arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Godišnjica stradanja Srba 1942. i 1993. godine

Srbi su na današnji dan, 22. januara, stradali u više navrata 1942. i 1993. godine: 1942. Šuma Orlova, 22. januara 1942. ustaše ubile 64 Srbina i Srpkinje iz Starog Sela, Vrginmost. Selo Gornje Primišlje, Slunj, ustaše 22. januara 1942. Silovale te poklale i spalile 25 Srpkinja s njihovom djecom Joševica, kod Petrinje. Kuća Pejanovića Luke. Ustaše su 22. januara 1942. zaklale 80 srpskih seljaka, od kojih 15 spalile u Lukinoj kući Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. 1993. Dvadesetdrugog januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK).

Jasenovac – “The Auschwitz of the Balkans”

Serbian Association of Norway’s 1st Conference on Jasenovac concentration camp with professor Gideon Greif, Knut Flovik Thoresen and Karina Cheshuiko. 5.2.2021 | 17:00h CET Link: https://youtu.be/UC5nrm5w3kA The 27th of January, the day of the liberation of Auschwitz, was chosen by the UN for International Holocaust Remembrance Day. As part of this annual observance, the Serbian Association of Norway will be commemorating the hundreds of thousands of Serbs, Jews, Roma and others, the innocent victims of Jasenovac and other death camps of the Nazi Ustaša-regime. We wish to make the Norwegian and international public more aware of this little-known chapter of the 2nd World War, by presenting prof. Gideon Greif’s book, “Jasenovac, Auschwitz of the Balkans”.

(VIDEO) Objavljen zvaniči trejler za film „Dara iz Jasenovca“

Film autora Predraga Gage Atonijevića i scenariste Nataše Drakulić kandidovan je za nagrade „Zlatni globus“ i „Oskar“. Američki studio „101“ objavio je prvi zvanični trejler za film „Dara iz Jasenovca“, koji će od 5. februara biti prikazivan u SAD. Film autora Predraga Gage Atonijevića i scenariste Nataše Drakulić kandidovan je za nagrade „Zlatni globus“ i „Oskar“. Premijera u Srbiji zakazana je za 22. april – dan proboja preostalih jasenovačkih zarobljenika 1945. godine. „Dara iz Jasenovca“ je prvi srpski film /i prvi uopšte/ koji se bavi koncentracionim logorom Jasenovac u kojem su ustaše, hvatski fašisti, tokom Dugog svjetskog rata ubijali mahom Srbe, Jevreje i Rome. Film govori o sudbini srpske djevojčice

ITALIJANI O GENOCIDU NAD SRBIMA: „Hrvatska je postala ogromna krstionica i džinovska klanica“

Od prvih dana okupacije u aprilu 1941. godine, italijanska vojska  izvještavala je o ratnim zbivanjima i u tim su izvještajima upozoravali  da je cilj novoproglašene Nezavisne Države Hrvatske (NDH) najstrašnija i najdrastičnija likvidacija Srba. Komanda italijanske Druge armije 10. juna 1941. izvještava da je „hrvatski ultranacionalizam koji gubi svako osjećanje mjere uspostavio režim nasilja i terora, čiji se intezitet stalno povećava. Političku borbu inspiriše religiozni osjećaj integrisan u zločinu. Političko – religiozna borba ustaša istinski poprima takva obilježja represije koja se može upoređivati  s najgorim vremenima srednjeg vijeka“. Službeno formiranje ustaške vojnice (vojske) počelo je 10. 5. 1941. kada je Ante Pavelić, poglavnik, naredio da se formira vojna- ustaška snaga

PITAO SAM DA U FILMU O JASENOVCU IGRA NAJVEĆI HRVATSKI GLUMAC, ON JE REKAO DA BI GA UBILI!

Novi film Predraga Gage Antonijevića „Dara iz Jasenovca“ u svim kategorijama je ušao u trku za nagrade Zlatni globus i Oskar, a u februaru počinje njegovo prikazivanje u američkim bioskopima. Slavni reditelj bio je gost Kurir televizije i božićne emisije „Usijanje“, gde je na početku razgovora otkrio zašto smo toliko čekali da neko uradi filmsku priču o najvećem stradanju našeg naroda. Mi Srbi smo uvek tražili izgovor u komunizmu i Titu. Ova vlada je i htela i smela da uradi ovaj projekat, zbog toga im skidam kapu. Mi smo u svakom slučaju došli do toga da imamo prvi film o Jasenovcu. Krivi smo i čak smo podlegli poslednjih nekoliko decenija

Igor Marojević: „Beležio sam podatke o Jasenovcu ne znajući da ću napisati roman o tome“ VIDEO

Igor Marojević, autor knjige „Ostaci sveta“ dobitnik je nagrade „Tronoški rodoslov“ i ističe kako u tom romanu ima više od 50 odsto fikcije. Ovaj roman fikcionalizuje pretežno ženski logor u Jasenovcu. To je deo logora tri koji je bio malo izučen zato što su žene smeštene tamo bile sužnji, a postojao je tabu da ne sme da se priča o napastvovanju, a to se dešavalo tamo masovno, uz ostala zverstva“, rekao je Marojević za televiziju Prva. Naglašava da se logorom Jasenovac bavio i pre nego što je počeo da se bavi pisanjem. „Jasenovac me je zainteresovao kad je počeo višestranački sistem i kada su se pojavili tematski momenti o tom

Vjekoslav Maks Luburić

Luburić predvodio ubijanje Srba u Jasenovcu

U ustaškom logoru smrti Jasenovac od 1. do 3. januara 1942. godine ubijeno je više od 260 zatočenika srpske nacionalnosti, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. Prema svjedočenju više preživjelih logoraša, među ubijenima se nalazio i veći broj stanovnika Sarajeva, dotjeranih u logor 24. decembra, kao i određeni broj stanovnika Pakraca i okolnih sela, dotjeranih u logor 25. decembra 1941. godine. Najodgovorniji za ovaj zločin bio je upravnik logora Vjekoslav Maks Luburić koji je odabrao logoraše koji će biti ubijeni. Selo Kirin, kod Vrginmosta u Hrvatskoj, opljačkano je i spaljeno 2. i 3. januara 1942. godine, a ubijeno je 18 srpskih stanovnika. Veće stradanje stanovništva osujećeno je partizanskim otporom i evakuacijom

Teška sudbina Srba iz Petrinje

Srbi na području Petrinje žive vekovima, a od 1784. godine imaju pravoslavnu parohiju. Međutim, doživeli su pogrom od ustaša, kako u Drugom svjetskom ratu, tako i 90-tih godina, kada su im porušene i sve crkve. U Petrinjskom srezu, samo u Banskom Grabovcu, krajem jula 1941. godine ubijeno je oko 2.000 Srba iz istog mesta i oko 1.700 Srba iz drugih krajeva. U isto vreme, u obližnjem Marin-Brijegu, ubijeno je još oko 2.400 Srba. Na Petrinjskom pravoslavnom groblju, na sam dan Božića, 7. januara 1942. godine streljano je 45 Srba iz sela Joševice i Dejanovića, među kojima su bile i dve žene, izvedene na strijeljanje iz bolnice. Ustaše su ih sve

Promocija knjige "Krst na križu"

Pusta zemlja Banija..

Srba danas gotovo da i nema na prostoru između Dvora na Uni, Gline, Petrinje i Dubice. Sunja osuđena na tiho umiranje, kao i Kostajnica. Preostale Srbe ubija samoća. Pitomina rađa, grane se savijaju, ali sve propada Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. januar  2016. godine. Krovoi su celi, ponegde i novi, ali ispod njih nema života. Vrata zaključana, na podrumskom ulazu katanac, na gredama paučina. Laste su otišle sa ljudima i ne vraćaju se, jer ljudi se nisu vratili. Laste se gnezde tamo gde se čuje ljudski glas. Isto je sa vodom; oslabili potoci, mnogi izvori usahli, Sunja plića od gležnja. Ako nema ko da je troši, voda

Vladimir Bursać: Povodom knjige V. Đ. Mišine „Memorandumi Sinoda SPC 1941–1942“

Mrtvi nažalost ne mogu da govore u svoje ime. Mi, njihovi potomci, rođaci i sunarodnici to moramo da činimo za njih. Pitanje je samo da li to umemo, možemo i želimo. Šta možemo saznati iz nove knjige direktora Muzeja žrtava genocida, Veljka Đurića Mišine, “Memorandumi Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve 1941-1942. godine vojno-upravnim komandantima Srbije“? Da su se u prvoj godini rata, 1941. godine, nakon okupacije i podele Jugoslavije, dešavali stravični zločini nad pravoslavnim srpskim življem, u užasu nečega što se zvalo Nezavisna Država Hrvatska (NDH). Da su se dešavala ubijanja, mučenja, zatvaranja, odvođenja u koncentracione logore, nasilno pokatoličavanje, rušenja pravoslavnih crkava, pljačkanja i ucene, islamizacija i unijaćenje. Da

Užase na videlo: Krici jasenovačkih žrtava čuće se uskoro u celoj Americi i celom svetu /video/

Najvažnije je da se priča o tom zlu ispriča konačno i da se ti krici jasenovačkih žrtava koji su 75 godina gušeni čuju što dalje. To je jedina svrha i jedino bitno, kaže za Sputnjik reditelj Predrag Gaga Antonijević povodom ulaska u distribuciju širom SAD njegovog filma „Dara iz Jasenovca“, koji je i srpski kandidat za Oskara. Piše Dejana Vuković Od 5. februara kada film „Dara iz Jasenovca“ uđe u američku distribuciju, ova teška i potresna priča o dugo prećutkivanom jasenovačkom užasu obići će svet.   Iz distributerske kuće „Studio 101“, koja je zaključila ugovor o američkim pravima za film, napominju da su privilegovani što je na njima odgovornost da američku publiku upoznaju sa

STANKO OPAČIĆ — ĆANICA: JA SAM PASTORČE KOMUNIZMA

Stanko Opačić – Ćanica, organizator je ustanka na Kordunu, komandant bataljona, član Predsedništva ZAVNOH-a, član Predsedništva AVNOJ-a, Glavnog štaba Hrvatske. Stanko Opačić – Ćanica otvorio je Prvo zasedanje AVNOJ-s, prvi progovorio o ustaškim zločinima na Kordunu, Baniji i Lici. Bio je ministar u vladi Hrvatske i član CK Jugoslavije. Godine 1950. optužen je i uhapšen zajedno sa Radom Žigićem i Duškom Brkićem kao IB-ovac. Pod istragom i kaznom na Golom Otoku proveo je ukupno tri godine i dva meseca. Stanko Opačić — Ćanica, živi na Kordunu u Tušiloviću, u kući koja podseća na krajišku karaulu. Nekada se na Kordunu moglo videti na stotine ovakvih kuća. Međutim danas je ova jedina,

“Dara iz Jasenovca” – obrazovni, a ne holivudski “Oskar”

Film “Dara iz Jasenovca” mogao bi da bude obrazovna prekretnica u srpskoj nacionalnoj svijesti, raspolućenoj nikad prežaljenim jugoslovenstvom, kao što je to bio i “Marš na Drinu”, snimljen usred poplave ideoloških partizanskih filmova, koji su slavili borbu “svih naših naroda”. Žika Mitrović, režiser jednog od najboljih srpskih filmova uopšte i daleko najboljeg srpskog i eks-jugoslovenskog ratnog filma, izveo je svojevremeno pravu umjetničku, ali i antiideološku diverziju. Snimajući ostvarenje o Cerskoj bici u doba ideoloških ratnih serijala, poput “Bitke na Neretvi”, “Bitke na Sutjesci” i “Velikog transporta”, Mitrović je progovorio o realnom žrtvovanju srpskih vojnika za odbranu sopstvene otadžbine, koju su napadali očevi onih koji su u partizanskoj verziji ideološkog ju-Holivuda

Zatiranje Srba u Hrvatskoj (4): Niko nije popisivao mrtve

Profesor Svetozar Livada u svojoj poslednjoj studiji – knjizi „Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj – 1880-2011“, navodi da su Srbi iz Hrvatske značajno stradali u mnogobrojnim ratovima, međutim napominje da te žrtve do danas niko nije izbrojao, niti je to pitanje na temeljan, naučan način istraženo, ukoliko se izuzme nekoliko demografskih projekcija. U nedostatku tačnih podataka i profesor Livada, oslanjajući se na postojeće demografske podatke, nudi projekciju koliko je srpskog stanovništva iseljeno, najvećim delom prisilno, tokom proteklog građanskog rata u bivšoj zajedničkoj državi. Prosto upoređivanje popisa stanovništava daje stravične odgovore! Veritasova evidencija – Ako je prema popisima stanovništva 1991. godine u Hrvatskoj živelo 581.663 stanovnika srpske nacionalnosti, a

Dokumentarni film “Dobrovoljno umro”

Dokumentarni film “Dobrovoljno umro” autora Branka Lazića u produkciji RTRS-a je priča o Radi Radivojcu koji je kao dijete preživio stradanja u ustaškom logoru Jasenovac. Jula 1942. godine po završetku ofanzive na Kozari, u ovoj logor zatočeno je 12.236 đece, otete od roditelja, bez ikakvih uslova za život. Samo nekolicina đece preživjela je strahote ovog pakla. Među njima bio je i i Rade Radivojac. Selekcija međunarodnog TV festivala Bar , Crna Gora, 2009 Specijalna projekcija, Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma 2010. Nacionalna selekcija INPUT Budimpešta 2010. Selekcija međunarodnog festivala dokumentarnog i kratkog igranog filma “PRVI KADAR” Istočno Sarajevo, BiH 2010. Nagrada žirija na festivalu dokumentarnog filma ”Bdenje duše”Sremski Karlovci,

NAJNOVIJE VIJESTI

Zavet i ispovest

Uzrastanje bez zaveta, mora stvoriti slabe, perverzne i koristoljubive ljude. Narcise i

Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANjA I SVJEDOČENjA Urednik mr

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.