arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Đurđica Dragaš: TRI KRSTA POD JABUKOM

Za sve mučenike koji su se vraćali kući i, umesto radosti i života, pronalazili grobove i zgarišta! Kako su nastavljali živote, samo su oni znali… Ležim….na zemlji smrznutoj. Dve zore dočekah,nepomičan,bez suze,bez uzdaha.Tup kao noć bez mesečine. Ležim i Boga prizivam.Crn,sam,za zemlju krvavu prikovan. Ležim na zgarištu,na temelju i konačištu.Ležim na grobu,bez spomena i krsta. Zatvorenih očiju,mrazom okovan,sanjam…proleće i pesmu,kosu raspletenu,belinu nedara njenih. Sanjam kolevku,ruke dečje,obraze rumene od vatre sa ognjišta. Ljubim čedo neviđeno,neljuljano,neoplakano. Ležim smrznut,na pragu kuće naše.Živ, a mrtav. Ustaću….Sutra…Kad srce jadom okamenim. Skupiću im pepeo.Tri krsta kraj jabuke podići.Tri sveće zapaliti.Tri života odživeti. Od istog autora: Kolumnisti / prijatelji – Đurđica Dragaš

Preživjela Jelena Novaković: Sjećanje na zločine ustaša 1941. na Kordunu

O genocidu na Kordunu, u Petrovoj gori i njenim okolnim selima, u vrijeme ustaško-domobranske ofanzive na Petrovu goru u prvoj polovini 1942. godine Dr Đuro Zatezalo je zapisao 1961. godine svjedočan­stvo preživjele žrtve Jelene Novaković. U jesensko doba 1941. godine došla je k nama pokojna Dragica Bulat i Veco Holjevac. Ne sjećam se dana, ali se dobro sjećam da su došli uveče. Preko rezervnog voda obavještene su žene Vojišnice da dođu na sastanak u moju kuću. Iste večeri sastalo se u mojoj kući 38 žena. Nama okupljenim ženama govorila je Dragica Bulat o ustanku i zadacima nas žena, naglašavala je da trebamo biti dobro organizirane, da moramo za vojsku skupljati

Đurđica Dragaš: DUŠA PUNA LIKE

Raduj se, grli se sa korenjem i zemljom jer u njoj nestadosmo i iz nje iznikosmo.. Lika; FOTO: Jadovno 1941. / D. Bastašić Lutaj noćas, dušo moja. Putuj sama, očiju širom otvorenih. Pustila sam te kao pticu, kao nerođeno dete, nemirno i srećno.  Pustila sam te da skitaš po sećanjima mojim,  da me pronađeš u dodirima i mirisima, u bojama i slikama. Otvorila sam dlan i dala ti slobodu. Slobodu da mi se s jutrom vratiš. Da mi doneseš  rosu i maglu praskozorja. Da zahvatiš vodu sa bunara i napojiš me studeni njenom. Trči mojim koracima dečjim, igraj se nevina i radosna….kao sunce, kao osmeh, kao prvi poljubac. Otvori kišobran

Teška realnost Srba u zapadnoj Slavoniji: Za godinu 49 opijela i dva krštenja

Paroh pakrački Igor Karanović, porijeklom iz Novog Grada u Republici Srpskoj, prošle godine je u crkvenim knjigama evidentirao 49 opijela i dva krštenja d‌jece. Piše: Milan Pilipović Ovi podaci su najjasniji okvir za sliku zapadne Slavonije u sadašnje vrijeme i statusa Srba na tom području. „Taj trend se nastavlja. Malo je kršenja, vjenčanja gotovo i nema, sve se svodi na opijela i poneki parastos. To je naš realni život. Na liturgiju dolazi pet do deset duša, većinom starijih“, ispričao nam je paroh koji je u ovu sredinu došao prije dvije godine. Prethodno je službovao u Banatu, u opštini Kovačica, u selu Debeljača. U tom mjestu bilo je 70 odsto parohijana

Đurđica Dragaš: PAG- PLAVA GROBNICA STRAŠNIJA OD VIDA

Polako, ali sigurno uđosmo u maj i, uprkos svemu što se prethodnih meseci dešavalo u ovoj našoj Srbiji, ljudi sve više razmišljaju o letu, odmorima, moru, provodu. Spremaju se maturske večeri, obeležavaju godišnjice, a studenti, već tradicionalno, organizuju druženja sa kolegama iz regiona. I sve bi to bilo sasvim u redu, lepo i podrške vredno da ne pročitah da će jedno od tih studentskih druženja, tzv. Medicinijada, biti organizovana na ostrvu Pagu, u Hrvatskoj. Na čuvenoj i po ludim provodina poznatoj plaži Zrće okupili se ovih dana studenti iz nekoliko država regiona. Na put su krenuli i naši studenti – iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Niša, Kosovske Mitrovice. Bili su

Na jevrejskom delu zemunskog groblja uz grobnicu 6.500 Srba postavljen Časni krst

Pomen srpskim žrtvama logora „Zemun“ održan je kod masovne grobnice u Zemunskom groblju. Molitveni skup sedmu godinu za redom organizuje Udruženja Jadovno 1941 iz Beograda i Banje Luke. Kako je posle Drugog svetskog rata ustanovila Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača kroz taj logor prošlo je gotovo 100 hiljada ljudi, a u njemu stradalo oko 40 hiljada Srba i 7 hiljada Jevreja i Roma. U grobnici na jevrejskom delu zemunskog groblja sahranjena su tela 6.500 Srba, ali na spomeniku koji je tu podignut piše samo da je reč o žrtvama fašističkog terora. Ljudi su u Prihvatnom logoru „Zemun“ stradali masovno, bez obzira na ideološku pripadnost. Jelena Radojčić Buhač,

Centralna svečanost povodom obilježavanja Dana VRS

Centralna svečanost povodom obilježavanja Dana Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH počela je danas u kasarni „Kozara“ u Banjaluci, gdje je u toku parastos za poginule borce i civile u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Obilježavanju prisustvuju predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijer Srpske Radovan Višković, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović, zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović, predsjednik NSRS Nenad Stevandić. načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general Gojko Knežević i komandant Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka brigadir Goran Maksimović. Prisutni su i penzionisani generali i oficiri VRS, predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, ličnosti iz javnog, političkog i društvenog života Srpske i BiH.

Dan sećanja na srpske žrtve prihvatnog logora Zemun

U nedelji u kojoj se obeleževa 80-a godišnjica pobede nad nacizmom, Udrženje građana Jadovno 1941. obeležiće 09-10. maja Dan sećanja na srpske žrtve prihvatnog logora Zemun. Zemunski logor dugo je važio za mesto stradanja Jevreja i Roma. Međutim, novija istraživanja pokazala su da je u drugoj fazi njegovog rada između maja 1942. i jula 1944. godine, to bio prihvatni logor za Srbe, najviše sa Kozare, Banije, Like i Korduna, ali u njemu su stradali i Srbi iz južne Srbije, Raške, sa Kosova i Metohije. Procenjuje se da u zemunskom logoru za dve godine stradalo više od 40 hiljada ljudi. Na Jevrejskom delu groblju u Zemunu postoji masovna grobnica sa šest

Od zavičaja ostala cigla srušene crkve

Na mestu gde je do 1991. godine postojala crkva u Velikim Zdencima, sada je ledina kao simbol pustoši u srpskim selima u Zapadnoj Slavoniji. Piše: Milan Pilipović – Specijalno za „Politiku” Grubišno Polje – Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”, čuva u Banjaluci ciglu srušene pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta u Velikim Zdencima, nekada jednom od najvećih srpskih sela u Kotaru Grubišno Polje, u Zapadnoj Slavoniji, kao jedini trag ove bogomolje, izgrađene 1744. godine. „Ciglu čuvam u stanu, kao zavičajnu ikonu”, kaže Bastašić, čiji su preci vekovima živeli, kršteni, venčavani i sahranjivani u ovom kraju, u Hrvatskoj. „Cigla ugrađena pre skoro tri veka je moja uspomena na crkvu i zavičaj”,

Djeco, srpski studenti, zašto na Medicinijadu 2025. baš na Zrće?

Spojite djeco tri prsta, uronite ih u vodu Plave grobnice, prekrstite se i pomolite za duše Svetih novomučenika srpskih koji tu postradaše. Piše: Dušan J. Bastašić Studenti iz Srbije, Srpske i Crne Gore kreću na Medicinijadu na Pag. Na Zrće! Zajedno sa studentima iz Hrvatske i Slovenije. Iz Beograda: Fakultet veterinarske medicine, Stomatološki fakultet, Medicinski Fakultet, Farmaceutski fakultet, Medicinski fakultet VMA. Iz Novog Sada: Medicinski fakultet, Fakultet veterinarske medicine. Iz Banje Luke: Medicinski Fakultet. Iz Kragujevca: Fakultet medicinskih nauka. Iz Pančeva: Stomatološki fakultet. Iz Niša: Medicinski fakultet. Iz Kosovske Mitrovice: Medicinski fakultet. Iz Foče: Medicinski fakultet. Iz Podgorice: Medicinski fakultet. Studenti sa Medicinskih fakulteta iz Splita, Rijeke i Zagreba Prema

MRAK PRAVOSUĐA: 33 godine poslije niko nije kažnjen za Đurđevdanski pokolj u Podrinju

Danas se navršavaju 33 godine od početka srpskog stradanja na području srednjeg Podrinja i na današnji dan su zloglasne horde Nasera Orića u ranu zoru krenule u svoj krvavi pir, podsjetio je za „Glas Srpske“ predsjednik srebreničke Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić i podsjetio da su napali selo Blječeva u Bratuncu kao i selo Gniona na području opštine Srebrenica. Piše: Željka Domazet – Znamo da je tog dana brutalno zaklana Kosana Zekić, ali sem nas Srba to nikoga drugog ne zanima.To je postalo normalna pojava u ratu kada se kolju srpski civili a podsjetiću javnost da je Kosana imala 64 godine – napomenuo

TAJMS OF IZRAEL: Dok se fašistička istorija Hrvatske gura pod tepih, Jevrejska zajednica oseća sve veću neizvesnost

Prošle nedelje, Jevreji su se okupili u devet gradova u Hrvatskoj kako bi obeležili Jom Hašoa, Dan sećanja na Holokaust, a među njima je bio je Darko Fišer koji je jedan od 140 preostalih preživelih ratnog režima čiji su faštički lideri smatrani još brutalnijim od nacista, piše izraelski Tajms of Izrael. – Bilo je gore nego u Ašvicu. Imali su krematorijume i mesta za masovna ubistva, ali i mesta za fizičko i psihološko mučenje. Bilo je izuzetno okrutno, posebno u Jasenovcu. Mnogi Jevreji, uključujući neke od mojih rođaka, tamo su izgubili svoje živote. Ja sam samo slučajno preživeo – rekao je 87- godišnji Fišer tokom nedavnog intervjua za Tajms of

HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941.

6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića. Zločin planiran, dobro pripremljen i organizirano izveden po zamisli poglavara Pavelića i naređenju Eugena Dide Kvaternika. Upravo toga dana, 6. maja, dana veselja i slave, u ranu zoru, odjeknuli su prvi ustaški pucnji

Zločin u Dobrovoljačkoj ulici 33 godine bez sudskog epiloga

U Istočnom Sarajevu i Sarajevu danas će biti obilježene 33 godine od zločina nad vojnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, a riječ je o istorijskom događaju od republičkog značaja čije obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova. Izvor: Glas Srpske/Željka Domazet Kako je planirano, obilježavanje će početi u Istočnom Sarajevu, gdje će u 10 časova u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima biti služen parastos za stradale pripadnike JNA, a potom je predviđen odlazak autobusima u Sarajevo u bivšu Dobrovoljačku ulicu, gdje će u 11 časova mirnom šetnjom, polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća biti odat pomen stradalim pripadnicima JNA. – Kao i kod ostalih zločina u

Komemoracija i film povodom tri decenije od proterivanja Srba iz Zapadne Slavonije

Trideseta godišnjica od proterivanja Srba iz Zapadne Slavonije u hrvatskoj vojnoj i policijskoj akciji „Bljesak“, obeležena je 01. maja 2025. u Gradišci. Piše: Milan Pilipović Krsto Žarković, predsednik Udruženja Srba Zapadne Slavonije rekao je nakon polaganja venaca na spomenik poginulim sunarodnicima u Gradišci,  da je gologota s početka maja pre trideset godina poslednji čin istrebljenja Srba iz Zapadne Slavonije. Milorad Dodik predsednik Republike Srpske, kazao je da su Srbi iz Zapadne Slavonije, pre trideset godina, naivno prihvatili obećanja međunarodne zajednice da će biti zaštićeni. „Nema niti jednog tužnog događaja da uzrok nije srpska naivnost i lako odustajanje od nacionalnih i državnih ciljeva,“ rekao je Dodik. Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, grada

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.