arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

VIDEO: Dokumentarni film ”Vlajićki mučenici”

Na TV K3 iz Prnjavora, u sklopu emisije POTEZ, premijerno je prikazan dokumentarni film ”Vlajićki mučenici”. Gosti u studiju su bili autor filma Aleksa Kasapović i Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke. Po prikupljenim činjenicama koje potvrđuju da je 25. januara 1943. godine nestao gotovo čitav jedan zaselak Vlajića, Dolići, pod pod patronatom tadašnje Nezavisne države Hrvatske urađen je dokumentarni film pod nazivom ”Vlajićki mučenici” kojeg potpisuje profesor Aleksa Kasapović, inače predsjednik SPKD ”Prosvjeta” u Tesliću. Dokumentrani film ”Vlajićki mučenici” svjedoči o zbivanjima u Drugom svjetskom ratu koja su ostala izvan ratnih bilješki i istorijske dokumentacije. Vlajići su samo jedno takvo mjesto u BiH koje je stradalo

Srbi su stradalnički, ali i junački i pobednički narod, Dušan Bastašić u „Srpskom sv(ij)etu“

Srpski biološki korpus je zahvaljujući tome bio drugačiji 1945. i 1995. Jesu nas razbacali na sve strane, ali smo sačuvali (mnoge) glave“, rekao je Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ u emisiji „Srpski sv(ij)et“ na Nacionalnoj IN4S televiziji. „Skrivano je to porodično iskustvo. Kažem skrivano jer našim bakama, tetkama u crnim maramama, roditeljima, pa i deci bilo je zabranjeno da govore. Nije im dato ni da odtuguju. A to je značajan momenat, to sećanje, jer smo prepoznali da se zlo ponovo sprema. Mnogi Srbi su otišli pre rata na vreme iz sredina u kojima smo bili manjine, sklonili se tamo gde smo bili većina i tamo se organizovali da pruže

Nikola Milovančev: Zataškavanje jasenovačkih zločina

Što se tiče Kozare, dobro bi bilo da g. Zlatoje Martinov odgovori po čijoj komandi su partizani 1942. narod iz sela nasilno terali u Kozaru, gde su masovno nalazili smrt. Povodom polemike prof. Vladislava Sotirovića i g. Zlatoja Martinova, želeo bih da ukažem na nekoliko istorijskih podataka, ali i da prvi put obelodanim deo svedočenja sestre dr Vide Brodar, koja je vodila istraživanja na području jasenovačkog logora 1964. godine. Naime, vođenje tadašnje komisije je povereno institutu u Ljubljani zato da bi otpale sumnje u objektivnost njenog rada. Juna 2020. godine je dr Marija Elizabeta Miletić, mlađa sestra V. Brodar, potpisala izjavu u vezi s naučnim radom komisije u Jasenovcu 1964.

Srboljub_Zivanovic_001.jpg

Profesor Srboljub Živanović – Jasenovac i NDH

Srboljub Živanović je srpski antropolog, paleopatolog, direktor Evropskog instituta za izučavanje istorije drevnih Slovena (European Institute of Early Slavonic Studies) u Londonu, predsednik Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, predsednik Fonda za istraživanje genocida, i član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Dobitnik je nagrade Rastko Petrović, za knjigu „Jasenovac“, koju dodjeljuje Matica iseljenika Srbije „za najbolje autentično djelo od nacionalnog značaja“ 2009. godine.. Autor je više značajnih dela i udžbenika medicine.Zahvaljujemo se profesoru Živanoviću što se odazvao našem pozivu da kao jedan od dugogodišnjih članova naše Duhovne zajednice, od njenih najranijih dana, održi ovopredavanje na temu istraživanja ovog nebivalog stratišta i logora smrti Jasenovac. Izvor: Crkva Sveti Sava London

Dimić: Za Stepinca pravoslavlje bilo najveće prokletstvo Evrope

Kontroverznog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je 1940. bio spreman da prihvati svaku drugu državnu kombinaciju, samo ne život sa Srbima, a pravoslavlje označavao kao najveće prokletstvo Evrope, današnja hrvatska istoriografija uzdiže na nivo sveca i o njemu nekritički sudi, ističe akademik Ljubodrag Dimić. Stepinac Foto: RTRS Dimić, koji je bio član mješovite srpsko-hrvatske komisije o ulozi i djelu Stepinca, kaže da je zagrebački nadbiskup od prvog do posljednjeg dana učestvovao u „katoličkoj žetvi pravoslavne njive“ u okviru NDH, za koju je tvrdio da je „stvorena Božijom milošću“. – Stepinac je formiran u okviru klerikalnih tradicija kojih se nije odricao do kraja života. Tolerancije tu nije bilo. Katolička država na

Borba protiv zaborava: Krvavi pir ustaše fra Filipovića

Pošto su mu izveli devojčicu Radojku Glamočanin, Filipivić je dete zaklao pred razredom, tražeći od ustaša da slede njegov primer. Moj cilj je da ukazujem na zaborav, bar perom da istinu i činjenice otrgnem od zaborava. Jedino što je preostalo da borbu vodimo protiv zaborava i prašinu skidamo sa istine i činjenica, bar ovako individualno. Piše: Đorđe Bojanić, istoričar Činjenica je da loš odnos imamo prema sopstvenoj istoriji… a uvek nam je bila preča ta „nametnuta istorija“. Verovatno, a nije ni čudo (kada znamo u kom vremenu smo živeli) pa zato deo nas ne zna da je u školskom dvorištu škole ,,Đura Jakšić“ u Šargovcu (u blizini Banjaluke) 1942. god

Livno

Zlotvori

Ako je suditi po sjećanjima preživjelih, po tome kako govore o svojim stradanjima, po kazivanjima o zločinima i zločincima, reklo bi se da Srbin — Dinarac ne umije da mrzi. U njegovim riječima nema žuči ni kada govori o najstarvičnijim zločinima. Nema grkih riječi i kletava ni za najveće zlotvore i sve se uglavnom svodi na prezir, na nepominjanje. Nasuprot tome, ne štedi riječi, tople i ljudske, kad valja istaći dobrotu, gest čovječnosti i žrtvovananja drugovjernika. Samo tako se, čini se, može i razumjeti njihovo vjerovanje da se zla ne mora bojati onaj ko zlo ne čini, skrušenost, pomirljivost i naivnost sa kojom su i Srbi u livanjskom kraju te

Rade R. Lalović: SRPSKA POEZIJA STRADANjA I PATNjE

SRPSKA POEZIJA STRADANjA I PATNjE Zbornik radova Rade R. Lalović Darinka Ivanišević, Divna Vasić, Nataša Lalović, Vedrana Mijović – Pantelić, Božo Tepavčević, Duško Krsmanović, Darka Deretić, Sandra Pekić, Suzana R. Bunčić, Tanja D. Ančić, Milana Stupić, Vladimir Pantović, Momčilo Golijanin, Luka Cicmil Centar za kulturu i informisanje Foča SPKD „Prosvjeta” Foča 2018. PRIJE SVEGA Kada se 2017. godine, kao odgovor na potrebu školskog proučavanja književnih tekstova u funkciji njegovanja kulture sjećanja na nevino postradale srpske žrtve tokom dvadesetog vijeka, a posebno u NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata, pojavio zbornik pjesama, odnosno poetska rukovet pod naslovom Pred sjenima srpskih mučenika otvorio se još jedan praktičan problem, a to je činjenica

Nikola Lunić: Nestajanje Srba u Hrvatskoj

U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga po brojnosti nacionalna zajednica. Piše: Nikola Lunić U postocima broj Hrvata se kretao od 68,39% 1900. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najmanje) do 90,42% 2011. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše). Broj Srba se kretao od 22,21% 1921. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše) do 4,36% 2011. godine (kada ih je u postotnom, ali i u apsolutnom broju bilo najmanje). U tu 131 godinu bilo je 14 popisa stanovništva u pet državno pravnih sistema: Austro-Ugarska, Italija,

IVANOVIĆ JARAK – KRNjAK – krv i nekoliko mjeseci poslije pokolja

U Ivanović Jarku, predjelu šume Loskunja kod Krnjaka na Kordunu, ustaše su izvršile masovni Pokolj Srba 29. jula 1941. godine. Izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH, Božidar Cerovski nakon masovnih pokolja srpskog naroda na području Gline, krenuo je sa svojim koljačima – ustašama na pogrom Srba u Vojniću, Vrginmostu i Krnjaku na Kordunu. Organizacione pripreme izvršili su na terenu Mijo Žunac, veterinar iz Vojnića, oružnički narednik Antun Rupčić, šef postaje u Krnjaku i ustaški povjerenik Općine Krnjak Dragutin Muić (9) iz Vukmanića. Muić je prema dogovoru pozvao Srbe da dođu u Krnjak 29. jula i donesu pomoć u hrani i odjeći za Slovence koji su se tada nalazili

Sandra Blagić: Časni krst na Dinari

Tog krvavog ljeta na Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine mještani sela Donji i Gornji Rujani, nisu ni slutili da će njihove prve komšije Hrvati, ustaše, počiniti stravičan Pokolj. Autor: SANDRA BLAGIĆ, 13.04.2019. Tog vrelog ljetnjeg dana komšije Xrvati, vrata do vrata, sa kojima su do juče dijelili hljeb, svoje komšije Srbe odveli na klanje.Naivne majke, bake i djeca, povjerovali su svojim komšijama kako ih vode na prisilni rad u Dalmaciju.Gonili ih uz Dinaru, bez kapi vode i korice hljeba. Nedaleko od same jame nalazi se Sajdina pećina odakle su prozivali porodice i vodili ih nad jamu. Neke su udarali, gurali a neke majke su same skakale sa svojom djecom

Petar Dodik

Petar Dodik: Susret sa smrću

Petar Dodik rođen je 1925. godine u selu Husimovci (Sanski Most), od oca Ilije i majke Stoje – djevojačko prezime Kudra. Učesnik je ustanka u okolini Sanskog Mosta u Drugom svjetskom ratu i partizanskog pokreta. Nakon rata obavljao je političke funkcije u Jugoslaviji, a bavio se i diplomatskim radom. Napisao je knjigu „Moj životni put“, gdje opisuje svoje odrastanje, ratna dešavanja, zločine, ali i poslijeratni period. Donosimo jedan isječak iz knjige koji govori o stradanju porodice Dodik, i Petrovom trkom za život: Moj životni put PDF  Izvor: Srbi u BiH

Nikola Tesla

AKADEMIK VASILIJE KRESTIĆ: Nikola Tesla nije rođen u Hrvatskoj, nego u Krajini kao Srbin pravoslavac

U najnovijim raspravama održanim u Hrvatskom saboru povodom vandalskog rušenja spomenika Nikoli Tesli, koje se dogodilo 1992. godine, i namere da se on izvuče iz skladišta Likovne akademije, obnovi i ponovno postavi, nije moglo da bude zaobiđeno ni pitanje nacionalne pripadnosti tog velikog naučnika. To pitanje posebno je zatalasalo hrvatsku i srpsku javnost povodom obeležavanja 150–godišnjice rođenja Nikole Tesle. Tada su o tome objavljeni mnogi tekstovi s netačnim a ponekad i zlonamernim tumačenjima pa i falsifikatima. Netačnosti su nastajale zbog nedovoljnog poznavanja istorije i državnopravnog ustrojstva Vojne krajine, Hrvatske, Austrije i Ugarske, kao i teritorijalnog ustrojstva Srpske pravoslavne crkve onog vremena kad je rođen Nikola Tesla. Istorijski falsifikati u hrvatskoj

Jahura: Pokolj Srba u NDH je bitno obeležje i najtraumatičniji deo našeg istorijskog pamćenja sa dalekosežnim posledicama

Srpsko nacionalno društvo Prebilovci, kao udruženje potomaka i poštovalaca žrtava hrvatskog genocida nad srpskim narodom sa prostora Donje Hercegovine, bezrezervno podržava inicijativu i  predlog  udruženja „Jadovno 1941.“ da se stradanje srpskog  naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj  nazove rečju „POKOLj“.  Pokolj Srba u NDH je bitno obeležje i najtraumatičniji deo našeg istorijskog pamćenja sa dalekosežnim posledicama. Reč „Pokolj“ je odgovarajuća oznaka iz našeg jezika za takav veliki i neoprostivi zločin pa ovim putem izražavamo našu zahvalnost  udruženju „Jadovno 1941.“ za ovu ideju i predlog. Verujemo da će imenovanje genocida NDH nad našim narodom kao  „POKOLj“ doprineti našoj daljoj zajedničkoj borbi za uspostavljanje kulture sećanja i poštovanja žrtava Pokolja,  umesto sadašnjeg  preovlađujućeg

Stevo Lapčević: Jevrem Vidić, čovek čija je smrt dovela Artukovića na optuženičku klupu

Suđenjem Andriji Artukoviću smrt Jevrema Vidića postala je njegov poslednji dokaz, a on, iako odavno već ne među živima, bio je glavni akter još jedne parnice. Jevrem Vidić Presudom Artukoviću, smrt Jevrema Vidića definitvno je dobila svoj viši smisao, ako se tako nešto uopšte sme reći. Ona je postala njegov poslednji dokaz, a on, iako odavno već ne među živima, bio je glavni akter još jedne parnice na kojoj je kao advokat odbrane, svojom žrtvom doprineo konačnoj pobedi pravde. Nakon što je u prvoj polovini septembra meseca 1942. godine najbliži Pavelićev saradnik, čovek njegovog ličnog poverenja, prvi “zaštitar” i čelnik po mnogo čemu „znamenitog“ poglavnikovog „Tjelesnog zdruga“ Viktor Tomić završio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.