arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
krleza-tito.jpg

MILO LOMPAR: MIROSLAV KRLEŽA, OSIONI NEGATOR SRPSKE ISTORIJE (1) ILI ENCIKLOPEDIJSKA ARBITRAŽA

Krležine intervencije nastaju u duhu državno–partijske ideologije, pa su vođeneciljanim izjednačavanjem srpskog i bugarskog prisustva u Makedoniji Na ovogodišnjem „Sajmu knjiga“ trebalo bi da se pojavi treće izdanje knjige „Duh samoporicanja“, koja je izazvala brojne i polemičke odzive u našoj javnosti. U odnosu na drugo izdanje, koje se pojavilo u aprilu 2012. godine, treće izdanje ima nov i veći format, i opremljeno je tekstovima akademika Koste Čavoškog i prof. dr Radivoja Mikića. Ono je i opširnije za preko sto autorskih stranica. Jer, pored niza sitnijih dopuna, autor je napisao opširan polemički odgovor „Sarajevskim sveskama“, kao i veoma opširan tekst o Krleži i njegovoj enciklopedijskoj arbitraži. Iz tog teksta, „Pečat“ je

afera-valdhajm.jpg

Afera Valdhajm u Jugoslaviji (6): Svi pamte zlog poručnika

Po tome što je Kurt Valdhajm u Pljevljima kontaktirao samo sa visokim italijanskim oficirima i bez kucanja ulazio kod komandanta divizije Pusterija, koja je u to vreme bila tu stacionirana, po tome što je bio smešten u kući uglednog trgovca Nika Rabrenovića, jednoj od najlepših u to vreme u gradu pod Ljubišnjom (Rabrenoviće su se, inače, prethodno preselili u prizemlje i pomoćne prostorije da bi ceo sprat okomotili za zagonetnog nacističkog poručnika), moglo se, kazivali su mi svojevremeno Pljevljaci, zaključiti da se radi o krupnoj zverci, gestapovcu ili oficiru sa specijalnim zadatkom i posebnim ovlašćenjima. Streljanje talaca u Pljevljima 4. maja 1942. godine Pokolj talaca – Ja sam neposredno pre

livno3.jpg

OBNOVLjEN RAD UDRUŽENjA OGNjENA MARIJA LIVANjSKA U BEOGRADU

U Beogradu je 9. Oktobra 2012. godine održan skup na kome je doneta odluka da se obnovi rad Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Sastanku je prisustvovalo 21 osoba iz Livna i okoline, kao i njihovih potomaka. Skup je protekao u vrlo pozitivnoj atmosferi, sa mnogo entuzijazma i ideja za budući rad. Potvrđena je želja i potreba Livnjaka i njihovih potomaka da se okupe i organizuju u formalno udruženje radi povezivanja što većeg broja ljudi sa zajedničkim ciljem da se (između ostalog): podrži rad Crkvene opštine Lijevno, pomogne pri obnovi crkava i grobalja livanjskog kraja, održava aktivna veza između Livnjaka u Beogradu i livanjskog kraja, neguje sećanje na sve žrtve ustaških zločina za

dubrovnik-tosovic.jpg

Srpsko Primorje u listu ,,Dubrovnik” od 1937. do 1941 godine

Za primorske Srbe godine pred Drugi svetski rat bile su godine iskušenja. Hrvatska štampa tražila je stvaranje posebne hrvatske oblasti. Glasnik Srba katolika „ Dubrovnik”  bio je u stalnoj polemici sa hrvatskom štampom koja je svojatala Primorje (Dubrovnik i Boku Kotorsku) u okviru rešenja hrvatskog pitanja.  U toj polemici list je isticao da  su ,,svi stari Dubrovčani, čiji smo mi potomci, došli iz srpskog zaleđa i da se je s toga Dubrovnik uvijek i zanašao srpskom misli, bio u vezi sa slobodnim srpskim državama, sa njima trgovao, sa njima se bogatio umno i materijalno i od njih primao na dar susjedne zamlje. Ovo je istorija a ne falsifikat. Dubrovnik nijesu

Žuta kuća

Glas Rusije: NATO, UNMIK i EULEKS miniraju istinu o trgovini organima kidnapovanih Srba

Sada kada je za slučaj crne transplantologije na Kosovu ponovo prikovana pažnja kako javnosti, tako i mnogobrojnih istražiteljskih struktura, čini se važnim da se vratimo onome od čega je sve počelo – tajnom referatu UNMIK-a koji je 2004. godine bio predstavljen tadašnjem Glavnom tužiocu Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Karli del Ponte. U dokumentu stoji da je tokom 1999. godine od 100 do 300 stanovnika Kosova bilo oteto, prebačeno na sever Albanije, između ostalog u zloglasnu Žutu kuću, gde su im radili nelegalne operacije. Fotokopije ovog referata, zasnovanog na izjavama svedoka, pojavile su se u srpskim medijima 2010. godine, na engleskom jeziku. Tada ga je glavni urednik internet-izdanja Srbski FB

sveti-geogrije.jpg

Zašto Srbija i Srbi moraju uvek biti naslikani najtamnijim bojama

Srbija se danas i u kulturi, kao i svemu drugom, nalazi na raskrsnici i ne zna kojim će putem. Na jednoj strani, onoj bučnijoj, jesu pristalice bezrezervnog i bezuslovnog prihvatanja tzv. evropskih kulturnih vrednosti. Oni su za raskid sa nacionalnim mitovima, eliminisanje značaja Srpske pravoslavne crkve na stvaranje i očuvanje naše kulture kroz vekove. Srpska akademija umetnosti je kao institucija već dugo ideološki podeljena i kao takva je postala meta evroentuzijasta. Revidiraju se nastavni planovi i programi u školama i iz udžbenika se proteruju kulturni stvaraoci koji po njihovim merilima pothranjuju srpski nacionalizam. U to kolo su se uhvatile razne nevladine organizacije, fondacije, odbori za zaštitu ljudskih prava, a posebno

kerestinec.jpg

Ustaški logor Kerestinec: Stravični detalji mučenja Srba izašli na videlo

Stravični  detalji mučenja zatvorenika u Kerestincu devedesetih godina prošlog veka mogli su se u ponedeljak ujutro čuti na suđenju bivšem zapovedniku tog zatvora Stjepanu Klariću i četvorici čuvara. Žrtve mučenja, žene koje su bile zatočene u Kerestincu, kazale su da su ih čuvari stalno silovali, tukli i zlostavljali. Siščanka Rajka Majkić dovedena je u Kerestinec zajedno sa suprugom i potvrdila je na sudu da je dvadesetak puta bila silovana. Sve je naređivao čovek koga su zvali Doktor, iako sa medicinom nije imao veze. Reč je o niskom čoveku sa naočarima, koji je bio u vojnoj uniformi i davao naređenja o mučenju zatvorenika. Sve se odvijalo u crnoj sobi, gde su

pjevacko-drustvo-pile-sa-hotelom-Imperijal.jpg

Nacionalni rad Srpskog pjevačkog društva „Sloga“ u Dubrovniku od 1874. do 1947. godine

Dubrovačko srpsko pjevačko društvo „Sloga“ osnovano je 1874. u Dubrovniku. Radilo je u reprezentativnoj dvorani na drugom spratu u palati Gučetić (Stari teatar) u ulici Od puča. (1).  Društvo  je slavilo sv. Savu. U srpskom pjevačkom društvu „Sloga“ održana je početkom 1904. pokladna zabava na kojoj je pevao društveni hor i svirao tamburaški zbor Dubrovačkog Radničkog Društva. Na zabavi je urednik „Dubrovnika” Antun Fabris prikupljao priloge za postradale Ruse u Rusko-japanskom ratu 1904. (2)  Prosvetno-privredno društvo ,,Srpska zora” pomagalo  je  pre Prvog svetskog rata rad  srpskih  pevačkih   društava na Primorju : „Jedinstva“ u  Kotoru, „Branka“ u  Zadru, „Srbadije“ u  Šibeniku  i „Sloge“ u Dubrovniku. „Sloga“ je 1924. zajedno sa Dubrovačkim

Dejton

Poslednje svedočenje (12): Srbija mora da umre

Za stradanje i satanizaciju Srbije, za pokušaje da se Srbima i njemu kao predsedniku i u najnovije vreme pripišu sva zla na Balkanu, Slobodan Milošević je najdirektnije optužio Nemačku u kojoj dugo tinja mržnja i želja za osvetom tom prskosnom i nepokornom balkanskom narodu, državi koja je vazda stajala kao kost u grlu i smetnja nemačkim imperijalističkim planovima i ciljevima. Potkrepljivanje te svoje tvrdnje počeo je od Fridriha Naumana, starog nemačkog teoretičara koji je u svojoj knjizi „Srednja Evropa“ oslikao veliku Nemačku okruženu, kako je on to kvalifikovao, „trabantskim državicama“ koje bi bile u potpunoj zavisnosti od velike i moćne nemačke države: „Srbiju Nauman ne pominje kao ‘trabantsku državu’- kaže Milošević –

oslobodilackiratovi.jpg

Antonije Đurić: Podsećanje na stogodišnjicu srpskih otadžbinskih ratova

Niko se nije tako lako, bezbolno, jednostavno, naprasno, strasno, odricao sebe, svog bića, korena, imena, idetiteta, svojih predaka, dedova i očeva, svoje kulture i istorijske prošlosti kao što su se odricali ljudi ovog tla i ovog vremena. Samo se nama može dogoditi da nam zabluda bude bliža od stvarnosti, zagonetka od rešenja, slepilo od jasnog vida, magla od čistog horizonta; samo nama mogu biti bliži ljudi neznanog korena i neispitane prošlosti od ljudi sa imenom, prezimenom i srednjim slovom oca i majke, samo se nama može dogoditi da damo veru za neveru, umlje za bezumlje. Ako je u nama ostalo još malo poštenja, zagledajmo se, bar za trenutak, u –

barilovic1.jpg

Nekažnjeni zločini na Kordunu

Devetero, a možda i više stanovnika općine Barilović nedaleko Duge Rese, koji su ostali za vrijeme “Oluje” u svojim domovima, u selima Donji Skrad, Mali i Veliki Kozinac te u Kosijerskom Selu, u njima su bili ubijeni. Premda sve nadležne državne institucije znaju za te slučajeve, dosad ništa nije učinjeno – žrtve nisu ekshumirane, identificirane i dostojno sahranjene, niti su počinitelji identificirani, uhapšeni i sankcionirani. Koliko je poznato, to je područje bilo zona odgovornosti jedne dugoreške jedinice HV-a, pa bi se, uz malo dobre volje, taj zločin vrlo lako mogao riješiti. Na 373. stranici knjige “Osnovni izvještaj o kršenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj u 1996. godini”, što ju je 1997. izdao Hrvatski helsinški odbor

slobodan_milosevic_01.jpg

Poslednje svedočenje (1): Dajte milijardu i vaš je

„Vesti“ objavljuju poslednja, tek izašla svedočanstva jugoslovenskog predsednika koja raspliću mnoge zagonetke i nedoumice iz krvave završnice 20. veka na Balkanu U Beogradu je predstavljena novoobjavljena knjiga Slobodana Miloševića pod naslovom „Optužujem“. Izdavač, Udruženje građana „Sloboda“, odnosno priređivači Milorad M. Radević, Marija Milošević, Goran Trivan i profesor dr Uroš Šuvaković, sabrali su u korice mnoge poznate, ali i manje poznate ili sasvim nepoznate besede i izjave Slobodana Miloševića koje je izgovorio u sudnici Haškog tribunala, kao i one koje mu nisu dopustili da ih izgovori. To je, kako veli Miloševićeva ćerka Marija, ubitačna optužba protiv onih koji su razorili Jugoslaviju planski i nasilno, ratnih huškača i njihovih pomagača, raznih zlonamernih

pupovac.jpg

Pupovac: Josipović me napada jer neću da slavim „Oluju“

AUTOR: MILOŠ MITROVIĆ Beograd, Zagreb – Očekujemo da predsjednik zaustavi svoju političko-medijsku kampanju proizvodnje alternativne politike Srba u Hrvatskoj, nepriznavanja izabranih predstavnika Srba od općina do Sabora i izabrane srpske samouprave u Hrvatskoj pod izlikom brige za pluralizam među Srbima – kaže u razgovoru za Danas Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i poslanik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru. Tekst (poslednji u nizu) u nedeljniku Novosti, koji izdaje SNV,u kojem je predsednik Hrvatske Ivo Josipović, pored ostalog, prozvan zbog zalaganja da firma Emporion njegovog prijatelja Marka Vojkovića bez tendera dobije posao ubiranja naknada za muzička autorska prava i time ostvari veliku dobit bio je povod za žestoke

ivo-milorad.jpg

Izjava za javnost predstavnika organizacija i izabranih predstavnika

Povodom pisma predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića, objavljenoga u tjedniku „Novosti“ od 16. 8. 2012. godine, mi predstavnici vodećih organizacija i izabrani predstavnici srpske zajednice u Republici Hrvatskoj izražavamo svoje duboko iznenađenje i zabrinutost osobnim napadom predsjednika republike na Milorada Pupovca, predsjednika SNV-a, potpredsjednika SDSS-a i zastupnika u Hrvatskom saboru. Mi predstavnici vodećih organizacija srpske zajednice i izabrani predstavnici Srba u općinama, gradovima, županijama i saboru Republike Hrvatske smatramo da je riječ o potezu koji nije u skladu s demokratskim poimanjem ustavne uloge predsjednika Republike, niti sa pravilima parlamentarne demokracije. Taj potez podiže tenzije u ionako krhkim međunacionalnim odnosima u društvu, nasuprot parlamentarnoj i stvarnoj ulozi SDSS-a, SNV-a i ostalih srpskih organizacija, koje rade

klecka.jpg

Održani parastos i komemoracija žrtvama ustaškog genocida ispod Kleka – Klečka jama

U nedjelju, 12. kolovoza 2012.god., održani su parastos i komemoracija žrtvama ustaškog genocida podno Kleka – Klečka jama. Organizator komemoracije je Vijeće srpske nacionalne manjine za područje grada Ogulina.   Parastos žrtvama predvodili su paroh ogulinski, protojerej Milan Simić i drežnički, protojerej Miloš Orelj. Komemoraciju žrtvama u ime organizatora, VSNM-a, vodio je Siniša Ljubojević. Komemoraciji i parastosu prisustvovali su Josip Boljkovac, potpredsjednik SNV-a Saša Milošević, predsjednik SKD-a Prosvjeta Čedomir Višnjić, predsjednik VSNM-a za područje grada Ogulina Neven Ivošević, Predsjednik Udruge „Jadovno 1941. godine“ Dušan Bastašić iz Banja Luke, konzulica Republike Srbije u Rijeci Mirjana Milenković te predstavnici Udruga antifašista Ogulina, Karlovca i Karlovačke županije. U svom obraćanju, Siniša Ljubojević se zahvalio prisutnima što

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.