arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dusan_Bastasic_i_Boris_Begovic_ispred_Hrvatske_ambasade_u_Beogradu-01b77276.jpg

OBNOVITI SPOMEN-PLOČU NA MJESTU LOGORA „SLANA“

Dušan Bastašić i Boris Begović ispred Hrvatske ambasade u Beogradu Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić i profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Boris Begović ukazali su u pismu predsjedniku Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović da je ustaški logor „Slana“ bio jedno od najstrašnijih mjesta u Evropi u 20. vijeku i zatražili da Hrvatska obnovi spomen-ploču u uvali Slana. „Na ostrvu Pag je u ljeto 1941. godine postojao ustaški logor `Slana`, koji je činio dio kompleksa logora `Gospić–Jadovno–Pag`. U tom logoru smrti stradalo je, prema istraživanjima istoričara sa područja Republike Hrvatske, najmanje 8.020 ljudi“, navodi se u pismu, koje je objavljeno u današnjoj „Politici“. Bastašić i Begović, koji je član Udruženja

Pogled_na_Bjelopavlice_i_selo_Martinice_sa_kapije_spuske_tvrdave.jpg

Paša se uzdao u silu, Sveti Petar u slogu

Petar Prvi je molio Mahmut-pašu da se okani Crne Gore i ne vojšti na sirotinju, ali mu je i poručio da će se od njegove „sile i napasti braniti dokle ijedan od nas teče…” U jed­nom pi­smu ko­je je tih da­na upu­tio Mah­mut-pa­ši Bu­ša­tli­ji, vla­di­ka Pe­tar Pr­vi ga po­zi­va da se oka­ni cr­no­gor­ske i br­đan­ske si­ro­ti­nje „ali ako ne­ćeš, hva­la da je Bo­gu, a mi će­mo se od tvo­je si­le i na­pa­sti bra­ni­ti do­kle ije­dan od nas te­če”, po­ru­ču­je mu po­pu­lar­ni i ve­o­ma uticajni vla­di­ka pred či­jim auto­ri­te­tom i ugle­dom je ne­sta­jao vje­ko­vi­ma pri­sut­ni separatizam u br­đan­skim ple­me­ni­ma. Beč­ki iza­sla­nik Vu­ka­so­vić je u me­đu­vre­me­nu već bio po­bje­gao iz Cr­ne Go­re

Zdravka_Karlica.jpg

DELOŽACIJA NA OSNOVU LAŽNIH PAPIRA?

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora Zdravka Karlica rekla je da je za danas najavljena deložacija porodice poginulog borca Đurađa Gončina kojoj je, kako kaže, prethodio sudski proces pun malverzacija. „Ovo nije prvi slučaj da se za nepotraživani stan naknadno pojavi dopisana dokumentacija izvan svih rokova. Nije ni prvi slučaj deložacije porodica poginulih boraca, ali je prepun strašnih materijalnih dokaza o malverzacijama“, rekla je Karlica Srni. Ona je naglasila da ova organizacija nikome ne spori pravo na imovinu, ali ne želi ni da se njenim članovima spori to isto pravo, pogotovo u slučaju kakav je ovaj gdje navodni podnosilac navodnog zahtjeva za povrat stana

U_Knezevu_veceras_odrzano_predavanje_i_otvorena_izlozba_Moje_Jadovno.jpg

ODRŽANO PREDAVANjE „MOJE JADOVNO“ O STRADANjU SRBA

U Kneževu je večeras održano predavanje i otvorena izložba „Moje Jadovno“. U Kneževu je večeras održano predavanje „Moje Jadovno“ o strašnim zločinima u ustaškom kompleksu logora smrti Jadovno – Gospić – Pag, gdje su na najbrutalniji način ubijene 40.123 žrtve, uglavnom srpske nacionalnosti. U Osnovnoj školi „Dositej Obradović“, pred oko 50 posjetilaca, među kojima je bio i veliki broj djece, prikazan je kratak dokumentarni film o Danu sjećanja na Jadovno i održano predavanje „Moje Jadovno“. „Nakon toga, u Spomen-sobi poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata sa područja Kneževa postavljena je izložba `Moje Jadovno`“, rekao je Srni predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić. Izložbu i predavanje inicirala su dvojica građana Kneževa Ranko Vučić

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 20. mart 1993. Godišnjica pogibije Spomenka Gostića

Dvadesetog marta obilježavamo godišnjicu od kako je u odbrani rodnog sela Jovića na Ozrenu poginuo Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da se skloni od ratnih strahota i rame uz rame sa komšijama i prijateljima bio borac VRS.   Vezane vijesti: Priča o dva dečaka DVADESET GODINA OD SMRTI 15-GODIŠNjEG JUNAKA Spomenka Gostića se sete samo na godišnjicu smrti Spomenka Gostića svi zaboravili ŽRTVA SPOMENKA GOSTIĆA ZASLUŽUJE POSEBNU PAŽNjU Spomenka Gostića sahraniti u RS

Vlada_Republike_Srbije.jpg

PRODUŽENO VAŽENjE IZBJEGLIČKIH LEGITIMACIJA

Vlada Srbije donijela je odluku da se važenje izbjegličkih legitimacija produži za dvije godine, da bi izbjeglice mogle da dokazuju svoj identitet i ostvaruju prava koja im po zakonu pripadaju. Vlada je na sjednici zadužila Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije da u saradnji sa Komesarijatom za izbjeglice i migracije izvrši produženje roka izbjegličkih legitimacija, saopšteno je iz Vlade Srbije. U saopštenju se dodaje da je Vlada dala saglasnost Direkciji za robne rezerve da od registrovanih poljoprivrednih gazdinstava kupi do 10.000 tovnih svinja, kao i da izvrši razmjenu 15.000 tona merkantilnog kukuruza za tovne svinje, da bi riješila tešku ekonomsku situaciju proizvođača svinja.   Izvor:    Vezane vijesti: Koalicija udruženja izbjeglica u R. Srbiji

Tuzilastvo_za_ratne_zlocine.jpg

DOKAZI O RATNIM ZLOČINIMA U MAGACINIMA TUŽILAŠTVA

Tužilaštvo za ratne zločine Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun zatražio je danas od Tužilaštva za ratne zločine da razjasni informacije Službe za otkrivanje ratnih zločina koja je došla do saznanja da se u magacinskom prostoru tog tužilašta nalaze dokazi o izvršenim zločinima nad Srbima u BiH i Hrvatskoj. Drecun je naveo da u dopisu Službe za otkrivanje ratnih zločina, između ostalog, piše da su policijski službenici te službe došli do saznanja da se u magacinskom prostoru Tužilaštva za ratne zločine nalazi nekoliko desetina hiljada neobrađenih izjava lica koja su u Srbiju došla iz Hrvatske i BiH za vrijeme i nakon ratnih dešavanja. „Te izjave su

Milivoje_Ivanisevic.jpg

MANIPULACIJE BROJEM STRADALIH MUSLIMANA U KRAVICI

Milivoje Ivanišević Direktor beogradskog Centra za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Milivoje Ivanišević izjavio je danas Srni da se ponovo uvećava i manipuliše brojem stradalih muslimana u Kravici, navodeći da je ekshumirano 330 tijela i da ne može biti govora o broju od 1.300 ubijenih. On je rekao da su tijela muslimana u Kravici, ubijenih tokom pobune, kada su ubili jednog srpskog stražara i ranili jednog srpskog oficira, pokopana u dvije masovne grobnice Glogova jedan i Glogova dva, odnosno u prvoj je bilo 191 tijelo, a u drugoj, koja se sastoji iz šest manjih povezanih grobnica, pronađeno je 139 tijela. Ivanišević je naveo da su ta tijela pronašli istražioci

Spomenik_pobjednicima_bitke_na_krusima.jpg

Nije čekao ni da mu rana zacijeli

Spomenik pobjednicima bitke na Krusima Petar Prvi: „Nema toga blaga na svijetu, niti će ga biti, za koje bih krv moga naroda prodao, a svoj obraz pred svijetom ocrnio…” Ozlo­je­đe­ni i na­zlo­br­zi ska­dar­ski sil­nik se, na­rav­no, ni­je mo­gao po­mi­ri­ti sa te­škim po­ra­zom u Bje­lo­pa­vli­ći­ma. Uvi­đa­ju­ći da je za taj po­raz, za to što ni­je uspio da po­ha­ra Bje­lo­pa­vli­će i Pi­pe­re, naj­za­slu­žni­ji vla­di­ka Pe­tar Pr­vi Pe­tro­vić Nje­goš, Mah­mut-pa­ša Bu­ša­tli­ja ni­je sače­kao čak ni da se iz­vi­da i da mu za­do­bi­je­na ra­na u Mar­ti­ni­ći­ma za­ci­je­li, već je sa još većom si­lom (nje­go­va or­di­ja je ovog pu­ta, iz­gle­da, bro­ji­la 23.000 voj­ni­ka, ma­da ima iz­vo­ra ko­ji na­vo­de i svih 30.000) po­no­vo kre­nuo, ovog pu­ta

Sokolsko_drustvo_u_Urosevcu.jpg

RAD SOKOLA NA KOSOVU I METOHIJI U MEĐURATNOM PERIODU

Sokolsko društvo u Uroševcu Posle Prvog svetskog rata  sokolska društva na Kosovu i Metohiji obnovila su svoj rad. Rad se odvijao uprkos kačačkim napadima. U časopisu „Srpsko Kosovo” upućen je apel za pomoć selu Lepinama oktobra 1924. U apelu se ističe : „Selo Lepine, koje se nalazi na Kosovu, zapaljeno je od kačaka, i izgorelo svo i celokupna letina. Stanovnicima preti smrt, jer im dolazi u susret zima, bez hrane, bez krova i bez tople odeće.  –  Radi spasavanja stanovnika, obrazovan je Odbor u Prištini, koji će prikupljati priloge i koliko je mogućno pomoć ukaže oštećenom i upropašćenom narodu.”(1) Od 5 do 9 septembra 1928. održan je u Skoplju VI

Tito_i_Kolinda.jpg

Kitarovićeva: Tito je bio diktator!

Tito i Kolinda Prema odluci predsjednika Hrvatske Kolinde Grabar- Kitarović, umjetnička djela i ostali artefakti zaostavštine Josipa i Jovanke Broz iz nekadašnje Vile „Zagorje“ biće predata na korišćenje Muzejima Hrvatskog Zagorja, saopšteno je iz kabineta predsjednika Hrvatske. Među više od stotinu djela su i biste Josipa Broza, od kojih jedna autora Antuna Augustinčića i druga gipsana, te dva portreta – ulja na platnu Marina Tartaglie i Omera Mujadžića. Kitarovićeva je juče u Njemačkoj rekla da je Tito bio diktator, te da će Titova bista kao umjetničko djelo, biti smještena na prikladno mjesto, pišu hrvatski mediji. Ona je i ranije najavila da će ukloniti Titovu bistu iz kabineta predsjednika u kojem

Kontejner_u_kojem_su_bili_eksponati_iz_spomen_sobe_u_Doboju.jpg

GRADSKA UPRAVA NIJE NADLEŽNA ZA ARHIVSKU GRAĐU IZ SPOMEN-SOBE

Kontejner u kojem su bili eksponati iz spomen sobe u Doboju Gradska uprava Doboj raspolaže informacijama da se arhivska građa, dokumentacija, fotografije i druga obilježja iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata nalazi u objektu kasarne u Miljkovcu, koji su Oružane snage BiH stavile na raspolaganje gradskoj upravi, rečeno je Srni iz gradske uprave. Gradska uprava ne miješa se u rad Gradske boračke organizacije i ne raspolaže informacijama da li su organi te organizacije izvršili primopredaju i načinili zapisnik o preuzimanju arhivske građe, dokumentacije, fotografija i drugih obilježja iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, jer to nije u njenoj nadležnosti. Spomen-soba je, kako se navodi, u nadležnosti Boračke organizacije koja će u skladu sa prethodnim

Sastanak_organizacionog_odbora_za_obiljezavanje_godisnjice_stradanja_Srba_u_Sijekovcu.jpg

OBILjEŽAVANjE 23 GODINE OD STRADANjA SRBA U SIJEKOVCU 26. MARTA

Sastanak organizacionog Odbora za obilježavanje godišnjice stradanja Srba u Sijekovcu U Sijekovcu će 26. marta služenjem Svete liturgije u crkvi Svete velikomučenice Ognjene Marije početi obilježavanje 23 godine od stradnja Srba u ovom mjestu u opštini Brod. Programom je predviđeno da će liturgija biti služena sa početkom u 9.00 časova, za 10.30 predviđen je parastos poginulim srpskim civilima, a u 11.00 polaganje vijenaca na spomen-ploču. Nakon toga uslijediće obraćanje zvaničnika i duhovni program. Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije značajnih istorijskih događaja uvrstio je stradanje Srba u Sijekovcu u kalendar značajnih istorijskih datuma i obilježavanje tog stradanja je od republičkog značaja, izjavio je predsjednik Pododbora za obilježavanje značajnih istorijskih

Sastanak_predstavnika-srpkih_udruzenja_sa_Serzom_Bramercom.jpg

RAJILIĆ: ČEKAMO ODGOVOR BRAMERCA

Sastanak predstavnika srpskih udruženja sa Seržom Bramercom Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković-Rajilić izjavila je da se predstavnici ovog udruženja više neće sastati sa glavnim tužiocem Haškog tribunala Seržom Bramercom, ukoliko u maju od njega ne dobiju odgovore u vezi sa procesuiranjem predmeta ratnih zločina počinjenih nad srpskim ženama u BiH. Nakon sastanka u Banjaluci sa Bramercom, Rajilićeva je podsjetila da mu je prije pola godine tokom susreta u Sarajevu predala kopiju spiska od 397 ubijenih srpskih žena samo sa područja Sarajeva i Goražda koji je proslijeđen na procesuiranje Tužilaštvu BiH, ali da još nema nikakvog odgovora po tom pitanju. „Pitala sam Bramerca gdje je ovaj spisak,

Tomislav_Karadzic_i_Davor_Suker.jpg

FSS DA POVUČE PODRŠKU DAVORU ŠUKERU

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta pozvao je danas predsjednika Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Ivana Ćurkovića da se založi za povlačenje podrške predsjedniku Hrvatskog fudbalskog saveza Davoru Šukeru koji se kandidovao za članstvo u Izvršnom komitetu Evropske fudbalske unije (UEFA). „Glavni razlog jeste činjenica da Davor Šuker danima uporno odbija da javno osudi ustaški režim, svoju posjetu grobu (ustaškom poglavinku) Anti Paveliću, želju da Hrvatska odigra prvu utakmicu sa ekipom (samoproglašenog) Kosova, i da se izvini žrtvama zločinačke Nezavisne Države Hrvatske (NDH), jer ih je u više navrata uvredio“, naveo je Linta. On predlaže da FSS hitno sazove sjednicu Izvršnog odbora na kojoj će donijeti odluku o povlačenju

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.