Portal Istok objavio je razgovor sa protoprezviterom stavroforom Darkom Đogom, vanrednim profesorom na Bogoslovskom fakultetu u Foči i jednim od mlađih pravoslavnih teologa koji svojim stavovima i otvorenošću pobuđuje značajnu pažnju javnosti. Zadržaćemo se najprije na aktuelnim zbivanjima u Crnoj Gori. Dešavanja u Crnoj Gori, čije ste Vi aktivni učesnik, a tiču se spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pokrenuli su daleko širu reakciju, pravoslavnog naroda, ali i drugih vjeroispovijesti. Kakvo je Vaše mišljenje ko će tu da popusti, vlast u Crnoj Gori ili crkva? –  Crkva neće popustiti jer nema više šta da se popusti – vlast otvoreno kaže da njihova namjera jeste izgradnje neke nove CPC (očigledno da je

Na portalu Radio Sarajeva, na kom je publikovan šovinistički tekst Senadina Lavića (o čemu pisah prošli put), u toku je objavljivanje, u nastavcima, i knjige „Tragom drevnih Bošnjana“ Tanera Aličehića i Đenana Galešića. Ovaj potez uredništvo je obrazložilo time da su u knjizi sadržane „ideje koje mogu donijeti mir i prosperitet ovoj zemlji“ (naglašavanje izvorno). Naime, ova nas knjiga, navodno, uči o „stoljećima vjerske pluralnosti, u kojoj su Bosanci, Bošnjani, Bošnjaci, kako god, stoljećima, sve do sredine XIX stoljeća, ali i kasnije, svoje odnose čuvali i izgrađivali upravo na bosanskim vrijednostima“ (naglašavanje izvorno). Autori ove knjige nisu istoričari. Taner Aličehić diplomirao je fiziku, a magistrirao menadžment, dok je Đenan Galešić diplomirani pravnik. Niko od njih

Svedoci smo da je upotreba ćiriličkog pisma u Srbiji sve ređa. Prema podacima istraživanja rađenih od strane nekoliko relavantnih agencija, samo 36% stanovništva koristi ćirilicu kao svoje primarno pismo, njih 44% prednost daje latinici, dok je 20% ispitanika reklo da oba pisma podjednako upotrebljava. Izreka: “što južnije to tužnije“, kada je ćirilica u pitanju ima obrnut smer, sa epicentrom tuge u našem glavnom gradu. Za razliku od juga i jugoistoka zemlje gde 50% stanovništva primarno koristi ćirilicu, u AP Vojvodini i Beogradu, prednost našem maternjem pismu u odnosu na latinicu daje svega 25% stanovništva. Čak šta više, na listi glavnih gradova Evrope, po upotrebi maternjeg pisma od strane svojih građana,

Srpski kulturni prostor koji ne podrazumeva samo teritoriju države Srbije, već i prostor na kome je srpski narod tokom istorije ostavio tragove materijalne i nematerijalne kulturne baštine i samim tim se srpski kulturni prostor preklapa sa drugim prostorima. Vlada Srbije usvojila je danas Strategiju razvoja kulture do 2029. godine sa Akcionim planom, a Ministarstvo kulture ocenjuje da je reč o osnovu za razvoj kulture i velikom iskoraku u normiranju te oblasti u Srbiji. Srbija, inače nikad ranije nije imala takav strateški dokument, a ovim koji je predložen uređuje se ciljeve i prioriteti u razvoju kulture. Strategijom se takođe planski i sistematski reguliše javni interes u oblasti kulture i određuju strateški