arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Brod.jpg

SUTRA 23 GODINE OD HRVATSKE AGRESIJE NA OPŠTINU BROD

Brod U Brodu će sutra biti obilježene 23 godine od agresije regularne vojske Hrvatske i paravojnih formacija na ovu opštinu. Srpski narod koji je živio u tadašnjoj opštini Bosanski Brod 3. marta 1992. godine napale su oružane vojne i paravojne formacije iz Hrvatske, ali i iz BiH, sastavljene od Hrvata i muslimana iz Broda i okolnih mjesta. U dokumentima opštinske Boračke organizacije navodi se da je Brod bio pod višemjesečnom okupacijom, da je u tom periodu na području opštine bilo deset logora kroz koje je prošlo oko 2.000 ljudi, a ubijeno je 226. Sa područja ove opštine poginula su 244 srpska borca. Programom obilježavanja predviđeno je da u krugu preduzeća

Enklava_plakat.jpg

PREMIJERA „ENKLAVE“ 4. MARTA U SAVA CENTRU

Veoma iščekivana premijera srpskog filma „Enklava“, dirljive drame reditelja Gorana Radovanovića o Srbima koji su ostali da žive na Kosovu i Metohiji, biće održana 4. marta u Beogradu, u okviru filmskog festivala FEST. Film „Enklava“, koji obrađuje temu srpske zajednice koja je ostala na Kosovu da živi u malim izolovanim zajednicama, biće prikazan u Sava centru u 19.00 časova, najavili su organizatori FEST-a. Ove zajednice su jedine takve u cijeloj Evropi, njih čuvaju pripadnici policije UN i EU, Srbi u tim enklavama su ograničeni da žive teško na tom skučenom prostoru, a njihova djeca do škola koje se nalaze van enklava prevoze se u utrobama oklopnih transportera. Šta se dešava

Plakat_filma_Nebo_iznad_nas.jpg

SUTRA PREMIJERA HOLANDSKOG FILMA O NATO BOMBARDOVANjU BEOGRADA

U okviru FEST-a sutra će u Beogradu premijerno biti prikazan film „Nebo iznad nas“, snažna drama holandskog reditelja Marinusa Grothofa koja prati živote troje običnih ljudi različitih generacija tokom NATO bombardovanja Beograda 1999. godine. Svjetska premijera filma održana je 28. januara u okviru 44. izdanja renomiranog filmskog festivala u Roterdamu, saopštila je Producentska kuća „Art end popkorn“. Grothof je režirao film, nakon što mu je prijateljica iz Srbije, ispričala iskustva koja je doživjela tokom NATO bombardovanja. „Bio sam duboko potresen. Bilo je to prvi put da sam se osjetio povezanim sa osobom koja je doživjela tako nešto“, kaže Grothof. Ovaj novi, introspektivni pogled na bombardovanje vodi u samo srce malog

Kozaraska_Dubica.jpg

BABIĆ NE PRISTAJE NA DELOŽACIJU

Goran Babić iz Kozarske Dubice izjavio je da ni po cijenu života neće pristati na deložaciju njegove porodice iz porodične kuće, koju je zakazao Osnovni sud u Kozarskoj Dubici za srijedu, 4. mart. Babić je svoju imovinu u Pakračkoj Poljani u Hrvatskoj 1992. godine mijenjao za imovinu Petra Suknajića u Kozarskoj Dubici. „Po cijenu života neću pristati na deložaciju, jer nemam kuda da idem sa suprugom, dvoje maloljetne djece i nepokretnom majkom“, izjavio je Srni Babić. Babić kaže da nije dobio zvanično sudsko obavještenje o deložaciji, već je za to saznao od komšija, nakon čega mu je u Sudu potvrđeno da se u srijedu u 9.00 časova priprema iseljenje njegove

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 02/03. mart 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Njiva Savić Josifa u blizini sela Luke. 2/3. marta 1942. godine poklale ustaše i domobrani 75 srpskih seljaka iz sela Begovo Brdo i drugih srpskih zaselaka.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska. 

Papa_sikst_V.jpg

Srbin bio na čelu katoličke crkve

Papa Sikst V potiče iz sela Bjelske Kruševice, usred Boke Kotorske. Poreklo vodi od Papića ili Šašića Papa Sikst V, svetovonog imena Feliće Pereti ili Srećko Kruščica Papa Sikst V NEDAVNO smo bili svedoci kada je deo hrvatske javnosti knjigu profesorke Zlate Bojović “Istorija dubrovačke književnosti” protumačio kao “iredentistički, imperijalistički pokušaj uzimanja ne samo tuđe baštine, već i tuđe teritorije”. Ovakve burne, često i paranoične reakcije naših komšija ne iznenađuju dobre poznavaoce njihovih prilika. Ono što iznenađuje je izostanak reakcija s ove stranu Save i Dunava na mnogobrojna hrvatska svojatanja naše baštine, naših književnika, naših naučnika. Istoričar književnosti, novinar, dugogodišnji predsednik Hrvatskog PEN-a Slobodan Prosperov Novak, koji je knjigu dr

Manastir_Ostrog.jpg

Ne prestaje otimačina!

U Evropi danas nema naroda čija se prava toliko brutalno gaze kao što je to slučaj sa Srbima u Crnoj Gori – upozorava Budimir Aleksić, profesor na Cetinjskoj bogosloviji. Manastir Ostrog Priredio: Tihomir BURZANOVIĆ Mitropolija crnogorsko-primorska podnijela je do sada više od 130 dokaza crnogorskim vlastima za vraćanje imovine – samo 1946. godine pravoslavnim crkvama i manastirima u Crnoj Gori oduzeto je oko 3.500 hektara zemljišta. Te godine u „državnu svojinu“ prešla je i imovina Crkve koja je u knjigama vođena „jedan kroz jedan“, na primjer, četiri zgrade u centru Podgorice ili zemljište u glavnom gradu na kojem su izgrađeni stadion „Budućnosti“ i košarkaška igrališta pod Goricom. U Mitropoliji su

Azra_Basic.jpg

DEPORTACIJA 150 DRŽAVLjANA BiH ZBOG RATNIH ZLOČINA

Imigraciona služba u SAD najavila je da će deportovati 150 državljana BiH koji žive u SAD, a za koje se vjeruje da su počinili ratne zločine, piše „Njujork tajms“. Zvaničnici su identifikovali najmanje 300 imigranata iz BiH za koje vjeruju da su prikrili umiješanost u ratne zločine za vrijeme rata u BiH. „Što više `kopamo`, više informacija pronađemo“, rekao je Majkl Mekvin, istoričar koji je vodio istrage u odjeljenju Imigracione službe za ratne zločine. Američki medij prenosi da su najbliži izručenju bivši vojnici, a neki od njih danas rade kao fudbalski treneri, radnici u fabrikama, dok su pojedini zaposleni u kazinima u Las Vegasu. „Njujork tajms“ piše da je do

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.