli utočište. Uz zvuk sirene i počasni plotun, vence i cveće na humke stradalih

(Foto M. Dugalić)

Kraljevčani odali poštu streljanima oktobra 1941.

Kraljevo – Na Lagerskom groblju u Kraljevu, potomci streljanih, predstavnici grada Maribora, društvenih organizacija, udruženja građana su položili vence i palili sveće nad humkama železničara, bravara, kovača, inženjera, lekara, seljaka, tadašnjih izbeglica… koje su oktobra 1941. godine, u znak odmazde, streljali nemački fašisti.   Tome je prethodila i počast žrtvama na komemorativnoj sednici gradske skupštine na kojoj je Vesna Milojević, profesor istorije, podsetila na to krvavo vreme pre 75 godina, kada je ovaj grad zadesila najveća nesreća. Za pet dana oktobra 1941. godine, kao osveta za borbene akcije boraca za slobodu, četnika i partizana, prema fašističkom pravilu – sto za jednoga ovde je streljano najmanje 2.190 nedužnih civila. To nije

Beograd je slobodan - zagrljaj oca i sina (Fotodokumentacija Politike)

Defile centrom grada i svečana akademija za Dan oslobođenja Beograda

Dan oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, 20. oktobar biće obeležen defileom od Londona do Palate Albanija, kao i svecanom akademijom u Narodnom pozorištu, najavio je danas predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević. „Čeka nas nešto što do sada Beograđani nisu videli kad je u pitanju obeležavanje 20. oktobra”, rekao je Tanjugu Nikodijević, navodeći da je 20. oktobar veoma značajan datum u istoriji Beograda jer tada slavimo našu slobodu i oslobađanje od okupatora, te da su to datumi koje treba da obeležavamo na dostojanstven način. Kako je najavio, defile od Londona do Palate Albanija, u kome će učestvovati i predstavnici Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, te gradska organizacija SUBNOR-a, biće

Bajić: Vraća se ideja nacizma i agresije

Reditelj Darko Bajić priprema dokumentarac „Mathauzen 106621” o svom ocu profesoru i akademskom slikaru Milošu Bajiću (1915-1995), jednom od najznačajnijih predstavnika visokog modernizma u srpskom posleratnom slikarstvu. „To je broj koji je nosio moj otac u logoru Mathauzen. Iz tog logora i potiče priča. On je kao ilegalac bio uhapšen od strane specijalne policije, prvo odveden na Banjicu, a onda transportovan u Mathauzen gde je sa svojim prijateljem Ljubomirom Zečevićem pronalazio ugalj i crtao svoje impresije o tom logoru i svim strahotama koje su se tamo dešavale, ali i životu koji se tamo odvijao”, objasnio je reditelj Tanjugu. On je ispričao da je njegov otac crteže stavljao u ispražnjeni požarni

Berlin

Bivši nacisti u posljeratnom pravosuđu

Ministarstvo pravosuđa u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata bilo je preplavljeno bivšim nacistima koji su se fokusirali na zaštitu svojih nekadašnjih saboraca, navodi se u najnovijoj studiji. U studiji se navodi da su 77 odsto zvaničnika Ministarstva 1957. godine bili bivši pripadnici nacističke partije Adolfa Hitlera, što je mnogo veći omjer nego u vrijeme Trećeg rajha 1933-1945. godine. „Nismo očekivali da će taj broj biti tako veliki“, rekao je „Zidojče cajtungu“ koautor studije Kristof Zaferling, koji je analizirao lične fajlove Ministarstva. Fašistička mreža zatvorila je redove, što je omogućilo njenim članovima međusobnu zaštitu pred licem pravde, navodi se u studiji, što doprinosi objašnjenju zašto je tako malo nacističkih ratnih zločinaca

Radivoje Papić pored izloženih eksponata (Foto S. Jovičić)

Nova postavka „Užička republika” spojila četnike i partizane

U užičkom muzeju jedna uz drugu torbice Nikole Kalabića i Alekse Dejovića, puška za ravnogorce i ona s natpisom „Tito”, četnička šubara i vatrogasni šlem s petokrakom Užice – U tri oveće prostorije na spratu prve zgrade Narodnog muzeja u Užicu, gde je decenijama bila postavka o Užičkoj republici i partizanskom Vrhovnom štabu, sada su, jedna uz drugu, postavljene ratne zastave, uniforme, kape, oružje, lične stvari četnika i partizana. Ponovo je to muzejska priča o Užičkoj republici, ali gledana novim istorijskim očima, iz ugla ovog vremena. Sada su tu, recimo, uniforme različitih vojski, ne samo partizanske. Pored torbice komesara partizana Alekse Dejovića u blizini je izložena slična komandanta ravnogorske garde

Umro jevrejski osvetnik Jozef Harmac

Poznati jevrejski osvetnik Jozef Harmac, koji je preživio holokaust i organizovao jedan od najvećih napada Jevreja na bivše nacističke mučitelje, umro je u 91. godini. Njegov sin Ronel Harmac, potvrdio je da je Harmac umro juče. Harmac je jedan od nekolicine preostalih jevrejskih „Osvetnika“ koji su izvršili masovno trovanje bivših oficira SS u američkom logoru za ratne zarobljenike 1946. godine, kada se razboljelo više od 2.200 Nijemaca, ali niko nije umro. Harmac, koji je rođen u Litvaniji i kojem je tokom holokausta pobijena skoro cijela porodica, branio je u izjavi agenciji AP prošlog mjeseca postupke svoje grupe Nakam /na hebrejskom „osveta“/. „Nije nam bilo jasno zašto ne može da dođe

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.