arrow up
Sadilovac, Hram Rođenja Presvete Bogorodice | Sadilovac, Hram Rodjenja Presvete Bogorodice

Dana 31.07.1942. godine hrvatske ustaše su u crkvi u Sadilovcu, pobili i zapalili 463 srpskih muškaraca, žena i djece

Danas se obilježava godišnjica Pokolja u Sadilovcu, Bugarima, Lipovači i okolnim selima. Jedini grijeh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. god  ine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u ovoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače

Gordana_Dostanic.jpg

Gordana Dostanić: Plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja

Pogledajte izlaganje Gordane Dostanić, predsjednice UO udruženja Ognjena Marija livanjska, na tribini „Zašto negujemo kulturu zaborava?” Pozivajući se i na nesrpske izvore, GordanaDostanić je iznela niz statističkih podataka koji jasno ukazuju na plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja. Navodeći stradanja Livanjskih Srba, osvrćući se na zloglasne Čelebiće, ona je istakla politički problem koji je sasekao širenje istine.  «Politički establišment tog vremena je zarad bratstva i jedinstva srpske žrtve naterao da ćute, jer bi se širenjem istine narušila ideologija zajedničke države. Tako je žrtva živela pored svojih dželata osuđena i na tišinu. Dočekali smo da druga strana plasira svoju priču i da nas vremenom natera da postanemo žrtva sopstvenog ćutanja. Zato smatram da je

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Glini na Baniji

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA GLINA Jovan D. Obrenović, jerej, Veliki Šušnjar Ubijanje u masi bez suda i presude        10. aprila 1941. godine bio sam na pogrebu Stojana Bunčića iz Šušnjara. Vrlo ružno, blato i kiša sa snijegom. Teška muka na frontovima gonila me je da odem u Glinu (srez) da čujem za najnovije vijesti. U 6 sati popodne krenem iz Grabovca za Glinu. U vozu ratno raspoloženje iako je već dva sata prije toga izvršen prevrat i sramna izdaja. Nitko ništa nije znao osim slušača radija. U Glini se već na stanici

Cvijeta Radić: ZAŠTO O TOME?

Evo mi jula! O čemu ću ja, nego o njima u julu! O nama, ustvari. Pitaju me neki: zašto samo o tome? Grabi se uveliko kroz devetu deceniju od tada, a ja još jednako o tome. A o kome ću? O čemu, ako ne o onoj davnoj sredi što mi je ožiljak utisnula na biografiju. Nemam šta o ponedeljku pre te srede. Dan kao svaki drugi. Običan dan. Sigurno su, toga dana, oštrili srpove da zrelom žitu stabljiku preseku. U žuljevite ruke su kose uzimali da prvi otkos blagoslovom zakose. Stožine u zemlju pobodene čekale su da se oko njih seno u plastovima uzdigne. Dan, ko dan. Običan, težački. Жurili

Raspored bogosluženja: Proslavljanje Svetih novomučenika livanjskih

Sveti sveštenomučenici i novomučenici livanjski biće proslavljeni bogosluženjima u pravoslavnim hramovima na području Livna, FBiH, Republike Srpske, Srbije, ali i širom sveta, svuda gde danas žive potomci stradalnika. 29. jula GOLINJEVO, u crkvi u selu Golinjevo (Livno), Sveta liturgija u 9.00 časova BANJA LUKA, hram Rođenja Presvete Bogorodice (Rebrovačka crkva), večernje i čitanje akatista Sv. novomučenicima Livanjskim u 18.00 časova. BANSTOL, crkva Svete Marije Magdalene, akatist Livanjskim mučenicima u 18.00 časova MILVOKI (MILWAUKEE), SAD, crkve Sv. Save, večernje i čitanje akatista Sv. novomučenicima Livanjskim u 17.30 časova 30. jula – praznik Svetih novomučenika Livanjskih LIVNO, u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, Sveta Liturgija u 9.30 časova BEOGRAD, u crkvi Svetog Marka,

27.07.2013 - Sadilovačka crkva, Kordun

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Sadilovcu na Kordunu

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN SADILOVAC Srpsko selo Sadilovac imalo je 1941. godine 762 stanovnika. U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, 1941-1945. godine, izgubilo je život 460 njegovih žitelja, što iznosi čak 60% populacije ovog kordunaškog naselja. Od toga broja ustaše i domobrani ubili su ili poklali, spalili u kućama 419, dok ih je u borbi protiv fašizma palo 41. Među žrtvama bilo je 185 djece i to: 16 još u kolijevci, 81 dijete u dobi od 1 do 7 godina i 88 njih od 7 do 14 godina starosti. Samo u jednom danu,

Pokolj Srba livanjskog područja 28. jula – 3. avgusta 1941.

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

27. i 28. jul 1941. – Delić jama u Zavalju iznad Bihaća

U Delić jamu u Zavalju, kod sela Skočaja, između Bihaća i Nebljusa (na starom putu), bačeno je i ubijeno 27. i 28. jula 1941, 862 srpska civila iz susjednih srpskih sela Bosne i Like, iz sela Meljinovca 82 a Ličkog Petrovog Sela 20. Jula mjeseca 2013. godine, na 72 godišnjicu od zločina, nakon parastosa u Sadilovačkoj crkvi na Kordunu, krenuli smo da nađemo Delić jamu iznad Bihaća. Vodio nas je Branko Cvjetićanin kome su otac, dva brata, djed i baka bačeni u tu jamu. Iako tu nije bio od 80-tih godina, iako su staze zarasle, našao je Branko put do jame. Ni oznake da je teren miniran, nisu ga spriječile

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Banskom Grabovcu na Baniji

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA BANSKI GRABOVAC Budimir Popović i Branko Tadić, Tremušnjak Jabukovac, Petrinja Svaki od dovedenih morao je stati na rub jame, gdje su ga ubijali batovima a neke su postrojavale ustaše u stroj i ubijali iz mitraljeza „U rano jutro 24. jula 1941. godine došli su u selo Banski Grabovac oružnici NDH iz oružničke škole u Zagrebu, ustaše iz Gline i Petrinje, te oružnici iz okolnih oružničkih stanica. Njih oko 500. Odmah su se razišli po susjednim srpskim selima: Vlahović, Luščani, Drenovac i Bačuga. Hvatali su Srbe i odvodili ih

Ustaše sprovode zarobljene Srpkinje

Kalendar genocida: 24 – 27. jul 1941. – U Banskom Grabovcu pobijeno 1.200 Srba

Posle stravičnog zločina u Pravoslavnoj crkvi u Glini, a među brojnim zločinima hrvatskih ustaških fašista počinjenim širom Banije, zločin u Grabovcu, od 24. do 27. jula 1941. godine, svakako je najstrašniji. Tada je u tom selu ubijeno oko 1.200 seljana, muškaraca, i manji broj žena koje su pohapšenim i odvedenim muževima donele hranu. Banski Grabovac je pitomo selo, smešteno u gotovo samom centru Banije. Nakad je bilo opštinsko mesto. A opštinsko je bilo i pre Drugog svetskog rata. Na samom početku ustanka srpskog naroda na Baniji, napadnuta je železnička stanica u Banskom Grabovcu. Pruga od Capraga, „predgrađa“ Siska, preko Petrinje do Gline i dalje preko Topuskog do Karlovca bila je

KNJIGA: “501 – INTERVJUI SA ANTISEMITIMA, USTAŠAMA I NEONACISTIMA”

Autor knjige Ilija Ćalina – novinar i istraživač, doktor ekonomskih nauka, pravoslavni teolog, kako sam kaže, dvije godine je ulazio u cipele antisemita, simpatizera ustaša, nacista i fašista — onih koji negiraju Holokaust i genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Jul 2025: pola miliona ljudi na Tompsonovom koncertu u Zagrebu uzvikuje Za dom spremni — hrvatski ekvivalent Heil Hitler. Porodice, djeca, djedovi doveženi iz čitave Hrvatske. Austrijska policija procesuira svoje građane koji su prisustvovali. Unutar Hrvatske — legalan pozdrav. Preko granice — krivično djelo. Razlika između Berlina i Zagreba je tema ove knjige. Svih 501 sagovornik — bez ijednog izuzetka — branio je ustaški pozdrav. 97%

23. jul 1941. – OKRUЖNICA: Srbe i Жidove ima se smjesta otpremati u konc. logor Gospić 

OKRUЖNICA RAVNATELjSTVA USTAŠKOG REDARSTVA OD 23. JULA 1941. ZA PRITVARANJE I OTPREMANJE U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPIĆ SRBA IJEVREJA – KOMUNISTA SA TERITORIJE NEZAVISNE DRЖAVE HRVATSKE1 RAVNATELjSTVO USTAŠKOG REDARSTVA NEZAVISNE DRЖAVE HRVATSKE U ZAGREBU ŽUPAMA 1-22. USTAŠKOM POVJERENIŠTVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU-SARAJEVO-G. FRANCETIĆ. Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu područnom Redarstvenom ravnateljstvu, Ravnateljstvu ustaškog redarstva u koliko su već takova osnovana u sjedištima Župa, Predstojništvima redarstva i kotarskim oblastima u mjestima gdje nema Redarstva, da se najžurnije izvrši pritvaranje svih Židova i Srba-pravoslavaca, koji su bilo poznati već kao komunisti, bilo pak da su i malo sumnjivi, da su skloni tome pokretu. Iste mjere valja poduzeti i protiv komunista

Kalendar genocida: 23. jul 1941. – Bosanski Petrovac

Ustaše su 23. jula 1941. godine po naređenju jednog zastavnika Poglavnikove tjelesne bojne nepoznatog imena, pokupili iz Bosanskog Petrovca oko 150 Srba pravoslavaca i zatvorili u zatvor. Među njima je bilo ljudi starosti 16 – 80 godina. Odmah nakon toga njima je saopšteno da idu na prisilan rad na otok Pag, te su kamionima transportovani van iz samog grada, gdje su strijeljani. Sutradan 24. jula 1941. godine dovoženi su kamionima uhapšeni Srbi iz sela oko Bosanskog Petrovca i prvo zatvarani u jednu drvenu baraku gdje su mučeni, a zatim po partijama vođeni na strijeljanje, odnosno klanje. Izvor: Grupa autora, Zločini na jugoslovenskim prostorima u Prvom i Drugom svetskom ratu, Zbornik dokumenata,

U Mašvini je zaklanih muškaraca, žena i stare čeljadi bilo preko 2000

Na Mašvini je najviše zaklano novorođenčadi i djece do tri godne. Zaklano je preko 500 kordunaške djece. Na Mašvini je najviše zaklano novorođenčadi i djece do tri godne. Zaklano je preko 500 kordunaške djece. Računajući i djecu iz srpskih sela oko Bihaća i Cazina koja su bila u zbjegu u Mašvini, broj poklane djece je bio puno veći. Zaklanih muškaraca, žena i stare čeljadi je bilo preko 2000, računajući i Srbe iz cazinskih i bihaćkih sela. Samo par dana nakon ovog pokolja usljediće novi masovni pokolji Srba. Prvo u Grabovcu, a potom u Sadilovcu. Pokolji Srba južnog Korduna će se nastaviti sve do kraja septembra 1942. godine. Na Mašvini su

Sabor novomučenika Glamočkih i Kulenvakufskih

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Sabor novomučenika Glamočkih i Kulenvakufskih Sveštenomučenik Simo Glamočki Sveštenomučenik Simo (Banjac) rođen je 1871. godine u Gornjem Ribniku. Bogosloviju u Raljevu završio je 1893. godine. Od 1894. do 1896. godine bio je učitelj u Ključu i Donjem Vakufu. Sveštenički čin primio je 1897. godine. Služio je u parohijama Smoljani, Kamenu i Glamoču. Zaklali su ga hrvatski klerofašisti , uoči Ilindana 1941. godine u Glamoču. Sveštenomučenik Mirko i novomučenik Novica Glamočki Sveštenomučenik Mirko (Stojisavljević) rođen je u Otišiću kod Sinja u Dalmaciji 1885. godine. Po završetku srpske pravoslavne Bogoslovije u Zadru rukopoložen je za sveštenika 1909. godine. Služio je u glamočkoj crkvi. S dvadesetjednogodišnjim sinom Novicom

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.