arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Srpski vojnici u Prvom svetskom ratu (Foto: Jutjub)

Kad vladari dele sudbinu naroda

Regent Aleksandar je put od Prizrena do Skadra prešao jašući na konju za dva dana. U pratnji nekoliko svojih gardista uspeo je da pređe 115 km za tako kratko vreme i da među prvima stigne na sever Albanije. Iscrpljujuće jahanje ostavilo je posledice na zdravlje glavnokomandujućeg srpske vojske. Početkom januara 1916. godine, regent je u Skadru imao veoma tešku operaciju. Iako bolestan i iscrpljen, odlučio je da ostane uz svoje vojnike. Odbio je da brodom bude prevezen u savezničku pomorsku bazu u italijanskom gradu Brindizi. Dirljiva je scena koja opisuje susret dede i unuka, crnogorskog kralja Nikole i srpskog regenta Aleksandra do koga je došlo u ranim jutarnjim satima 21.

Karikatura Gorana Divca

Tito u eks-ju opstaje, a sve srpsko brišu

Šta je u državama nastalim posle raspada sfrj ostalo u nazivima ulica, trgova i institucija iz tog vremena. Bratstvo i jedinstvo ukinuli Zagreb i Ljubljana. Hrvatska zadržala maršala DOK je u Hrvatskoj gotovo u inkvizitorskom maniru izbrisano iz naziva ulica i trgova sve što je “mirisalo” na bivšu državu, Slovenci su bili obazriviji i mekši prema nazivima ulica iz vremena eks-Ju. U Zagrebu je, tako, uz naziv Trga žrtava fašizma, gde je i sedište HDZ-a, ostao samo Trg maršala Tita, ali ga s vremena na vreme posećuju borbeni demonstranti koji traže da se “diktatorovo” ime zauvek ukloni s trga, gde se nalazi zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, i preimenuje u Kazališni

Srpski lingvista Ivan Klajn

Klajn: Srbi i Hrvati govore istim jezikom

Srpski lingvista Ivan Klajn izjavio je da Srbi i Hrvati govore istim jezikom kao i ranije, ali da ga na žalost pišu pretežno latinicom, zbog čega bi ćirilicu trebalo zaštititi kao ugroženo kulturno dobro. On je naglasio da je termin srpsko-hrvatski jezik usvojen u svjetskoj slavistici tokom 19. vijeka jer se uviđelo da je riječ o „dvije varijante istog jezika“, a da je termin srpsko-hrvatski zvanično usvojen Novosadskim dogovorom iz 1954. godine. „Sigurno je da lingvisti kao (Aleksandar) Belić ili Mihailo Stevanović, književnici kao Ivo Andrić, Veljko Petrović, Dušan Matić, Oskar Davičo, Desanka Maksimović i drugi ne bi potpisali nešto što se kosi sa njihovim ubjeđenjima. Otuda mislim da dvočlani

General Borislav Đukić

Apel za izručenje generala Đukića

Udruženje rezervnih vojnih starešina Srpske Krajine u Srbiji uputilo je ministru pravde Nikoli Selakoviću apel da preduzme sve mere iz svojke nadležnosti da Crna Gora izruči Srbiji Udruženje rezervnih vojnih starešina Srpske Krajine u Srbiji uputilo je ministru pravde Nikoli Selakoviću apel da preduzme sve mere iz svojke nadležnosti da Crna Gora izruči Srbiji, čiji je državljanin, penzionisanog generala Borislava Đukića iz Crne Gore, saopštila je danas ta organizacija. Đukić je uhapšen 18. juna prošle godine na aerodromu u Tivtu, po poternici Hrvatske, koja ga tereti da je kao komandant 221. motorizovane brigade kninskog korpusa JNA u januaru 1993. godine srušio branu na hidroelektrani Peruča kod Sinja. Udruženje ističe da

Foto: twitter.com

Ustaštvo u Hrvatskoj: Crnokošuljaši paradirali Zagrebom

Usred glavnog zagrebačkog trga bana jelačića, u samom centru grada, u nedelju ujutro postojili su se crnokošuljaši, pripadnici stranačke vojske Autohtone hrvatske stranke prava ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA Usred glavnog zagrebačkog trga bana jelačića, u samom centru grada, u nedelju ujutro postojili su se crnokošuljaši, pripadnici stranačke vojske Autohtone hrvatske stranke prava. Slika je bila stravična, muškarci i žene obučeni u crno, sa čizmama na nogama, uzvikivali su ”njima smeta Hrvatska, ali ne smeta Pavelićeva kuna”. Istovremeno je grupa građana, predvođeni Radničkom frontom, protestovala protiv ove parade fašizma, a policija je sve mirno promatrala, jer je dala dozvolu za ovo okupljanje. Iako je na trgu bilo mnogo policajaca niko nije

Promocija knjige Ace Dragićevića

Prvo književno veče u biblioteci Stana Arnaut: Promocija knjige Ace Dragićevića

U subotu veče (27. februara 2016. godine) u kulturnom i duhovnom centru ”Sveti kralj Milutin” u Prebilovcima, biblioteka u osnovanju ”Sveta Stana Arnaut” priredila je promociju knjige Saputnik i sabesjednik Aca Dragićevića porijeklom iz ovog mjesta a koji posljednje dvije decenije živi u Švedskoj. Kulturni događaj pobudio je dosta veliku pažlju među našim ljudima a bilježimo ga kao ”prvi u nizu dopinosa ove biblioteke na promociji srpske kulture i pismenosti i očuvanju srpskog jezika na ovim prostorima, obogaćivanje bibliotečkog fonda, te organizovanje obrazovnih aktivnosti i susreta, kako je to istakla Zorica Gojačić, otvarajući književno veče. O Dragićevićevoj knjizi govorili su književnik iz Bileće Šćepan Aleksić te publicista Milenko Avdalović nekadašnji

Poziv – Imena stradalih u Čelebiću

U projektu obnove spomen-groblja Čelebić je i izrada spomen ploče koja bi na unutrašnjoj strani (prema groblju) sadržala ispisana imena svih Srba stradalih na jami Bikuši, jami kod sela Lusnić i čelebićkoj školi. Na osnovu raspoloživih podataka Udruženje je sačinilo spisak stradalih koji dajemo na uvid, uz molbu da nam dostavite imena svojih stradalih rođaka koja se, zbog nedostataka saznanja, ne nalaze na ovom spisku. Rok za dostavljanje podataka radi dopune spiska je 10.mart, nakon čega će se spisak smatrati konačnim i pristupiće se izradi ploče sa imenima. Zahvaljujemo se na saradnji Udruženje OML   ČELEBIĆ  STAROST  STRATIŠTE Besara Jove Ljubiša 51 Bikuša Besara ž. Ljubiše Ljubica 45 Škola Čelebić

Zagreb Foto: RTRS

Reagovanja: Osnovati specijalni sud za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije ocijenila je da oslobađajuća presuda hrvatskim specijalcima Franju Drlji i Božu Krajini za ubistvo šest srpskih civila u Gruborima kod Knina predstavlja argument više za osnivanje specijalnog suda za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Koordinacija je konstatovala da je ovu presudu hrvatsko pravosuđe donijelo osnaženo oslobađajućom haškom presudom hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. „Uprkos jasnim preporukama Vrhovnog suda Hrvatske i jednoj od najkompletnijih dokumentacija o ratnim zločinima počinjenim nad srpskim civilima, sudija Ivan Turuduć oslobodio je optužene“, saopšteno je iz Koordinacije. U saopštenju je navedeno da Hrvatska ne može sakriti zločine koji su počinjeni nad Srbima u prošlom

Tribina u Čačku

Održana tribina za izbjegla i raseljena lica u Čačku

Tribina namenjena izbjeglim i prognanim licima sa područja Hrvatske i Federacije BiH i interno raseljenim licima sa Kosova i Metohije održana je u četvrtak 25. februara u sali Skupštine Grada Čačka. Teme skupa bile se vezane za akciju evidentiranja otete, uništene i druge imovine izbjeglih i prognanih Srba i drugih oštećenih građana u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji, aktuelna situacija na Kosovu i Metohiji i problemi izbjeglih, prognanih i interno raseljenih lica u procesu integracije. Na tribini su govorili: Milovan Drecun, predsjednik Odbora za Kosovo i Metohiju u Skupštini Srbije; Miodrag Linta, zamjenik predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini Srbije i predsjednik Saveza Srba iz regiona; Radenko Luković, zamjenik gradonačelnika Čačka; dr Aleksandar Radojević, narodni poslanik iz Čačka

(Foto: Eparhija slavonska)

Šta je patrijarh zaista rekao o žrtvama u Jasenovcu

Prenoseći patrijarhov govor iz Pakraca, srpski mediji navode da je poglavar SPC govorio o stotinama i stotinama mučenika stradalih samo zato što su Srbi pravoslavci – hrvatski izveštači, međutim, potenciraju da je patrijarh Irinej „ ponovio odbačenu sintagmu o ’stotinama hiljada žrtava’” zloglasnog logora Prenoseći patrijarhov govor iz Pakraca, srpski mediji navode da je poglavar SPC govorio o stotinama i stotinama mučenika stradalih samo zato što su Srbi pravoslavci – hrvatski izveštači, međutim, potenciraju da je patrijarh Irinej „ponovio odbačenu sintagmu o ’stotinama hiljada žrtava’” zloglasnog logoraDelegacija Sinoda u Pakracu Poslednja sednica Svetog arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve zavredila je naročitu pažnju javnosti, a što se retko događa budno su

Novi napadi na Srbe na Kosovu, na srpsku kuću bačena bomba! (VIDEO, FOTO)

U jednom dan desila su se još dva napada na Srbe na Kosovu i Metohiji! U jednom od njih, u selu Pasjane, na srpsku kuću bačena bomba! U Prizrenu kamenovana kuća u trenutku kada je vlasnik ušao u nju. Sinoć nešto posle 20 časova, nepoznati napadači bacili su bombu na kuću Srbina Slobodana Jancića u Pasjanu kraj Gnjilana. Na sreću, nema povređenih, javlja RTV Puls. Bomba je eksplodirala u dvorištu kuće koja se nalazi u centru sela. 65-godišnja Leposava Jancić imala je veliku sreću što nije povređena jer je sedela do prozora koji su probili geleri. Njen suprug je spavao u drugoj sobi. Od siline detonacije oštećena je i kuća

Ratko_Dmitrovic.jpg

Više od netrpeljivosti

Da li su Srbi negde i nekada zaslužili da Filip David ponižava njihovog predsednika? Jesu, za vreme Drugog svetskog rata, kad su od konc-logora sačuvali porodicu David. To se, jednostavno, ne radi, nepristojno je, nije svojstveno kulturnom čoveku, to izleće kao iz kutija šibica uskih ljudskih okvira, zasniva se na netrpeljivosti, isključivosti, pomalo i mržnji. Da, u pitanju je skandalozan postupak pisca Filipa Davida u Narodnoj biblioteci Srbije, prilikom dodele nagrade za najbolju knjigu („Kuća sećanja i zaborava“) kada je isti, primajući priznanje, rekao: „Moram da se ogradim od prisustva predsednika Tomislava Nikolića. Poštujući instituciju predsednika, ja od devedesetih ne podržavam njegovu politiku“. Nikolić je sedeo u prvom redu, tri

Potrebno je osnovati međunarodnu komisiju koja će utvrditi istinu o Srebrenici: Miodrag Linta

Linta: Hrvatsko pravosuđe štiti ratne zločince

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je sramna presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom su bivši pripadnici hrvatske specijalne policije Franjo Drljo i Božo Krajina oslobođeni optužbe za ubistvo šest starijih srpskih civila u selu Grubori kod Knina krajem avgusta 1995. godine. Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je sramna presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom su bivši pripadnici hrvatske specijalne policije Franjo Drljo i Božo Krajina oslobođeni optužbe za ubistvo šest starijih srpskih civila u selu Grubori kod Knina krajem avgusta 1995. godine. „Ovo je jedna od stotina presuda hrvatskih sudova koje potvrđuju tezu da hrvatsko pravosuđe štiti nalogodavce i počinioce zločina protiv

Bivša kasarna "Viktor Bubanj" Foto: RTRS

Sramotne kazne za zločine nad Srbima u „Viktoru Bubnju“! (VIDEO)

Sud BiH osudio je Ramiza Avdovića na tri godine zatvora, a Julijana Nikolaja Vintilu na dvije godine zbog ratnih zločina nad srpskim civilima, zatvorenim u logoru u bivšoj kasarni „Viktor Bubanj“ u Sarajevu. Proglašeni su krivim jer su od juna do novembra 1992. godine – Vintila kao kuvar, a Avdović kao komandir straže, tukli i maltretirali zatvorenike. U Avdovićevu kaznu uračunato je i to što kao komandir nije spriječio ili kaznio druge stražare zbog premlaćivanja i nečovječnog postupanja. Na ovu presudu i odbrana i Tužilaštvo najavljuju žalbe. Žrtve su ogorčene, jer su za torture koje su prošli, kako ističu, kazne ponižavajuće. Još više boli to što su presuđena samo dva

Sud i Tužilaštvo BiH Foto: RTRS

Avdoviću tri, a Vintili dvije godine zatvora zbog mučenja srpskih civila

Sud BiH osudio je danas Ramiza Avdovića na tri, a Julijana Nikolaja Vintilu na dvije godine zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima zatvorenim u logoru u bivšoj kasarni „Viktor Bubanj“ u Sarajevu. Sudsko vijeće proglasilo ih je krivim jer su od juna do novembra 1992. godine u Sarajevu, kao pripadnici tadašnje vojne policije i teritorijalne odbrane BiH, a kasnije i takozvane Armije BiH, nečovječno postupali prema Srbima zatvorenim u kasarni „Viktor Bubanj“. Avdović, koji je bio komandir straže na petom spratu Okružnog zatvora i u bivšoj kasarni „Viktor Bubanj“, proglašen je krivim jer je tukao dovedene srpske civile i nije spriječio podređene vojne stražare da to čine. Vintila, koji

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.