Ж | Ž

Podijelite vijest (kliknite na + za više opcija):

Zločini ustaša Nezavisne Države Hrvatske na području kotara Dvor na Uni (1)

Posljednjih godina, a i decenija, sve češće se raspravlja, piše i polemiše o tome koliko su naroda ustaše Nezavisne Države Hrvatske pobile u koncentracionom logoru Jasenovac. Ne ulazeći u raspravu o brojkama koje su jednima 30.000, drugima 83.000, trećima od 500.000 do 600.000, četvrtima 700.000, meni je, otkad znam za taj logor, a posebno od vremena kad sam se nešto i bavio njime i oko njega, jedina brojka bila i ostala: 700.000 ubijenih!
Ustaše sprovode pohapšene Srbe na Baniji 1942. godine.

A odavno sam svjestan činjenice da se tačan broj žrtava Drugog svjetskog rata na prostorima bivše Jugoslavije nikad neće i, vjerovatno, više i ne može utvrditi. Posebno kad su u pitanju srpske žrtve. Ili može, a nekome i nekima to, takođe vjerovatno, ni dan-danas nije u interesu. Kao i nekad što nekome i nekima nije bilo u interesu da se oko toga nešto mnogo „čeprka“, da se „dira lava dok spava“.

Ali zahvaljujući entuzijastima, prije svega njima, kad je logor Jasenovac u pitanju, objavljene su mnoge knjige, publikacije, napisani brojni tekstovi, izgrađen je spomenik – možemo mi da mislimo šta hoćemo o tom djelu Bogdana Bogdanovića, ali je izgrađen, izgrađen je muzej, prikupljen je i prezentovan brojni materijal koji svjedoči strahote stradanja, snimljeni su i dokumentarni filmovi itd. Ali bi se i o tome, o Spomen-području u tim bivšim vremenima, moglo još dosta toga… O današnjem stanju Spomen-područja Jasenovac znam isključivo na osnovu onoga što sam čitao i što čitam.

Među ubijenima u tom, jednom od najstrašnijih fašističkih, nacističkih logora na tlu Evrope, logoru Jasenovac, apsolutno je najveći broj Srba, pa Roma, Jevreja, Hrvata (koji nisu prihvatali fašizam NDH) i, u odnosu na ostale, manji broj muslimana.

Trebalo je čitati dokumente, zapise, knjige, obilaziti mnoge krajeve koji su najvećma stradali u pokoljima hrvatskih ustaša – na Baniji i u pokoljima koje su počinili i Nijemci i muslimanske ustaše, razgovarati sa onima koji su preživjeli strahote logora: Jasenovac i stratišta oko njega, stratište Gradinu, na bosanskohercegovačkoj strani, i strahote logora Stara Gradiška, Jadovno, „Danica“ kod Koprivnice, Sisak, Jastebarsko, Staro sajmište u Zemunu (u vrijeme Drugog svjetskog rata pripadao je Nezavisnoj Državi Hrvatskoj)… i saznati nešto o stradanju pomenutog naroda.

Brojna srpska sela dočekala su kraj Drugog rata ispražnjena, ili gotovo ispražnjena. I najviše među njima srpska sela Banije, Kozare i Potkozarja, Zapadne Slavonije i srednjih područja Slavonije, mnoga i Korduna, Srema… A gdje su Srbi, Jevreji, Romi i Hrvati antifašisti iz urbanih mjesta NDH…

Po onima koji se pozivaju na broj žrtava logora Jasenovac, pronađen na raznim ustaškim popisima, taj broj se zaustavlja na nešto više od 83.000 ubijenih. I oni, ti koji se pozivaju na taj broj, tvrde da je to – to… Pa nije moguće da neko vjeruje da su ustaše vodile urednu evidenciju djece od nekoliko mjeseci pa do starica i staraca od 80, 90 i više godina, koje su brutalno hvatali, hapsili po maloprije navedenim krajevima i dovozili ih u marvenim vagonima teretnih vozova i izgonili ih – ili na žicom ograđene ledine, ili u logorske barake, ili direktno na stratišta na obali rijeke Save, ili na drugu, desnu obalu Save – u Gradinu!

Na Baniji rijetko da postoji srpsko ili s Hrvatima miješano mjesto iz koga Srbi nisu odvođeni u logor Jasenovac i u druge logore i tamo završavali svoj životni put. U najužasnijim mukama ga završavali.

Služeći se dragocjenim prilogom Đure Ostojića i Andrije Đermanovića, pod naslovom „Na stratištima“, objavljenom u zborniku naučnih i publicističkih radova, knjiga 1, „Dvor na Uni; od prijeslavenskog doba do naših dana“ (reprint, Dvor na Uni, 1991; u ovom prilogu, kao i u knjizi, da ne bi kod čitalaca dolazilo da zabune, toponim Dvor je i Dvor i Dvor na Uni ), pokušao sam da brojkama predstavim strašne dimenzije genocida nad srpskim narodom najsiromašnije i najnerazvijenije banijske opštine, odnosno nekadašnjeg kotara Dvor.

U Ostojićevom i Đermanovićevom prilogu najprije su upisana sva mjesta (i Dvor, i sela i zaseoci) kotara Dvor na Uni, s konkretnim imenima i prezimenima i drugim podacima (do kojih se moglo doći) njihovih stanovnika odvedenih i stradalih u logoru Jasenovac. Zatim slijede brojke stradalih (ubijenih, zaklanih, spaljenih…) u ostalim logorima Nezavisne Države Hrvatske i Evrope. A tu su i podaci o broju stradalih u svom mjestu, u drugim mjestima dvorskog područja. Za neke stradalnike navedene su Bosna, Srbija, Estonija… – konkretna mjesta stradanja u njima ostala su nepoznata.

Ovdje, u mom prilogu, upisani su nazivi mjesta i brojevi njihovih stradalih stanovnika onako kako su upisani i u knjizi „Dvor na Uni…“.

Apsolutno najveći broj najstrašnijih zločina nad Srbima dvorskog kotara počinile su ustaše iz hrvatskih ili miješanih mjesta: Dvora, Zrina, Divuše, Kozibroda, Struge, Golubovca, Bešlinca, Unčana,… Kod nekih žrtava navedeno je, i gore je već rečeno, da su neke od zločina počinili i Nijemci, kao i muslimanske ustaše s područja susjedne Cazinske Krajine i drugih mjesta Bosanske Krajine.

O kakvim se zvjerstvima i krvnicima zvijerima radilo, najbolje svjedoči, između mnogih, i ovaj odlomak iz Ostojićevog i Đermanovićevog priloga „Na stratištima“:

„… U selu Šegestin, noću 29/30. januara 1942, zrinske i pounjske ustaše izvršile su nezapamćen masovan pokolj nedužnog srpskog stanovništva, pohapšenog u selima Oraovica, Draškovac, Šakanlije i Šegestin. U toj strašnoj noći, koju je preživjeli narod prozvao ‘Noć krvavih noževa’, ustaše su pobile 189 nedužnih ljudi, žena i djece, a 22 građanina su odveli u logor Jasenovac i pobili. Način likvidiranja nedužnog srpskog naroda, obavljan je na različite načine: ubijanjem iz vatrenog oružja nad jamama koje su žrtve same sebi kopale, davljenjem, klanjem, ubijanjem maljevima i batinama po glavi, spaljivanjem živih u zatvorenim kućama i gospodarskim zgradama, vješanjem… U izjavama preživjelih svjedoka navode se: sječenje prstiju na rukama i nogama, čupanje i paljenje brade i brkova, čupanje zubiju, odsjecanje nosa, uha, kopanje očiju, silovanje žena i maloljetne ženske djece a zatim klanje…


Tokom svojih mlađih godina, za života u zavičaju i blizu njega, imao sam priliku da razgovaram sa nekima od preživjelih stradalnika, sa nekim autorima raznih radova i knjiga o događanjima u Drugom svjetskom ratu na dvorskom području. Imao sam priliku da o strašnim zločinima u Šegestinu razgovaram i sa književnikom Jožom Horvatom, u njegovoj kući, u Zagrebu, koji je bio u partizanskim jedinicama na tom području i koji je zabilježio neke od strahota pokolja u Šegestinu. Strahota nepojmljivih ljudskom umu.

Sve što se ovdje nabraja – naselja i zaseoci… dato je azbučnim redosljedom. Uz svako mjesto upisan je, dakle, i broj stradalih.

BROJ UBIJENIH IZ POJEDINIH MJESTA DVORSKOG KOTARA U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC
Brđani Šamarički – 9, Buinja – 2, Vanići – 6, Volinja – 2, Vrpolje – 8; Gage – 6, Gvozdansko – 4, Glavičani – 1, Gorička – 95, Grabovica – 5, Grmušani – 2; Dvor na Uni – 14, Dobretin – 1, Draškovac – 14; Žirovac Gornji – 2, Žirovac Donji – 1; Zakopa – 6, Zut – 1; Javnica – 3, Javoranj Gornji – 3, Javoranj Donji – 6, Javornik – 3, Jovac – 4; Kepčije – 1; Lotine – 1; Ljeskovac – 4, Ljubina – 1; Majdan – 2, Matijevići – 59; Niševići – 2; Oraovica Gornja – 6, Oraovica Donja – 22, Ostojići – 17 (iz Ostojića je 27. avgusta 1942. godine uhapšeno još 16 muškaraca, koji su pobjegli od muslimanskih ustaša iz bližih sela Cazinske Krajine i odvedeni u Jasenovac, a njihov identitet nije utvrđen); Paukovac – 2; Riječani Šakanlijski – 3, Rogulje – 3, Rudeži – 1, Rujevac – 9; Sočanica – 3; Trgovi – 4: Ćore – 11; Udetin – 1, Unčani – 13; Hrtić – 8; Crnobrnje – 10; Čavlovica – 2; Švrakarica – 13, Šegestin – 35.

Eto, samo sa područja tadašnjeg dvorskog kotara u logoru Jasenovac ubijena su 424 stanovnika.

BROJ STRADALIH U DRUGIM LOGORIMA
Jadovno: Volinja – 1, Gvozdansko – 1, Grmušani – 1, Dvor na Uni – 1, Žirovac Donji – 2,
Zakopa – 2, Rogulje – 17, Rujevac – 4, Trgovi – 5, Ćorići – 1;
Logor u Austriji (nije zabilježeno koji): Ljeskovac – 1;
Logori u Njemačkoj (nije ubilježeno koji):
Buinja – 1, Gorička – 3, Javoranj Gornji – 1,
Javoranj Donji – 2, Jovac – 1, Komora – 1, Kotarani – 1, Oraovica Donja – 5, Ostojići – 2, Rujevac – 3, Čavlovica – 1;
Mauthauzen: Draga Šamarička – 4;
Prijedor: Kotarani – 2, Ljubina – 3, Sočanica – 2;
Stara Gradiška: Vanići – 1, Hrtić – 31;
Staro sajmište Zemun: Gorička – 1, Draškovac – 2, Žirovac Gornji – 1, Javoranj Donji
– 2, Kepčije – 3.

BROJ STRIJELjANIH, ZAKLANIH, SPALjENIH U MJESTU: U SVOJIM KUĆAMA, U POKUŠAJIMA BJEKSTVA IZ KUĆA, DVORIŠTA…
Brđani Šamarički – 22, Buinja – 12; Vanići – 36, Volinja – 74, Vrpolje – 27; Gage – 40, Gvozdansko – 15, Glavičani – 33, Gorička – 18, Grabovica – 15, Grmušani – 26; Dabići – 1, Dvor na Uni – 16, Divuša – 4, Dobretin – 13, Draga Šamarička – 11, Draškovac – 23;
Žirovac Gornji – 20, Žirovac Donji – 31; Zakopa – 13, Zamlača – 4, Zrin – 1, Zut – 3;
Javnica – 11, Javoranj Gornji – 7, Javoranj Donji – 68, Javornik – 13, Jovac – 35; Kepčije – 6, Kirišnica – 16, Kobiljak – 52, Komora – 5, Kosna – 5, Kotarani – 14, Kuljani – 84; Lotine – 13; Ljeskovac – 28, Ljubina – 27; Majdan – 7, Matijevići – 28, Milkovići – 2; Niševići – 6; Oraovica Gornja – 16, Oraovica Donja – 51, Ostojići – 32; Paukovac (Pakovac) – 7, Pedalj – 6; Riječani Buinjski – 4, Riječani Šakanlijski – 1, Rogulje – 49, Rudeži – 4, Rujevac – 29; Sočanica – 28, Stanić Polje – 6, Stupnica Gornja – 15; Trgovi – 15; Ćore – 17, Ćorići – 14; Udetin – 1, Unčani – 1; Hrtić – 28; Crnobrnje – 5; Čavlovica – 11; Švrakarica – 17, Šegestin – 138.

MJESTA DVORSKOG KOTARA U KOJIMA SU UBIJANI, SPALjENI… ŽITELjI DOVEDENI IZ DRUGIH MJESTA TOG KOTARA I NjIHOV BROJ
Bešlinac – 2, Brđani Šamarički – 9; Vanići – 2, Volinja – 3, Vrpolje – 2; Gage – 7, Glavičani – 3, Golubovac – 1, Gorička – 3, Grabovica – 18, Grmušani – 1; Dvor na Uni – 40, Divuša – 6; Žirovac – 29, Žirovac Gornji – 2; Zrin – 31, Zut – 1; Javnica – 3, Javoranj – 11, Javornik – 1; Kepčije – 2, Kotarani – 5, Kuljani – 1; Lotine – 2; Ljeskovac – 1; Majdan – 4; Niševići – 1; Pedalj – 3; Rogulje – 3; Stupnica – 1, Stupnica Gornja – 1, Stupnica Donja – 1; Trgovi – 1; Ćore – 1; Hrtić – 4; Čavlovica – 1; Šegestin – 26, šuma Jarčevac – 1, šuma Rakotić (kod Donjeg Žirovca) – 1, šuma Rastovača – 17, šuma Rovine (kod Volinje) – 8.

MJESTA U NDH, REGIONI I DRŽAVE U KOJIMA SU UBIJANI STANOVNICI DVORSKOG KOTARA I NjIHOV BROJ
Bajića jame (kod Kostajnice) – 1, Banat – 1, Banja Luka – 2, Bačka – 2, Beograd – 3, Bosanska
Kostajnica – 1, Bosanska Krupa – 6, Bosanski Novi – 21, Bosanska Otoka – 1, Bosanski Novi – 21, Bosansko Grahovo – 1, Bosna – 22, Brestik (kod Gline) – 4; Glina – 2, Gospić – 1, Grmeč – 3, Gundinci (kod Županje) – 1; Dobrljin – 4, Dotršćina (kraj Zagreba) – 1; Zagreb – 1; jugoslovensko-bugarska granica – 1, Jajinci (kod Beograda) – 1; Kapela – 1, Klasnić (kod Gline) – 1, kod Bosanskog Petrovca – 1, Kozarac (kod Prijedora) – 1, Korenica – 1, Kostajnica – 16; Leskovac – 1, Lička Kapela – 1 (kod prethodnog slova upisana je Kapela; vjerovatno se radi o istom mjestu, ali je tako upisano u navedenoj knjizi); Mađarska – 1; Novi Sad – 1, Novska – 3; Osijek – 1; Petrinja – 2, Petrovačka cesta (u Bosni) – 2, Prijedor – 1; Rajlovac (kod Sarajeva) – 1; Slavonski Brod – 1, Sombor – 1, Srbija – 5.

Priredio: Miloš Kordić ; Banija Onlajn

Podijelite vijest (kliknite na + za više opcija):

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941. uplatom preko PayPal-a:

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: