arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Svetozar Rubin

4. februar 2011.

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac Pantelija i majka Jovanka bavili su se zemljoradnjom. Imali su trgovinu mje­šo­vi­tom robom. Жivjeli smo u prilično velikoj kući. U jednom dijelu kuće smo stanovali, a u drugom dijelu je bila trgovina. Imali smo i druge objekte kao i sva seljačka domaćinstva. Imali smo i dosta krupne i sitne stoke. Imali smo i dva para konja koje su roditelji koristili i za dovoz robe iz Prijedora koju su prodavali u trgovini. Pamtim da je jednom konju bilo ime Arap. Pamtim to po tome što su ga se bojali i odrasli. U našem domaćinstvu živeli su: otac Pantelija

Jovo Šarović

4. februar 2011.

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče. Od 1941. godine Foča je bila intere­sna zona Italije. Međutim, dok su se vodili pre­govori o podjeli ovog dijela BiH, NDH je sma­trala da Bosna do rijeke Drine pripada njoj. Hrvatske vojne jedinice su došle u istočnu Bo­snu, tj. u Foču i izvršili kupljenje Srba iz Foče i odvozili ih vagonima u Hrvatsku. U jednom od vozova bio sam i ja. Sje­ćam se stanice u Foči: vrisak i jauk onih koji ostaju. Ja kao dijete sa četiri godine bio sam pre­plašen, zbunjen. Nijemo sam sve to posma­trao iz voza. To nije bio običan voz, to je bio

Rade Gavrilović

4. februar 2011.

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji roditelji su bili zemljoradnici. U našem domaćinstvu su živjeli: otac Teodor, majka Milka, rođeni 1888. godine, zatim sestra Mileva, rođena 1925, brat Milan, rođen 1927, Rade, rođen 1933. godine, Anđa, rođena 1935. i Dra­ginja, rođena 1937. godine. Bilo je još četvoro djece koja su umrla prije rata. Od imovine smo imali: kuću, štalu, kuru­zanu i nekoliko manjih objekata. Od stoke smo imali: dva vola, kravu i tele, jednogodišnju juni­cu, zatim troje svinja i dosta sitne živine. Godine 1941. svakodnevno smo strahovali od ustaša. Nijemaca se nismo plašili. Vlast NDH uspostavljena je i u Bos. Dubici. Ustaše su

Gojko Knežević

4. februar 2011.

He was born on 22 December 1934 in the village of Ušivac, Knežica – Kozarska Dubica County. Now, Gojko lives in Banja Luka. He testifies: I remember a village Kozara house in which I was born. In 1942, I had eight brothers, mother and father. The idyllic village life interrupted the call for general running away because some Ustashas were burning villages and killing the people. The mother quickly packed what she could and set off for the refuge toward the mountain of Kozara together with the other village dwellers. On the mountain of Kozara, I realized, for the first time, that people were being killed from some bullits and

Svjedočenja i kazivanja

4. februar 2011.

Iz ispovesti dece, sada već osoba u poodma­klim godinama, koja su nasilno doterana u hrvatske logore, veoma lako se može zaključiti da logori u Hrvatskoj nisu bili nikakvi radni lo­gori, kako ih neki hrvatski autori žele predstaviti, i da iz tih logora nisu spasavana srpska deca, već da su ti logori bili opšta mučilišta za sve one koji su u njih bili na silu dovedeni da bi na najsvirepiji način bili mučeni, a potom ubijani ra­znim tupotvrdim predmetima ili klani noževi­ma. Iz ispovesti preživele srpske dece (u ovoj knjizi), sada osoba u starosnoj dobi, koja su bila prisilno odvedena u hrvatske logore, a koja su sav kasniji životni vek proveli

Odgovornost za genocid

4. februar 2011.

Postojala je tendencija, a i praksa da se neka srpska djeca obuku u uniforme hrvatske vojske za njih šivane, i da se odgajaju u hrvat­skom duhu. Osnovani su za to i dječiji logori. O jednom takvom logoru za djecu u Gornjoj Rijeci, Ljubo Miloš na saslušanju pred sudom kaže: “Ne bih mogao točno kazati kada je orga­niziran ovaj logor, ali svakako držim, da je to bilo u rano proljeće 1942. godine. Za uspostavu ovoga logora, izgleda da je dao ideju Dido Kva­ternik, a cilj logora je bio taj, da se mala srpska djeca, koja su ostala bez roditelja, odga­jaju u ustaškom duhu, te kako se sam Kvaternik izražavao, da postanu

Pregled podataka

4. februar 2011.

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj pregled podataka zvaničnih komisja i dru­gih merodavnih lica koje su se bavile utvrđi­vanjem broja žrtava genocida logora Jasenovac za period od 1941. do 1945. godine. 1. DRЖAVNA ANKETNA KOMISIJA HRVATSKE, ZAGREB, članovi: Vica Baranović, referent Zemaljske ko­mi­sije za ispitivanje ratnih zločina. dr Zdravko Popović, Vojno-sudski odjel Glavnog štaba za Hrvatsku. dr Ante Premerju, major i stalno zapri­segnuti sudski lječnik vještak. dr Milan Majer, sudbeni vijećnik. dr Ante Pecikozić. Ivan Broz, kotarski sudac. Božidar Ognjenac i Stevo Trninić, zapi­sni­čari. Državna anketna komisija nakon izvršenog uviđaja samog logora Jasenovac, liječničkog na­laza i mišljenja sudskog vještaka, te preslišava­nja očevidaca, konstatuje:

Geneza i učinak zločina

4. februar 2011.

Dugo sam razmišljao o tome kako da zapo­čnem ovu knjigu i šta da stavim između nje­nih korica. Događaji, koji bi trebalo da budu sadržaj knjige, toliko su, u pojedinostima razli­či­ti, pa ih nije bilo lako svesti na zajednički ime­nilac kako bi činili zaokruženu celinu. Dile­ma je bilo i oko toga kako iz obilja građe, koja je ponuđena, izdvojiti one sadržaje koji bi vero­do­stojno predstavili stvarne ličnosti čije su sud­bi­ne opterećene ranjenim detinjstvom. Njihove po­­tre­sne istine trebalo bi da svedoče o vremenu i ljudima, koji su to vreme obeležili krvlju, mu­ka­ma i suzama srpske dece, koja su se našla u kan­džama jedne novoosnovane države, čiju be­sti­ja­lnost do tog vremena (1941 –

“Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941.” Recenzija: Damir Mirković, Professor Emeritus, Brandon University, Canada

4. februar 2011.

Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941 Dr. sc Đuro Zatezalo, ( Beograd, Muzej žrtava genocida, 2007 ), Vol. 1, pp. 821, Vol. 2 Zbirka dokumenata), pp. 906. U ovaj  opsežan rad o kompleksu ustaških logora poznatom po imenu Jadovno, Dr. Zatezalo je uložio više decenija mukotrpnog rada. Čitalac će lako zapasti u depresiju i biti ganut do suza kad bude pri čitanju suočen s volumenom zločinstava nad desetinama hiljada nevinih žrtava u tom prvom od logora smrti u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ( NDH ), 1941. godine. Žrtve su bili pretežno Srbi i Jevreji, a počinioci hrvatski ultra-nacionalisti, Ustaše, sa svojim vođom ( Poglavnikom ), Ante Pavelićem. Njihov je cilj bio

patrijarh.jpg

Patrijarh Pavle – Jasenovac na putu do Niša

3. februar 2011.

Veljko Đurić Mišina Istorija je dala svoj sud o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Jasenovcu i ulozi Rimokatoličke crkve u velikom zločinu učinjenom srpskom narodu. Mudri patrijarh German je 2. septembra 1984. u Jasenovcu kazao: „Da praštamo, moramo, ali da zaboravimo, ne možemo“. Taj prvojerarh je bio svestan vremena ekumenizma, susreo se sa nekoliko rimokatoličkih kardinala, nadbiskupa i biskupa, ali nikada nije poželeo da se sastane sa papom, mada mu je jugoslovenski politički vrh „predlagao“ takav susret. I njegov naslednik na tronu patrijarh Pavle je bio duboko svestan praštanja i nezaborava. Mada je razmenio nekoliko pisama sa papama, nije poželeo lični susret. Pa ni u vremenima kada je rat počeo na Balkanu

Ratko Dmitrović

Ružna prošlost lepog kraja zvanog Жumberak

3. februar 2011.

U 16. veku bečki dvor je puste delove današnje zapadne Hrvatske naselio narodom iz Senja i okoline, sa prostora Glamoča, Srba i Unca dajući mu velike povlastice uz obavezu da brane carevinu od Turaka. Nad tim narodom, iz kojeg potiče veliki pisac Milorad Pavić, izvršen je zločin o kojem se malo zna Sada već davnih godina u Zagrebu je izlazio omladinski list „Polet“, koji je u svojoj najsjajnijoj fazi imao prodajni tiraž o kojem danas mogu da sanjaju i najveći dnevni listovi na prostoru bivše Jugoslavije. U koncepcijskom, sadržajnom, autorskom, grafičkom smislu „Polet“ je bio daleko ispred svog vremena, preteča onoga što će se početkom devedesetih godina dogoditi u produkciji

Miloš Ćirić

2. februar 2011.

He was born on 9 April 1937 in the village of Gornji Podgradci, Bosanska Gradiška. He writes: I remember the distant 1942, when the Germans bombed the mountain of Kozara and the villages under the mountain. The so-called ”stuka” planes were flying low and bombing our village. I remember when the sawmill was in flames. The local residents were ordered to hoist white flags on their houses. My mother told me to hoist the piece of the sheet on the roof of our house. My grandfather came after me, my mother and sister. We carried the things we could carry. We were walking fifteen kilometres. During the walk, the Croats

DSC00918.jpg

A speech by Dušan Bastašić at Jadovno Jun 24. 2010.

2. februar 2011.

Srpski The President of the Republic of Croatia, Your Excellencies, Ladies and Gentlemen, Good day to you all. Your Grace, the Bishop, brothers and sisters, May God Help Us! I greet you on behalf of the Association of descendants and others honoring the victims of the 1941 Ustasha concentration camp complex known as Jadovno. I am deeply grateful to all those who have supported our initiative to mark the first Remembrance Day for Jadovno today, in such a dignified way and with the restoration of these two commemorative plaques. Among the many good people helping us, I would especially mention the support of the Serbian National Council, the Association of

sanja_crnobrnja.jpg

Po tuđim srpskim zemljama kad svoju nemam

2. februar 2011.

Autor: Sanja Crnobrnja Start Rodila se u Hrvatskoj: i seka, i mama i tata, i babe i dede, i pradede i čukundede. i tako dok pamtimo pretke: rađali smo se po Lici, Dalmaciji, Slavoniji, … A kad zatražih od države Hrvatske Izvod iz knjige rođenih, stigao mi je Izvadak iz matice rođenih u kom piše da je moje državljanstvo hrvatsko, a narodnost nemam. Moji roditelji po tom dokumentu, pak, nemaju ni državljanstvo, ni zanimanje. a ni narodnost. Жivim u Srbiji, i seka, i mama i tata; preci živi nisu, a i kako bi bili kad su im bubrezi odbijani u logorima u Tenji, ili su krv prolivali u radnim logorima

domagoj_margetic.jpg

Hrvatska zataškava zločine nad Srbima

2. februar 2011.

Ekspertski tim jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala predao je diplomatama EU dokaze sa izjavama svedoka o tome da Vlada Hrvatske zna gde se nalaze artiljerijski dnevnici iz Knina u operaciji “Oluja”, saopštio je danas član ovog tima Domagoj Margetić. “Predali smo nedavno dokaze o tome da je Vlada Hrvatske znala i da sada zna gde se nalaze dnevnici, te izjave svedoka koji su bili prisutni kada je hrvatska Vlada koju je vodio HDZ potpisala sa Antom Gotovinom tajni ugovor o skrivanju i finansiranju njegovog bekstva”, istakao je Margetić na konferenciji za novinare u Banjaluci, koju je organizovao Savez logoraša Republike Srpske. Margetić kaže da diplomate EU

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA