arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Srbi dominantno najbrojniji u partizanima

Podaci stranih misija, ali i domaći izvori, svjedoče da su Srbi sa prostora današnje BiH i Hrvatske činili najveći procenat partizanskih i antifašističkih jedinica, slijede Hrvati /prvenstveno Dalmatinci/, dok je učešće muslimana i Makedonaca u NOB-u bilo simbolično.

partizani.jpg

Prema dokumentima nastalim u toku rata /izvještaji o brojnom i nacionalnom sastavu partizana/, a objavljenim nakon rata u Zborniku dokumenata, tom pet, knjiga 30, nacionalni sastav divizija nastalih na tlu tadašnje Hrvatske 1942. godine:

Šesta lička divizija – 96 odsto Srba, Sedma banijska divizija – 92 odsto Srba, Osma kordunaška divizija – 95 odsto Srba, te Dvanaesta slavonska divizija – 85 odsto Srba.

Sve do 1944. godine Srbi dominiraju u partizanskom pokretu na prostorima današnje BiH i Hrvatske, a uz njih jedini vrijedni pomena, u brojnom smislu, jesu Dalmatinci.

O tome da su Srbi u natpolovičnom broju činili partizanske jedinice sve do kraja 1943. godine i pada Italije govori i čuvena izjava hrvatskog rukovodioca Vladimira Bakarića.

Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a on je priznao: „Na Prvom zasjedanju mi smo bili više predstavnici srpskog otpora u Hrvatskoj nego predstavnici narodnooslobodilačkog pokreta Hrvatske“.

Tak od 1944. godine, nakon pada fašističke Italije i Benita Musolinija, bilježi se veći odliv ljudstva iz ustaških i domobranskih jedinica i muslimanske „Handžar divizije“ u partizane.

Tako je krajem rata partizanski vođa Josip Broz Tito rekao za londonski „Tajms“ da su te godine Srbi činili 45 odsto partizana, a Hrvati 30 odsto.

Prema tim podacima, muslimani /danas Bošnjaci/ i Makedonci, procentualno su činili po 2,5 odsto ljudstva u partizanima.

Udio Crnogoraca i Slovenaca, s obzirom na njihovu malobrojnost, nije bio zanemarljiv, navode ovi izvori.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Ko se borio u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine? | Jadovno 1941.

Hrvatovanje na srpskim leđima | Jadovno 1941.

Hrvatski mediji: Bitka na Sutjesci je hrvatska bitka a ne …

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​