arrow up

Rade R. Lalović: NEKOLIKO POETSKIH SLIKA SA ANTISRPSKIM KOMUNISTIČKIM RUKOPISOM

U srpskoj poeziji stradanja i patnje kao najčešći motivi su poetski uobličena zvjerstva ustaša i  strane okupacione sile  na stratištima rasutim na svim prostorima bivše Jugoslavije  gdje su Srbi živjeli. Ali, na srpskim stratištima nije prisutan samo ustaški, hortijevski ili drugi okupatorski rukopis zločina, prisutan je, istorijski gledano u velikoj mjeri, a u poeziji još uvijek  samo sporadično naznačen i vrlo krvav rukopis komunističkog zločina nad nedužnim srpskim življem. Pjesničke slike toga, komunističkog zločina, tek u zadnjim decenijama počinju da se javljaju zajedno sa istorijskim svjedočenjima i dokumentima koja osvjetljavaju djelovanje jugoslovenskih komunista i razloge njihovog krvavog obračuna sa srpskim narodom, njegovom kulturom, vjerom i tradicijom. Neki istorijski izvori, a

Nedopustivo poređenje ustaša i četnika

U dopisu „Ustaše i četnici nisu isto” („Politika”, 10. avgust), Radmilo Rončević, hirurg i naučni savetnik, sasvim argumentovano i koncizno kritikuje izjavu gospodina Milorada Pupovca, zastupnika srpskog naroda u Hrvatskoj, povodom godišnjice „Oluje”, da se „ustaše i četnici najbolje mogu razumeti u onome što je najgore za Hrvate i Srbe”. Na teritoriji bivše Kraljevine Jugoslavije postojala su dva antifašistička pokreta – Ravnogorski, pod komandom generalštabnog pukovnika Dragoljuba Mihailovića, čiji je cilj bio oslobođenje zemlje od okupatora, i partizanski, na čelu sa komunističkim vođom Titom, koji je pored oslobodilačke borbe imao za cilj revolucionarno svrgavanje buržoaske, kapitalističke vlasti u Jugoslaviji. Otuda, u borbu su se uključili tek posle napada Hitlera na

PARTIZANI I ČETNICI I DALJE RATUJU – I nikako da odlože oružje!

Komunistička pošast stigla je Srbima samo dve godine pošto je polomila Rusiju i tek što je osnovana (1919), Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) založila se za uspostavljanje „sovjetskog Balkana“, za progon „zapadnih Srba“ s njihovih vekovnih prostora jer su oni tamo označeni kao „okupatori“, za razbijanje tek stvorene Jugoslavije „na posebne države – Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Sloveniju… dok će se mađarska i albanska nacionalna manjina otcepiti, jer je njihovu zemlju… »anektirala« srpska buržoazija“. KP je podržala ustaški ustanak u Lici (1932), a nešto kasnije, u zatvoru u Sremskoj Mitrovici,  Mile Budak i Moša Pijade potpisali su sporazum o uništavanju Srba. Na Bujanskoj konferenciji (1943), Miladin Popović i Dušan Mugoša obećali su Šiptarima

Putin: U nekim zemljama nameću se netačni razlozi za Drugi svetski rat

“U nekim zemaljama nastavlja se sa nametanjem besramno netačnih razloga za Drugi svetski rat”, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin. Predsednik Putin obratio se na otvaranju izložbe “1939. Početak Drugog svetskog rata”. Izložba je otvorena u Ruskom saveznom arhivu i pokriva period između trenutka kada je Čehoslovačka prestala da postoji kao suverena država u martu 1939. i napada Nemačke na Poljsku 1. septembra 1939. “Drugi svetski rat je bila užasna nesreća za čitavo čovečanstvo, koja je nanela duboke rane milionima ljudi i ostavila traga na sudbine generacija”, podvukao je Putin. On je naglasio da, nažalost, u nekim zemljama postoje napori da se uzroci za Drugi svetski rat preprave zbog ličnih,

Svijeća Foto: RTRS

Sveti Ranđel 1944.

Posvećeno Jelici Mitrović, profesorki Nemačkog jezika u Gimnaziji čiju su majku streljali partizani po ulasku u Leskovac u oktobru 1944. godine. Uvek kada odemo na groblje moja majka i ja posetimo porodičnu grobnicu veletrgovca Mitrovića i majka položi buket cveća na – NJEN grob. Samo to – položi cveće na NJEN grob. Zatim nekoliko minuta stojimo – ćuteći. Znao sam da moja majka dok stojimo kraj groba – plače. Taj plač se nije čuo. Ali, ja sam znao da plače jer je iz tašne vadila maramicu i brisala suze. A znao sam to i po tome što je njena ruka kojom je držala moju ruku drhtala sa prekidima – onako

Protojerej Dragan Mićić: Ako mi prećutimo, progovoriće kamen

Po nalogu iz Beograda na spomen ploču srpskim žrtvama u Mauthauzenu ne može da se stavi krst, jer „krsno znamenje vređa nečija osećanja”. Ko stoji iza odluke da svi narodi osim Srba imaju pravo sećanja na svoje žrtve, i ko (iz Beograda!) zahteva da stratište u Mauthauzenu, gde su sahranjene kosti više od 10.000 stradalnika ne bude obeleženo krsnim znamenjem, pitanje je koje srpskoj javnosti upućuje protojerej stavrofor Dragan Mićić, starešina Hrama Sv. Vasilija Ostroškog Čudotvorca u austrijskoj parohiji Linc. Pečatov sagovornik kaže: „U 50 godina otkako je osnovana parohija Linc, po rukopoloženju vladike Lavrentija 1988. godine 30 godina služim srpskom narodu koji živi u pokrajini Gornja Austrija, i u

Dragoslav Bokan: SRPČAD, OKAČENA NOGICAMA ZA GRANJE ŠLJIVA

Na današnji julski dan u Velici i Gornjoj Rženici su u Drugom svetskom ratu, 1944. godine, pobijeni skoro svi stanovnici – među kojima najviše devojaka, žena i dečice.  Piše: Dragoslav Bokan Lokalni muslimani iz Rožaja i okoline su, uz podršku Šiptara sa Kosova i drugih okupatorskih oružanih trupa (iz u borbama prethodno razbijenih SS jedinica “Skender beg” i “Princ Eugen”) a pod ideološkim  vođstvom Sahit Hodže i Osmana Rastodera (predratnog matičara i islamskog veroučitelja) tada napravili zastrašujući pokolj, gori, crnji i krvaviji nego ma gde drugde po okupiranim delovima ondašnje Evrope. Devojke, žene i devojčice su silovane, bebe bacane na nož, ljudi živi spaljivani, samo zato što su pravoslavni Srbi

Brutalni falsifikat na HRT: Riječi ustaškog vođe Mila Budaka pripisuju Draži Mihailoviću (VIDEO)

Sve je više uočljiva sklonost savremenih režima, posebno u Crnoj Gori, a kako vidimo i Hrvatskoj da prekrajaju istoriju, izvrću istorijske činjenice, kako bi upotpunili, ili pokušali da upotpune prazna uporišta na kojima počivaju njihove ideologije. Najnoviji brutalni falsifikat desio se na hrvatskoj televiziji, gdje u jednoj dokumentarnoj seriji, u razgovoru između Josipa Broza Tita i kardinala Alojzija Stepinca, Tito prenosi „Dražine“ riječi, koje on nikada nije naravno izgovorio. Zapravo to su riječi ustaškog vođe, i jednog od ideologa ustaške genocidne tvorevine Mila Budaka, koji je najpoznatiji po takozvanoj formuli rešavnja „srpskog pitanja u NDH“ koja je glasila: jednu trećinu ubiti, jednu protjerati, i jednu pokatoličiti i pohrvatiti. Jasna je

Nekad kad zapepeli vazduh, možda je Čiča: Godišnjica od ubistva generala Draže Mihailovića

Nekad kad zapepeli vazduh… Jasno razaznam u njemu Svetoga Savu. Al’ nekad se desi da neka druga trunčica pepela padne mi na glavu. I ne znam koja je te trunčice priča, ali zastanem i pomislim – možda je Čiča Na današnji dan desila su se dva tragična događaja koja su imala teške posledice po sudbinu srpskog naroda – 1918. godine komunisti su zvjerski likvidirali rusku carsku porodicu Romanovih, a 1946. od iste ruke stradao je i vođa srpskog antifašističkog pokreta Dragoljub Draža Mihailović. 1946. godine zverski je likvidiran general Dragoljub Draža Mihailović, poslije montiranog procesa vladajuće Komunističke partije Jugoslavije. „Nekad kad zapepeli vazduh… Jasno razaznam u njemu Svetoga Savu. Al’

U Zagrebu da se podigne spomenik Жrtvama ustaškog režima

Antifašistička liga Hrvatske podnijela je zahtjev da se izmjeni Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu te da na postamentu spomenika u posveti umjesto “žrtvama Holokausta” stoji “žrtvama ustaškog režima”, saopšteno je u ponedjeljak iz Lige. Liga je zatražila da posveta bude ispisana na latinici te na jezicima i pismima zajednica žrtava – ćirilicom, jidišem i romskim jezikom. “Zaključak Skupštine grada Zagreba, donesen 4. juna, izazvao je nedvosmislenu osudu jevrejskih organizacija iz Hrvatske kao i Svjetskog jevrejskog kongresa”, istakli su u saopštenju. Jevrejska opština Zagreb (ЖOZ) u pismu objavljenom 19. juna odluku Skupštine ocijenila je sramotnom, tvrdeći da se time želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području

Nikola N. Жivković: „Neonacista“ u vozu ili Slučaj jednog službenika nemačke železnice

Kako je jedan bezazleni slučaj preko razglasa u nemačkom vozu postao slučaj? Zato što jedan putnik pripada privilegovanoj grupi ljudi – jednoj „nevladinoj organizaciji“. Nikola N. Жivković (Izvor: Carsa) Događaj se zbio u prvoj polovini jula ove godine i to u brzom vozu, koji saobraća između Minhena i Frankfurta. Naslovi bulevarske štampe glasili su otprilike ovako: Nacistička najava u brzom vozu šokirala putnike“ („Nazi-Durchsage im ICE von München nach Frankfurt schockt Reisende“). A šta se zaista dogodilo? Prošle nedelje, u istočnom delu grada Frankfurta pronađena je bomba. I mašinovođa preko razglasa kazao je sledeće: „Dragi putnici, naš voz za sada 45 minuta kasni, jer se morala odstraniti bomba, koju su

Draža Mihailović na sudu: O Trinaestojulskom ustanku

Partizana ne beše nigde. Ni tu, uz naše more, ni u napadima na Danilovgrad, Nikšić i Podgoricu. Istini za volju, moram reći da se stotinak partizana bilo pridružilo napadu na Podgoricu, koji je vodio pukovnik Bajo Stanišić, ali su pobegli već narednog jutra. General Draža Mihailović Na Fejsbuk grupi “Istorijske debate” pojavila se objava moderatora Borisa Zogovića, koja je izazvala veliko interesovanje svojim sadržajem, ali i korektnu i interesantnu polemiku članova te grupe. Radi se o izjavi Dragoljuba Draže Mihailovića, armijskog generala i načelnika Štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini, tokom suđenja koje je trajalo od 10. juna do 15. jula 1946. godine pred komunističkim sudovima. Da napomenamo, Viši

Nikola Milovančev: Ustaški „srbosjek“ u partizanskom pokolju monarhista na Lošinju, septembra 1943.

Mnogo kasnije počelo je u Hrvatskoj da se javno govori da je cilj ustaša i hrvatskih komunista bio jedinstven – nezavisna hrvatska država Nikola Milovančev (Foto: Jadovno 1941) U zvaničnoj jugoslovenskoj i srpskoj istoriografiji je sedamdesetak godina tabu tema bio prelazak pojedinih ustaških zlikovaca u partizanske jedinice i njihovo dalje učešće u zločinima nad Srbima Hrvatske i Bosne i Hercegovine – sada pod imenom Josipa Broza a ne Ante Pavelića. Ovo prećutkivanje je logično a još i danas se sakrivaju mnogi dokumenti vezani za ratnu saradnju vrha Nezavisne države Hrvatske (NDH) i vrhova KP Hrvatske odnosno KP Jugoslavije. Piše: Nikola Milovančev Međutim, za upućene, ratna saradnja ustaškog i partizanskog vrha

SUSRET SA ISTORIJOM: Četnici 28. maja 1941. napali nemačku kolonu

Zašto se u Srbiji ne obeležava dan početka antifašističke borbe? Zakoračili smo u jul, mesec koji asocira na rat, okupaciju, kraj prve Jugoslavije. Buđenje tih podsećanja neumitno otvara i pitanja šta se zapravo dešavalo u Srbiji tog ratnog proleća i nastupajućeg ustaničkog leta. Piše: Ivan Miladinović Više od pola veka proslavljali smo 7. jul kao Dan ustanka, kao dan početka oružane borbe naroda u Srbiji protiv okupatora, kada su u Beloj Crkvi ubijena dvojica pripadnika žandarmerije kvislinške vlade Milana Nedića, Bogdan Lončar i Milenko Braković. Slavili smo ovaj dan i posle raspada SFR Jugoslavije, sve do 2001, kada je ukinut odlukom Vlade Srbije. KADA su vetrovi vremena “oduvali” sa vlasti

Javni čas istorije na lokaciji logora Topovske šupe 15. juna

Centar za primenjenu istoriju (CPI) poziva sve zainteresovane građane da se u subotu, 15. juna, pridruže javnom času o deportaciji Roma u logor Topovske šupe. Kako se navodi u saopštenju, okupljanje je u 12 časova u Čuburskom parku, odakle će se peške ići do mesta gde se nalazio logor. Javni čas vodi istoričar Milovan Pisarri, istoričar i direktor CPI, a učešće je besplatno. Zbog organizacionih razloga, obavezna je prijava na mejl: [email protected] . Kako iz Centra za primenjenu istoriju u najavi navode, u blizini centra Beograda između avgusta i novembra 1941. godine nalazio se logor za Jevreje i Rome poznat kao logor Topovske šupe. Svi, osim retkih slučajeva, ubijeni su

NAJNOVIJE VIJESTI

Otjerana u grob

Stoja Trivkanović (1950 – 2019) iz Siska izgubila je sve sudske postupke

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.