arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Miloš Ković – Valja nam služiti istini, a ne okupatorima

Zašto sam protiv Nikole Samardžića podneo prijavu za odobravanje genocida nad srpskim narodom u NDH? Genocid nad Srbima u NDH ključna je tema naše istorije. Temeljna, detaljna istorija ovog događaja, protumačenog u dužoj istorijskoj perspektivi, još nije napisana. Naša zvanična kultura, naši udžbenici i televizije nemaju odgovor na pitanje: odakle i zašto Jasenovac? Mi Jasenovac i genocid još nismo postavili u temelje našeg nacionalnog identiteta, po ugledu na Jermene ili Jevreje, tamo gde se već nalaze Sveti Sava, Kosovo, Karađorđe, ili Prvi svetski rat. Za razliku od Jevreja i Jermena, mi u sopstvenoj zemlji dozvoljavamo poricanje genocida nad srpskim narodom. Jugoslavije odavno nema, u propagandu NATO medija niko razuman više

VIDEO: Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2020.

Pogledajte reportažu rađenu u produkciji udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke o Danu sjećanja na Jadovno 1941, obilježenom jedanaestu godinu za redom. U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u selu Slanci, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2020. i održan pomen za 38.000 srpskih žrtava sistema koncentracionih logora smrti Gospić–Jadovno–Pag i sve ostale žrtve Pokolja, genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Ove godine, zbog epidemije, porodice i poštovaoci žrtava nisu mogli da odu na mjesta stradanja na Velebitu i Pagu ali su se u velikom broju okupili kod naše svetinje nedaleko od Beograda. Pomen za nevino stradale Srbe u NDH služio je otac Stefan iz

Manastir Slanci: Pomen žrtvama logora Gospić–Jadovno–Pag

Istoričar prof. dr Miloš Ković smatra da sećanje na genocid u NDH treba da bude ugrađeno u temelje srpskog nacionalnog identiteta. U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u selu Slanci kod Beograda održan je pomen za 40.000 žrtava koncentracionog logora Gospić–Jadovno–Pag. Ove godine, zbog epidemije, porodice i poštovaoci žrtava nisu mogli da odu na mesto stradanja. Pomen za nevino stradale Srbe u NDH služio je otac Stefan iz manastira Svetog arhimandrita Stefana u Slancima i rekao da ne samo da je važno sećati se žrtava, već da one treba i da nas upute ka porukama iz jevanđelja. „Njihova žrtva ima pun smisao upravo u tome ako nas prizove ka životu vrlinskom,

Proširen spisak potpisnika Protesta protiv poricanja genocida nad srpskim narodom

Donosimo proširen spisak potpisnika Protesta protiv poricanja genocida nad srpskim narodom, prvobitno objavljenog 20. avgusta 2020.  Zahtevamo, po ugledu na Rusiju, Izrael i Jermeniju, ukidanje bilo kakve tolerancije prema svim vidovima poricanja genocida nad srpskim narodom U Protestnom pismu povodom obnove i odbrane ustaških zločina i ideja, objavljenom 29. jula 2020, izraženo je ogorčenje dvadeset šest akademika, profesora univerziteta, naučnih radnika, umetnika svetskog značaja, zbog izjava redovnih profesora Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Nikole Samardžića i Dubravke Stojanović. Da podsetimo, Dubravka Stojanović proglasila je atentat na Antu Pavelića „nasiljem“ i „krvnom osvetom“, a Blagoja Jovovića nazvala je „ubicom i nasilnikom“. Nikola Samardžić je, na društvenoj mreži „Tviter“ javno

Radio Sloboljubve: Prof. dr Miloš Ković: Sprečimo da se zlo ponovi!

U manastiru sv. Arhiđakona i prvomučenika Stefana u Slancima, u subotu 22. avgusta 2020. godine služen je parastos žrtvama Pokolja u Jadovnu 1941. godine, genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, zabeležila je za naš radio Zorica Zec, saradnica Informativne službe SPC. Srpski istoričar i rodoljub, prof. dr Miloš Ković, koji je molitveno učestvovao u ovom događaju, u razgovoru za Radio „Slovo ljubve“ koji je vodila gđa Zorica Zec, na početku napominje da „postoje pitanja na koja moramo da damo odgovor – šta se dogodilo u Jadovnu i zašto se to dogodilo i šta mi danas moramo uraditi da zapamtimo kako bismo razumeli, što je nažalost pitanje na koje struka

Dušan Bastašić uz Šaranovu jamu na Velebitu, područje nekadašnjeg kompleksa logora

Jadovno je preteča Jasenovca

Pred godišnjicu zatvaranja ozloglašenih logora smrti Jadovno, Gospić i Pag. Potomci žrtava do danas nisu dostojno sahranili svoje najmilije. Tog 21. avgusta 1941. svega oko 2.000 preživelih stiglo u Jasenovac Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 21. avgusta. 2017. godine. Povodom obeležavanja godišnjice zatvaranja logora smrti Jadovno, Gospić i Pag, predsednik Udruženja Jadovno-Gospić-Pag Dušan Bastašić kaže za „Novosti“ da je Jadovno bilo preteča ozloglašenog Jasenovca. On je dodao da potomke žrtava raduje da se lane konačno počelo obeležavati dan kad je zatvoren kompleks ovog logora i kad je svega oko 2.000 preživelih stiglo 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac. Bastašić podseća da

Protest protiv poricanja genocida nad srpskim narodom

Zahtevamo, po ugledu na Rusiju, Izrael i Jermeniju, ukidanje bilo kakve tolerancije prema svim vidovima poricanja genocida nad srpskim narodom. U Protestnom pismu povodom obnove i odbrane ustaških zločina i ideja, objavljenom 29. jula 2020, izraženo je ogorčenje dvadeset šest akademika, profesora univerziteta, naučnih radnika, umetnika svetskog značaja, zbog izjava redovnih profesora Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Nikole Samardžića i Dubravke Stojanović. Da podsetimo, Dubravka Stojanović proglasila je atentat na Antu Pavelića „nasiljem“ i „krvnom osvetom“, a Blagoja Jovovića nazvala je „ubicom i nasilnikom“. Nikola Samardžić je, na društvenoj mreži „Tviter“ javno podržao anonimnu proustašku objavu u kojoj se vulgarno vređa srpski narod, a genocid počinjen u Jasenovcu

Usvojena inicijativa da grad Niš dobije naziv ulice Jasenovačkih žrtava

Konačno, grad Niš posle ovoliko decenija dobio ulicu Jasenovačkih žrtava. DANAS JE KOMISIJA ZA PROMENU NAZIVA DELOVA NASELjENIH MESTA I NAZIVA ULICA GRADA NIŠA PROMENILA NAZIV ULICE VINKOVAČKA U ULICA JASENOVAČKIH ŽRTAVA. Ovim činom ispravili smo višegodišnju nepravdu nad tim ljudima, to je bio genocid kakav svet ne pamti. Pokolj! Oni su to odavno zaslužili, a mislim da je došlo vreme da tu decenijsku grešku konačno polako ispravljamo, prenosi predsednik komisije Bojan Marinković. U vreme kada nam otimaju i kradu istoriju, moramo se ujediniti oko bitnih istorijskih tema, između ostalog i o broju stradalih u NDH i šire, zato, nije loše ostvariti sabornost oko simboličnog čina imenovanja ulice po njima

Prošlo 79 godina od krvavog ustaškog pira na Pagu i Jadovnu

Prije 79 godina, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, uoči katoličkog praznika Velike Gospe, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. “Zgrožene monstruoznošću zločina i brojem pobijenih zatočenika, italijanske okupacione snage preuzele su od NDH civilnu i vojnu vlast na tom području i naredile zatvaranje logora smrti”, kaže predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić. Dodatni razlog za zabrinutost Italijana bio je masovni ustanak Srba u Lici protiv ustaške tiranije. “Želeći da unište tragove zločina i pobiju ostatak zatočenika u kratkom roku, ustaški naredbodavci su motivisali dželate

Mastilović: Neozbiljno je upotrijebiti riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović izjavio je da kultura sjećanja ne može i ne smije biti kultura kratkog i selektivnog pamćenja i naglasio da je neodgovorno olako upotrebljavati riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac, Jadovno, Brod na Drini, Garavice, hercegovačke jame bezdanice i ostala stratišta. Nakon što je profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović na N1 televiziji rekla da se „ono što se desilo ne naziva pravim imenom, a postoji međunarodna presuda da je riječ o `genocidu` u Srebrenici“ i da određenim strukturama smeta da to javno priznaju, Mastilović je istakao da su stavovi izneseni u toj emisiji lični stavovi Momčinovićeve, a ne

Bari Lituči: Nadamo se da komentari koje je izneo Dragoslav Ilić, istoričar zaposlen u državnoj ustanovi, ne odražavaju stavove Vlade Republike Srpske

Kritika postavljanja spomenika žrtvama Jadovna i Paga u Njujorku je potpuno neopravdana, naročito ako se ima u vidu da uporediv spomenik žrtvama tih stratišta ne postoji ni u Republici Srpskoj ni u Republici Srbiji. ENGLISH / ENGLESKI Prošlo je dve godine otkako je Skupština udruženja građana Jadovno 1941, donijela odluku da genocid počinjen nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj i pozvala stručnu i najširu javnost da to usvoji. Od tada pa do danas, unatoč tome da je našu odluku podržalo niz eminentnih članova srpske akademske zajedice i nekoliko udruženja potomaka žrtava Pokolja, ne prestaju negativne reakcije, osude pa i uvrede na račun udruženja Jadovno 1941. koje

Barry Lituchy: We hope that comments expressed by Dragoslav Ilić, a historian employed by the governmental institution, do not reflect the views of the Government of the Republika Srpska

Criticism of the establishment of the New York City Monument to the victims of Jadovno and Pag is completely unjustifiable, especially considering that there no comparable monument to the victims of these killing sites exist in either Republika Srpska or Serbia. SRPSKI / SERBIAN Two years have passed since the Assembly of the Association of Citizens Jadovno 1941. decided to name the genocide of Serbs by Independent State of Croatia as the Pokolj  (Slaughter) and called on the professional and general public to adopt it. From then on, even though our decision was supported by some of the eminent members of the Serbian academic community and several associations of descendants

Slobodan Antonić: O brojevima i pokolju – odgovor Mišini

Ako ne možemo dostojno da obeležimo srpska stratišta i grobišta po NDH 2.0, šta nas sprečava da to uradimo u Beogradu? Deo odgovora su naše bezumne mape uma. A deo je, izgleda, i „struka“. Na moj članak Jasenovac u Beogradu reagovao je Veljko Đurić Mišina tekstom Odgovor Slobodanu Antoniću ili kada nešto ne znaš, pitaj one koji znaju. Mišina i ja se, očigledno, razlikujemo u shvatanju javnog zadatka inteligencije. On misli da je glavni zadatak intelektualca da čuva znanje o nekoj temi. Svako ko hoće o toj temi nešto da zna ili kaže u javnosti, treba najpre da se obrati „čuvaru znanja“, a ovaj će mu preneti šta o tome

Skupština RS odbacila sarajevsko prekrajanje istorije Drugog svetskog rata

Rezolucija o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta ne odgovara istorijskim činjenicama i kao takva ne može se primjenjivati u Republici Srpskoj. Narodna skupština Republike Srpske očekivano je odbacila „Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta“. Za usvajanje Zaključaka glasala su 52 poslanika od 53 prisutna, dok suzdržanih i protiv nije bilo. Evo punog teksta zaključaka: Narodna skupština Srpske odbacuje Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta koju je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na 8. sjednici održanoj 15.05, 19.05. i 20.05.2020. godine. Konstatujemo da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvajanjem Rezolucije pristupio sramnom prekrajanju istorijskih činjenica i pridružio se revizionističkim snagama, kojima je cilj uopštavanje

Miroljub Jevtić: Da li „Crkva u Hrvata“ razmišlja o svojoj budućnosti

Misli li vrh HRC da papi treba bes Svetskog jevrejskog kongresa? I što je još važnije, bes Ruske pravoslavne crkve (RPC). Ovaj tekst  piše  neko  ko je  u najmanju ruku  blagonaklon prema Hrvatskoj rimokatoličkoj crkvi (HRC), ako ni zbog čega drugog ono zbog zajedničkih vrednosti koje bi trebalo da crpimo iz Jevanđelja.  Polazeći  od toga pitam  se  da li su  prilikom donošenja odluke o  službi posvećenoj  događajima u Blajburgu ozbiljno razmislili o  stanju u kome se nalazi hrišćanstvo? Celokupno hrišćanstvo, ali  i hrišćanstvo  u njihovoj otadžbini BiH? Meni se čini da nisu.  Da li sam u pravu ili nisam neka pokažu sledeće činjenice. Najvažnija od svih, za njih je podatak

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.