arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Živaje i Sunje na Baniji

28. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA ŽIVAJA I SUNjA ŽIVAJA Mihajlo Kotljarevski, jerej, Živaja Mučile su me ustaše govoreći: „Jedi vlaški skote, svetu zemlju hrvatsku” „Dana 31. marta 1941. godine bio sam pozvan u vojnu službu i raspoređen u 67. poljsku bolnicu u Veliku Mlaku između Zagreba i Velike Gorice za vojnog sveštenika. U toj samostalnoj jedinici među oficirima nije bilo ni jednog Srbina, a od 100 vojnika samo ih je bilo šestorica Srba. Važno je ovdje primijetiti da, iako je već počeo rat, ta bolnica je tek 7. aprila 1941. godine naveče dobila

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Kostajnice

27. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA KOSTAJNICA Pero Drakulić, Hrastovac Na putu, koji nas je vodio u tu dolinu smrti naišli smo na gomile pobijenih Srba Kad putnik namjernik iz pravca Petrinje ili Sunje ide u Kostajnicu. dočekat će ga na samom ulazu u grad prijelaz preko željezničke pruge Sunja – Banja Luka. Tu obično treba duže čekati da prolaz bude slobodan. Odmah kod prijelaza, s lijeve strane, uz cestu se nalazi ciglana, čiji stari dimnjak visoko stremi prema nebu kao da upozorava na jedno mjesto koje je poznato po zlu glasu. Naime, skrenete

Dr Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Petrinje

26. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA PETRINjA Stevo Simić, Cepeliš Hrastovica Tukle su nas ustaše, gazile nogama, čupale kosu i brkove Godine 1941. imao sam 44 godine života, suprugu i dvoje djece. Mirno smo živjeli i bili u dobrim odnosima sa susjedima Hrvatima. Pomagali smo se u poslu, išli jedni drugima na svetkovine, Božić, Uskrs, Krsnu slavu i druge praznike. Međutim sve se promijenilo kada se uspostavila Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Već 18. toga mjeseca iste godine uhapsio me ustaški povjerenik iz Hrastovice, učitelj Milan Banić. Sutradan me oslobodio Hrvat, trgovac

Milanovo djetinjstvo

26. novembar 2020.

Vrijeme provedeno u logoru toliko mi se urezalo u pamćenje da već 75 godina nema dana i noći da ne prebirem po strašnim slikama, kaže Milan Vukmirović koji je kao sedmogodišnji dječak s Kozare odveden u zloglasni logor Malo je obilježavanja godišnjica, odavanja počasti i pijeteta, polaganja cvijeća i vijenaca žrtvama ustaškog terora kojima ne prisustvuje, premda nikada nije u prvim redovima, ne drži govore i oko njega se ne okupljaju novinari. Obično sjedi negdje sa strane, na nekakvoj klupici ili panju, promatrajući sve bez riječi dok prebire po svojim mislima i sjećanjima. Naravno, organizatorima skupova u režiji Hrvatskoga kulturnog vijeća ne pada na pamet da ga pozovu kako bi

30 GODINA OD OTVARANjA HERCEGOVAČKIH JAMA (VIDEO)

26. novembar 2020.

Početkom jeseni 1990. godine otvorene su dvije jame Ržani do i Pandurica, na području Ljubinja. Jama Kapavica nije ni bila zabetonirana. Iz njih iznete kosti Srba ubijenih u junu 1941. Kosti iz Kapavice sahranjene su u grobnici nedaleko od jame. Žrtve iz Pandurice su sahranjene na groblju pored crkve Presvete Bogorodice u Ljubinju, u posebnu grobnicu, a one iz Jagodnjače Rržani do, položene su u novoizgrađenu spomen kapelu u selu Veličanima, Popovo polje. U to vrijeme bile su toku pripreme za otvaranje Šurmanačke i drugih jama u Donjoj Hercegovini, o čijim počecima govori ovaj film: Od 1974.godine rodbina žrtava je počela da organizovano,na datume stradanja, u kolonama automobila, posećuje jame,

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Baniji u selu Veliki Gradac

25. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA VELIKI GRADAC Gligorije, Gligo Živković, Veliki Gradac „Volite li da vas koljemo noževima ili ubijamo iz pušaka?” pitale su ustaše! „Godine 1941. imao sam 50 godina života. Dana 19. novembra iste godine iz Petrinje došle su ustaše u Kraljevčane i iz njega rasporedile i u naša druga srpska sela: Veliki Šušnjar, Dodoše, Grabovac, Martinoviće, Veliki Gradac i druga. Većina muškaraca uspjela je pobjeći u obližnje šume. U selima su ostale uglavnom žene s djecom i starci. Nekoliko žena imale su pisma dobijena od svojih muževa koji su bili

Izraelski ambasador u Hrvatskoj: Vrijeme je da se zabrani pozdrav ‘Za dom spremni’

24. novembar 2020.

Reagovao je na skrnavljenje spomenika žrtvama holokausta u Varaždinu na kojem je nacrtan kukasti krst i ustaški znak. Izraelski ambasador u Hrvatskoj Ilan Mor ocijenio je u ponedjeljak da je vrijeme da se u Hrvatskoj pokrene potpuna zabrana ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, reagujući na skrnavljenje spomenika žrtvama holokausta u Varaždinu na kojem je nacrtan kukasti krst i ustaški znak. „Siguran sam da će nadležne institucije u Hrvatskoj i dalje činiti sve da se počinioci što prije identifikuju i izvedu pred lice pravde. Ovo je prikladno vrijeme da se pokrene i potpuna zabrana svake upotrebe notornog pozdrava ‘Za dom spremni’“, stoji u saopštenju izraelske ambasade koje potpisuje ambasador Mur. Mur

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Rakovice na Kordunu

21. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN RAKOVICA Ustaše 19. ustaške bojne pod komandom Milana Mesića, potpomognute ustašama, domobranima i oružnicima iz Rakovice, Drežnika, Vaganca, Slunja i Bihaća 23. jula 1942. godine pohvatale su 255 srpskih seljaka, muškaraca, žena i  djece iz sela Nova Kršlja, Kordunski Ljeskovac, Grabovac i Sadilovac, te su sve opljačkali i sve kuće i gospodarske zgrade zapalili. Od pohvatanih 255, dana 23. jula 1942. poklale su ustaše u općinskoj štali njih 76, muškaraca 70 i jednu ženu, Maru Vuković s petero djece, jednim tek rođenim. Kata Bosnić Radaković, Stara Kršlja  Rakovica

Predrag Ristić

I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su rekom stizala iz Hrvatske

21. novembar 2020.

Arhitekta Peđa Ristić: Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke.Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. (Napomena redakcije Jadovno 1941.: Ovaj prilog je objavljen na portalu NOVOSTI 3. maja 2016.) Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član „Medijale“, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u selu Tobolić na Kordunu

20. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN TOBOLIĆ O zločinu ustaša nad srpskim seljacima u selu Toboliću kraj Slunja 2. juna 1942. godine, zapisao sam kratko svjedočanstvo preživjelih Save Pjevac, Đuke Sekulić i Milije Alinčić. Njih sam našao u njihovom opustošenom i još uvijek neobnovljenom selu Toboliću, 8. maja 1961. godine. Sava Pjevac, Tobolić Rane su bile duboke i velike       „Ustaše su se bile razišle na sve strane po našem selu i kupi le nas seljake svuda gdje su koga zatekle. Mene i Dušana Pjevca uhvatile su kod rijeke Suvače. Bježali smo ispred njih koliko

Milutin Živković: NDH U SRBIJI

19. novembar 2020.

Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici (april–septembar 1941) Milutin Živković: NDH U SRBIJI (PDF) Izdavači: DRUŠTVO ISTORIČARA SRBIJE „STOJAN NOVAKOVIĆ“ INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU PRIŠTINA-LEPOSAVIĆ Urednik: Prof. dr Momčilo Pavlović Recenzenti: Prof. dr Momčilo Pavlović Prof. dr Ljubodrag Dimić Dr Kosta Nikolić Dr Bojan Dimitrijević Prevod arhivske građe sa italijanskog: MA Dubravka Nešić Lektura: Ana Gvozdenović Prelom teksta i korektura: Nebojša Stambolija ISBN 978-86- Objavljivanje ove knjige pomoglo je Društvo istoričara Srbije „Stojan Novaković“ i gospodin Milenko Vujić iz Beograda

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Gornjem Primišlju na Kordunu

19. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN GORNjE PRIMIŠLjE Prva i Druga ustaška bojna zvana „Lička legija” te 10. ustaška slunjska bojna, zvani majari, nakon strahovitih zločina što su ih počinili u Petrovoj Gori vratili su se preko Karlovca do željezničke stanice Košare kod Ogulina gdje su se iskrcali. Po naređenju pročelnika Operativnog ođeljenja Glavnog stana poglavnika Ante Pavelića, a pod zapovjedništvom potpukovnika Ante Moškova rasporedili su se u srpska naselja Donje i Gornje Primišlje i selo Tobolić te njihove zaselke, 1. juna 1942. godine. Ove ustaške snage potpomognute domobranima i oružnicima u Primišlju pod

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Kordunu u selu Begovo brdo

18. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN BEGOVO BRDO U ovom malom kordunaškom selu, Begovo Brdo, ustaše su na najokrutniji način ubile 137 srpskih seljaka, najviše djece u starosti od 15 godina. Najveći zločin počinili su 3. aprila 1942. godine, kada je ovim krajem prolazila Pavelićeva tjelesna bojna pod komandom Ante Moškova. Tada su izmasakrirali 121 muškarca, žena i djece. Njih 73 su poklale ustaše u šumi Latićkima kod sela Batnoge iskopavši pod batinama zločinaca sami sebi masovnu grobnicu. Istoga dana hvatali su srpske seljake kod njihovih kuća, na njivama i pobili ih 48 kako

Đuro Zatezalo: MUČILIŠTE U PRAVOSLAVNOJ CRKVI U VELIKOJ KLADUŠI I POKOLj NA MEHINU STANjU

17. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN MUČILIŠTE U SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI U VELIKOJ KLADUŠI I GUBILIŠTE MASOVNI POKOLj NA MEHINU STANjU Mehino Stanje je zemljište na granici slunjskog i kladuškog kotara gdje je pred rat 1941. godine jugoslavenska vojska iskopala protivtenkovske rovove. Njih su ustaše Nezavisne Države Hrvatske krajem jula i početkom augusta 1941. godine iskoristili za masovni pokolj srpskog naroda s područja kotara Slunja i kotara Velika Kladuša. Srbe su zatvarale u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Velikoj Kladuši, tamo ih mučili, tukli, vezali i odvodili nad rovove u Mehino Stanje gdje su ih

Početak freskopisa u Smiljanu

17. novembar 2020.

Blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima započeli su radovi na živopisanju hrama Svetih Apostola Petra i Pavla u Smiljanu. U ovom hramu je službovao srpski prota Milutin Tesla otac jednog od naših najvećih naučnika Nikole Tesle. Nikola Tesla je kršten u ovom hramu 1856. godine. Pre početka freskopisanja hrama predhodili su pripremni radovi zidova hrama. Freskopisanje hrama vrši sveštenik Milan Radusin diplomirani ikonopisac iz Eparhije dalmatinske. U Smiljanu se 1697. godine pominje drveni hram i 17 srpskih kuća, a nalazi se i na spisku pravoslavnih parohija u Karlovačkom generalatu iz 1700. godine. Zidani hram sagrađen je na temeljima te stare crkve izgrađene od drveta, a izgradnju je odobrila carica

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA