Retko koji državni praznik se „toliko primio“ među građanima bivše SFRJ kao ovaj. U spomen na davna vremena, bez obzira na stavove o bivšoj nam državi, podsećamo vas na ovaj praznik… Istorijski, 29. novembar obeležavao je godišnjicu Drugog zasedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu 1943. doneta odluka o federalnom ustrojstvu države, a u stvarnom životu bio je praćen pravom svečarskom atmostferom, obiljem hrane i pića, svečanim akademijama i naravno, neradnim danima… Nakon završetka rata, 1945. godine, 29. novembar se slavio kao Dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ – proslavljao se dva neradna dana uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, deljenje ordenja, počasne

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić smatra da je opasnost od terorizma u BiH, regionu i EU jednaka, te da povratak državljana BiH sa sirijskog ratišta može biti bezbjednosni problem za BiH. „Postoje obavještajni podaci da se iz BiH na sirijskom ratištu borilo između 300 i 400 lica, a da se vratilo njih oko 150“, rekao je Radončić za zagrebački „Večernji list“, izdanje za BiH. Nakon posljednjih terorističkih napada u svijetu koje su izveli islamisti, Bošnjaci u BiH su, prema njegovim riječima, u delikatnoj poziciji. „Pojavom ISIL-a, u cijelom svijetu vidi se zadojenost radikalnom ideologijom koja, nažalost, nije prošla ni mimo ovih prostora. Danas je problem radikalizma gotovo jednako izražen u Francuskoj

U borbu protiv terorizma kao globalne opasnosti treba objediniti globalnu međunarodnu zajednicu, a to znači Ujedinjene nacije i organizacije kao što je OEBS MEĐUNARODNI terorizam je dugotrajni, globalni i kompleksni bezbednosni problem. Do najnovije eskalacije terorizma koju demonstrira tzv. Islamska država (ubistvo preko 200 ruskih turista nad Sinajem, ubistvo oko 130 Parižana u više sinhronizovanih napada i drugi), dolazi u vreme produbljivanja nepoverenja i konfrontacije među najvećim silama, krize unutar EU, oružanog posezanja za tuđim bogatstvima i interesima, opadanja delotvornosti mehanizama za mirno rešavanje sporova, velike seobe naroda i degradacije osnovnih principa međunarodnih odnosa. Da bi se terorizam iskorenio, pored reakcija zemalja čiji su građani i interesi direktno ugroženi ili

Vlasnik Industrije mesa Matijević, koji je postao prvi biznismen iz Srbije koji je kupio poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, ne otkriva koliko je platio oranice, ali najavljuje velike planove za širenje posla u susednoj državi. Kupio sam 1.500 hektara oranica u atarima Sremskih Laza, Starih Jankovaca i Negoslavaca, posle dve godine pregovora, potvrdio je u Novostima Petar Matijević, biznismen iz Novog Sada, vlasnik Industrije mesa Matijević. On je kupio zadruge „Jankovci“ u Starim Jankovcima i „Negoslavci“ u istoimenom mjestu u Vukovarsko-Sremskoj županiji, koje su bile vlasništvo Envera Moralića i prvi je biznismen iz Srbije koji je kupio poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Na taj način, kako kaže, kupio je i očevinu, odnosno

Preokret na političkoj sceni Hrvatske zakomplikovao formiranje nove vlade. Rašković iznenada zatražio konsultacije s predsednicom ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA POŠTO je SDSS potpisao da njegova tri poslanika u novom sazivu Hrvatskog sabora daju podršku levoj koaliciji u četvrtak je došlo do iznenađujućeg i dramatičnog preokreta. Ne obavestivši Milorada Pupovca i Vojislava Stanimirovića, Mirko Rašković zatražio je samostalne konsultacije s predsednicom Kolindom Grabar Kitarović i srušio dogovor da će u ime SDSS-a izveštaj podneti Milorad Pupovac. – A šta da vam kažem? Očito se nešto dogodilo preko noći i Rašković je odstupio od našeg dogovora koji smo postigli na predsedništvu stranke. Tamo smo zaključili da sva tri glasa idu SDP-u –

Na Filozofskom fakultetu na Palama večeras je promovisana knjiga „Stazama srpskog rukopisnog nasljeđa“ autora Biljane Samardžić. Samardžićeva, profesor na Katedri srpskog jezika i književnosti, navela je da je knjigom željela da poruči da je krađa srpskog jezika i ćirilice istovremeno i krađa srpskog nacionalnog identiteta. „Jasno ukazujem koliko ti spoljašni faktori utiču na istorijske procese, a koji su lingvistiku okrenuli na polje politike“, kaže Samardžićeva. Prema njenim riječima, to se posebno vidi u radovima o takozvanoj bosančici i hrvatskoj ćirilici, gdje ukazuje koliko se politika prema jeziku odvojila od nauke o jeziku. Ističući da se, gubeći srpski jezik i ćirilicu gubi i nacionalni identitet, Samardžićeva je naglasila da formula za

Rusija je na velikom ispitu, kako reagovati nakon spremljene akcije podrivanja njenog povratka u status supersile.   Možda je titula supersile vraćena samo u medijskom smislu i za domaće potrebe, ali kada su protivnici Bašara al Asada došli na četrdesetak kilometara od Tartusa, sve se promijenilo na svjetskoj političkoj pozornici. Možda i mnogo više nego nakon (re)aneksije Krima, gdje je Putin zapravo sjekao uši, da bi defanzivno iskrpio dupe. I ovdje je Rusija reagovala iz nasušne potrebe. Poslala je manji broj vazdušnopomorskih desantnih snaga, da zaštiti svoju jedinu bazu na Sredozemnom moru i dovukla svoje vazduhoplovstvo, koje je poslije dužeg vremena (2008.) počelo vježbati gađanje u stvarnim uslovima rata. U