arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Objavljeno dokumentarno delo „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“

U izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske, Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća  iz Podgorice i Društva za istraživanje zločina nad građanima Crne Gore iz Kolašina izašla je iz štampe kapitalna knjiga „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“ dvojice autora mr. Tadije Boškovića i Miloša Vojinovića sa blagoslovom Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita Amfilohija.  Na 659.strana možete upoznati dramu koja se odvijala na području Crne Gore i Hercegovine 1941-1942.godine. Knjiga sadrži imena žrtava komunističkog terora u navedenom periodu, 1839 žrtava iz Crne Gore, i 522 iz Hercegovine. Izvor: SLOVOSLOVLjE Vezane vijesti: Stradanje srbske crkve od komunista – Zločini protiv Boga i … Zločini u Foči i okolini 1945. | Jadovno 1941. Streljanja nedužnih | Jadovno 1941. Komunistički teror i zločini: Načini stradanja sveštenika … Srđan

© Foto: Javno vlasnistvo

Atak na svest Srba: Evropa traži da izbrišemo velike ratne pobede i žrtve

U godinama našeg puta u EU, stalno smo pod zahtevima da smanjujemo nacionalnu istoriju, da smanjujemo tu komponentu. Čak su nam poručili i početkom 2013. da ne puštamo oduševljenje kroz medije i kroz javnost prilikom obeležavanja stote godišnjice od početka rata, kaže istoričar Mile Bjelajac, povodom Dana primirja. U jednom železničkom vagonu na zabačenoj pruzi u šumi Kompijenj, u Francuskoj, 11. novembra 1918. godine potpisano je primirje. Zbog toga se u Srbiji od 2012. taj dan obeležava kao državni praznik Dan primirja. Srpski vojnici imali su značajnu ulogu u Prvom svetskom ratu, ali čini se da su saveznici nekako uvek umanjivali njihov značaj. S druge strane, potomci boraca u Prvom svetskom ratu možda i olako prihvataju tragičnu sudbinu

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić Foto: RTRS

Brnabić: Antifašistička i slobodarska politika se nije promijenila

Premijer Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Somboru, na obilježavanju 73 godine od Batinske bitke, da današnja Srbija počiva na istim vrijednostima – antifašizmu i slobodarstvu, i da se njena politika ni do danas nije promijenila. Obraćajući se prisutnim, među kojima je bio i ambasador Rusije Aleksandar Čepurin, Brnabićeva je istakla da Srbija ponosno čuva uspomenu na sve heroje koji su položili život za slobodu. „I u Prvom i u Drugom svjetskom ratu Srbija se borila rame uz rame sa svim slobodoljubivim zemljama. Naša politika nije se ni do danas promijenila. Prijateljstvo i saradnju negujemo i sa Istokom i sa Zapadom – Rusijom, zemljama EU, SAD, Kinom, Indijom, Ujedinjenim

CC0 / wikipedia

Rusija zahteva od Bugarske istragu o uništavanju spomenika

Ruska ambasada u Bugarskoj uputila je zahtev da se pažljivo istraži incident skrnavljenja spomenika „Aljoša“ u Plovdivu, saopštila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. „Nikakva vređanja ne mogu da utiču na naš beskompromisan stav o nedopustivosti menjanja rezultata Drugog svetskog rata i opravdavanja neonacističkih manifestacija. Tada, četrdesetih godina, naši vojnici su se borili za nas, buduće generacije. Danas mi njima odajemo poštu. Dolaze mi poruke od građana Bugarske sa izvinjenjima zbog postupaka vandala“, rekla je Zaharova za radio „Govori Moskva“. Vandali su išarali spomenik svastikama, antisemitskim parolama i uvredljivim natpisima. Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske već je osudilo ovaj čin, rekavši da je takav vandalizam apsolutno neprihvatljiv. Spomenik sovjetskom vojniku-oslobodiocu, koji je nazvan Aljoša, otkriven je u Plovdivu pre

Stanislav Krakov: Kako su spašene mošti kneza Lazara od ustaša

Ali sem ovih živih gostiju i povratnika i mrtvi su došli da u prestonici okupirane Srbije potraže mira i skloništa, jer ni njihovim moštima nije bilo više opstanka na teritoriji satanske tvorevine Pavelićeve, koja je želela da uništi ne samo živo Srpstvo, već i njegovu prošlost i sve njegove svetinje. Srpska vlada je bila obaveštena o pustošenjima koje su ustaše počinile u onoj prvoj srpskoj Svetoj Gori na Dunavu, u fruškogorskim manastirima Ravanici, Vrdniku, Krušedolu, Hopovu, Beočinu, Velikoj i Maloj Remeti, i svim drugim srpskim svetilištima. Ove podivljale rulje su popalile i porušile manastire, pošto su opljačkale dragocene riznice, pune istorijskih i umetničkih dragocenosti srpskih od neprocenjive vrednosti, razvalili ikonostase

Hijena iz Aušvica — najluđa nacistička mučiteljka

Nadimak je dobila zbog brutalnih metoda koje je primenjivala na logorašima u Aušvicu i Bergen-Belsenu. Dolazila je iz porodice koja je imala dugu istoriju duševnih bolesti. Žene čuvari u nacističkim logorima nisu toliko poznate kao muškarci, ali to ne znači da su bile manje okrutne. Neke od njih su izazivale veći strah od ostalih čuvara, a od oko 37.000 čuvara, koji su aktivno učestvovali u premlaćivanju, mučenju i ubijanju logoraša, bilo je oko deset odsto žena. Većina njih nije izbegla pravdu, pa su pogubljene nakon rata, a jedna od najgorih bila je Irma Grese, čuvarka u logorima Aušvic i Bergen-Belsen. Zvali su je „Hijena“, a ponekad i „Lepa zver“, a nadimak je zaradila zbog brutalnih metoda koje je primenjivala na logorašima.

Štolperštajna ili "kamen spoticanja": Na svakoj kocki ugravirani su ime i podaci žrtava nacizma

Berlin se sapleo o kamen spoticanja

Nepoznati počinioci su početkom ove sedmice na više mesta u berlinskom okrugu Nojkeln iz trotoara iščupali 13 tzv. štolperštajni (u prevodu „kamen spoticanja“). Reč je zapravo o metalnim kockama sa ugraviranim imenima i podacima žrtava nacizma (uglavnom Jevreja), postavljenih ispred ulaza zgrada iz kojih su odvođeni u smrt. U pitanju je projekat berlinskog umetnika Guntera Demniga koji je širom sveta ugradio 63.000 takvih štolperštajni, od toga 7.000 u Berlinu. Ideja je da se prolaznici sagnu da bi pročitali šta piše na kockama i tako bar simbolično odaju poštu žrtvama nacizma. Sada se Berlin ponovo osramotio, kako piše „Bild“ jer su iz časa u čas prijavljivani slučajevi nestajanja kocki iz trotoara.

Hitlerova voštana figura Foto: Gorila - Jutarnji List

Hitlerova voštana figura izazvala bijes

Centar „Simon Vizental“ pozvao je upravu muzeja voštanih figura „De Mata“ u indonežanskom gradu Jogjakarta da skloni figuru bivšeg njemačkog kancelara Adolfa Hitlera, koja je postavljena ispred slike koncentracionog logora „Aušvic“. Iz Centra u Los Anđelesu, koji sprovodi kampanje protiv antisemitizma i negiranja Holokausta, saopšteno je da je postavljanje figure Hitlera ispred slike ozloglašenog nacističkog logora „odvratno“ i da to predstavlja ruganje žrtvama Holokausta, tokom kog su ubijeni milioni ljudi. Iz Organizacije za ljudska prava „Hjumen rajts voč“ izložbu su nazvali „bolesnom“, prenosi AP. Iz indonežanskog muzeja su branili postavljanje figure bivšeg nacističkog vođe time da je figura „zabava za tinejdžere“, koji se često fotografišu pored nje. Izvor: SRNA Vezane

Obljetnica Kristalne noći Kraus: Izjednačavanje ustaša i antifašista naša je sramota

Ognjen Kraus: Izjednačavanje ustaša i antifašista naša je sramota

Predsjednik Jevrejske opštine Zagreb odbio je dati izjavu HTV-u, jer je današnji ‘TV kalendar’ ignorisao godišnjicu Kristalne noći Ovdje smo da ne dopustimo izjednačavanje krvnika i žrtava, izjednačavanje ustaštva i antifašističke borbe, kazao je predsjednik Jevrejske opštine Zagreb (ŽOZ) Ognjen Kraus na komemoraciji u povodu 79. obljetnice Kristalne noći, prvog masovnog pogroma Jevreja u nacističkoj Njemačkoj, održanoj večeras na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. „Kristalnom noći“ prozvano je nasilje nad Jevrejima a i njihovom imovinom, u kojemu je u noći s 9. na 10. novembra 1938, ubijen 91 Jevrejin, oko 30.000 deportovano u koncentracione logore, spaljeno dvestotinjak sinagoga, oskrnavljena jevrejska groblja te uništeno najmanje 7.000 trgovina u jevrejskom vlasništvu, a

Uporna Ema Zađva

Odbijen predlog za rehabilitaciju Tibora Kiša: Nije nevina žrtva partizana

Viši sud U Novom Sadu odbio rehabilitaciju Vrbašanina Tibora Kiša, stradalog 1944. Ema Zađva (84): Trebalo da odgovara za smrt velikog broja nevinih civila Vrbašanin Tibor Kiš, nekadašnji visoki činovnik šećerane u Vrbasu i „turanjski lovac“, čiju je rehabilitaciju osporavala Ema Zađva (84), nekadašnja Vrbašanka i Somborka, nije nevina žrtva masovnog pokolja u tom bačkom gradu 1944. godine, kako je to navedeno u zahtevu za rehabilitaciju koju je tražila njegova unuka Magdolna Čerešenješ Kiš iz Budimpešte. Viši sud u Novom Sadu je i u postupku ponovljenom po nalogu Apelacionog suda, doneo rešenje kao i u prethodnom, da se predlog za Kišovu rehabilitaciju odbija. Ovo rešenje još nije postalo pravosnažno. Zađva,

(Foto Tanjug)

Đorđević: Srbija neguje antifašističku tradiciju

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma u Narodnom pozorištu održan je Memorijalnom koncert, a ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević poručio da Srbija veoma drži do antifašističke tradicije i neguje svoje multietničko kulturno nasleđe. Rekao je i da je stav Srbije u rešavanju migrantske krize u Evropi donekle bio oblikovan i sećanjem na događaje iz evropske istorije koje danas evociramo. Ocenio je da je takozvana „Kristalna noć”, označila vrhunac izopačenog sistema vrednosti i političkih uverenja nacističkog režima. „Oko pet stotina hiljada austrijskih i nemačkih Jevreja izgubilo je i poslednje od ljudskih i građanskih prava koja su im sistematski, donošenjem nacističkih uredaba i zakona

Foto: Profimedia

Kristalna noć: Uvertira za najveći zločin u istoriji čovečanstva

Prema mnogim tumačima ovaj pogrom je bio prva naznaka onoga što danas nazivamo Holokaustom. „Kristalna noć“ je naziv za veliki pogrom usmeren protiv jevrejskih građana širom zemlje koji se desio širom Nemačke i Austrije u noći 9. novembra 1938. godine. Priča o „Kristalnoj noći“ počela je u oktobru 1938. godine, kada je 15.000 Jevreja poljskog porekla proterano iz Nemačke i iskrcano na poljskoj granici. Desničarska antisemitska poljska vlada, koja je govorila o sopstvenom „jevrejskom pitanju“, odbila je da ih primi, pa je njih oko 5.000 ostalo na ničijoj zemlji. Neposredni incijator bio je Heršel Grinspan, nemački Jevrej koji je pobegao u Francusku. U danima nakon progona Jevreja, Grinspan je primio

Pećina u Mušvetama na Zlatiboru

Zašto bi Dražu ubili na Zlatiboru

Istoričar Srđan Cvetković iz Instituta za savremenu istoriju, za „Novosti“, o otkriću u pećini Cerova. Mihailovićeve stvari koje je imao prilikom hapšenja, pa i naočare, nalaze se u BIA Sve lične stvari Dragoslava Draže Mihailovića, pa i naočare koje je imao prilikom hapšenja, nalaze se u BIA. Njih smo čak i izlagali 2014. godine u okviru izložbe „U ime naroda“ priređenoj u Istorijskom muzeju Srbije. Osim generalovih naočara, tu su i njegova lula, sat, mapa, penkalo, kompas, pištolj… Ordenje kojim je američki predsednik Hari Truman, 1948. godine, posthumno odlikovao Dražu Mihailovića, predato je njegovoj ćerki Gordani. Ovo je „Novostima“ rekao dr Srđan Cvetković, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u

Otvor jame Cerovo Foto N. Janković

Stamatović najavio spomen obeležje kod jame Cerovo

U pisanoj izjavi dostvljenoj medijima, predsednik Opštine Čajetina je naveo da će to biti zapravo memorijalni kompleks žrtvama u Mušvetama, ali i svim srpskim žrtvama genocida u 20. veku. Predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović najavio je danas da će ta opština podići spomen obeležje i urediti teren oko pećine u Mušvetama, gde su nedavno pronađeni posmrtni ostaci nekoliko desetina srpskih mladića, koji su stadali pred kraj Drugog svetskog rata. U pisanoj izjavi dostvljenoj mediima, Stamatović je naveo da će to biti zapravo memorijalni kompleks žrtvama u Mušvetama, ali i svim srpskim žrtvama genocida u 20. veku. Cilj podizanja spomen obeležja je, kaže Stamatović, da se ovaj zločin nikad ne zaboravi

Foto Opština Čajetina

Naočare đenerala Draže pronađene u jami Cerova?

U pećini na Zlatiboru, među skeletima, otkriven predmet koji bi mogao da reši misteriju Nedavno otkriće masovne grobnice u pećini Cerova na Zlatiboru, potkrepljeno svedočenjima najstarijih meštana ovog kraja, pokazalo je da su na ovom mestu u junu 1945. surovo i bez presude likvidirani srpski mladići, povratnici iz rata. Prethodnih dana, speleolozi su se još jednom spustili na dno jame, a među kostima pronašli su jedan prepoznatljiv predmet – staklo i deo okvira za naočare, koje liče na one koje je uoči streljanja 1946. godine nosio đeneral Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini. – Pored dela naočara, koje smo pronašli u jami Cerova, a koje izgledaju baš kao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.