arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Jadovno 2011

Salamon Jazbec: PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O JADOVNU

English U organizaciji Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Gospić-Jadovno 1941, te suorganizaciji Instituta za savremenu istoriju iz Beograda i Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske, u vijećnici je banjalučkog Banskog dvora 23. i 24. lipnja 2011. održana Prva međunarodna konferencija o kompleksu ustaških logora Gospić-Jadovno 1941. Uz pedesetak učesnika i sudionika ovog važnog skupa iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Njemačke, Rusije, Austrije i drugih zemalja, u radu Konferencije sudjelovao sam u svojstvu predstavnika Margelovog instituta iz Zagreba. Prvog dana Konferencije, na poziv voditelja prijepodnevne sesije, a s obzirom na izočnost dr. Efraima Zuroffa (koji je bio spriječen prisustvovati Konferenciji zbog zdravstvenih

Jadovno 2011

Salamon Jazbec: FIRST INTERNATIONAL CONFERENCE ON JADOVNO

Ćirilica In organisation of the Association of Descendants and Supporters of the Victims of the Complex of Ustasha Camps Gospić-Jadovno 1941, and in co-organisation of the Institute for Contemporary History from Belgrade and the Academy of Arts and Sciences of Republika Srpska, the First International Conference on the Complex of Ustasha Camps Gospić-Jadovno 1941 was held on 23 and 24 June, 2011 at the Conference Hall of the Banski Dvor in Banja Luka. With around fifty participants in this important event from Bosnia and Herzegovina, Serbia, Croatia, Israel, United States of America, Italy, Germany, Russia, Austria and other countries, I participated in the Conference as a representative of the Mergel

Rafael Izraeli

Raphael Israeli: Yugoslavian Jewry, Ron Arad and the Holocaust in Bosnia

Ćirilica The first international conference commemorating the 70th anniversary of the Jadovno concentration camp signals the advent of a new field of research into the history of the Holocaust in Bosnia. The first international conference commemorating the 70th anniversary of the suffering of Serbs, Jews and Roma in Jadovno concentration camp was held in Bosnia this past June. The ceremony was attended by Serbian President Boris Tadic and representatives of the Republika Srpska’s and of Croatia, in addition to thousands of descendents and supporters of those exterminated by the Ustashe Nazi collaborators in 1941. The conference itself, which was held in Srpska’s capital of Banja Luka, delved into the various

Rafael Izraeli

Rafael Izraeli: Jugoslovenski Jevreji, Ron Arad i Holokaust u Bosni

English Prva međunarodna konferencija koja je obilježila 70. godišnjicu koncentracionog logora Jadovno najavljuje pojavu nove istraživačke oblasti u istoriji Holokausta u Bosni. Prva međunarodna konferencija koja je obilježila 70. godišnjicu stradanja Srba, Jevreja i Roma u koncentracionom logoru Jadovno održana je u Bosni u junu ove godine.  Ceremoniji je prisustvovao srbijanski predsjednik Boris Tadić i predstavnici Republike Srpska i Hrvatske, uz hiljade potomaka i poštovalaca onih koji su likvidirani od strane Ustaša, nacističkih kolaboracionista iz 1941. godine. Sama konferencija, koja je održana u glavnom gradu Srpske, Banjaluci, istraživala je različite političke, vojne i strateške faktore koji su omogućili ovu malo poznatu granu nacističke mašine za likvidaciju. Predstavnik Izraela iz Svjetske

Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. – Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Povratak u Jadovno Nad Šaranovom jamom na Jadovnu, služena sveta arhijerejska Liturgija Jadovno 26. jun 2011. – Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Konferencija Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. – Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Bastašić: U Hrvatskoj na djelu prikrivanje zločina RTRS: Godišnjica stradanja u logoru Jadovno FOTO Tadić: Došao sam u Jadovno da podijelim sjećanja sa Srbima, Židovima, Hrvatima, Romima Tadić: Sjećanje na žrtve zločinačkih logora način je stvaranja bolje budućnosti Tadić u Jadovnom: Rušenjem spomenika prikrivao se zločin – FOTO Jadovno-da se ne zaboravi i ne ponovi ISTORIJA NE SMIJE BITI ZABORAVLjENA Jadovno –

gudovac-2.jpg

NA POPRIŠTU PRVOG MASOVNOG ZLOČINA

Kod oštećenog spomen – obilježja, na obljetnicu pokolja nevinih ljudi – 28. travnja, upriličen komemorativni skup i odana počast stradalnicima Na mjestu prvog masovnog pogubljenja Srba u NDH, u selu Gudovcu je 1955. godine podignuta (1969. dograđena) spomen-kosturnica za 195 žrtava srpske nacionalnosti, koje su ustaše strijeljale 28. travnja 1941. godine. Spomenik »Žrtva« je djelo Vojina Bakića. Tijekom posljednjeg rata spomenik je sravnjen sa zemljom, kosturnica minirana, ploče razbijene. Na tom mjestu, baš na dan pokolja nevinih ljudi, 28. travnja (spomen obilježje je »sanirano« – okoliš uređen) upriličen je komemorativni skup i odana počast stradalnicima te su položeni vijenci i cvijeće. Brojnim poklonicima antifašizma i pripadnicima udruga antifašističkih boraca i antifašista

Spomenik Nikoli Tesli

Gospić ne želi svoga Teslu

Nitko u gospićkoj vlasti nema nikakva saznanja o tome kad bi i bi li uopće spomenik Nikoli Tesli mogao biti ponovno postavljen. Gotov odljev čeka u Ljevaonici umjetnina zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Spomenik Nikoli Tesli, rad kipara Frane Kršinića, još ne krasi centar Gospića, nego u magazinu Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu čeka putovanje do odredišta. Odljevi Kršinićeva spomenika, koji neki smatraju najboljim umjetničkim prikazom Tesle, postavljeni su 1963. ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, 1976. na slapovima Nijagare i 1981. na središnjem gospićkom trgu. Spomenik u Gospiću miniran je 16. februara 1992, nakon čega je preostali krš uklonjen. Gospićana niotkuda   Obilježavanje 155. godišnjice rođenja Nikole Tesle

Povratak

Posljednji vlak za povratak

Posljednjih mjeseci uočljiv je porast obima i djelokruga suradnje nadležnih državnih ustanova u zemljama regije na pitanjima omogućavanja povratka izbjeglih ili njihova integriranja u zemlju utočišta. Što se tiče Hrvatske, regionalna suradnja na tom pitanju bila je mjerilo za zatvaranje poglavlja 23. Drugi razlog – zajednički Hrvatskoj, Srbiji, BIH-u i Crnoj Gori – jest priprema za međunarodnu donatorsku konferenciju, koja bi se trebala održati početkom 2012. i na kojoj bi trebalo skupiti novac za zbrinjavanje izbjegličkih obitelji. Time bi se priča o povratku ili integraciji u ovom dijelu Evrope mogla smatrati riješenom, no tu je i još jedan moment – ističu zadnji rokovi da izbjeglice odluče žele li se vratiti.

Aleksandar Veljić

Poziv na narodni protest povodom oslobađanja Šandora Kepira

Ponižavajući odnos mađarskog pravosuđa prema žrtvama novosadskog genocida izazvao je opravdanu zabrinutost i nezadovoljstvo.  Na molbu brojnih Novosađana svih nacionalnosti, Udruženje za očuvanje verskih-kulturnih tradicija i dobara i Društvo za očuvanje sećanja na Holokaust pozivaju građane na miran narodni protest „Kriv je!“, koji će se održati 24. jula u 19 časova na Trgu slobode. Protest isključivo građanskog karaktera usmeren je protiv ideologije koja je dovela do „Racije“, a presudom budimpeštanskog suda je oslobođena kao zao duh prošlosti koji prerasta u nove pretnje po narode regiona.  Dostojanstvenim izrazom nezadovoljstva Novi Sad će se usprotiviti nepravednoj presudi koja obezvređuje „grad pod ledom“ koji su Kepiro i njegovi „saborci“ stvorili na Štrandu januara

Obraćanje Milana Bastašića, predsjednika zavičajnog udruženja „Bilogora“ na godišnjoj skupštini održanoj 16.07. 2011. u Borkovcu kod Rume

Dragi gosti, prijatelji, dragi rođeni Bilogorci i potomci koji ste u posljednjih dvadeset godina rođeni van rodne grude svojih predaka i svi nama dragi koji danas niste ovdje. Danas održavamo Drugo zborovanje Bilogoraca u organizaciji našeg „Zavičajnog udruženja Bilogora“. Udruženje smo osnovali prije dvije godine i ono do sada ima evidentne skromne, ali vrijedne rezultate. Jedan od tih rezultata je i ovo današnje saborno okupljanje. Ovo je godina, godišnjica, dvadeseta godišnjica posljednjeg stradanja srpskog naroda Bilogore u XX vijeku. Tada 27. aprila 1991. godine bili smo u grubišnopoljskom parku. Razmišljao sam tada kako je to najveći skup Srba u tom parku, poslije onog prvih dana oktobra 1942, kada su ustaše tu satjerale preko 3000 duša

DRUGI SABOR BILOGORACA: Zavičaj čine ljudi

U subotu 16. jula u Rumi je održan drugi po redu Sabor Bilogoraca, na kojem se u organizaciji Zavičajnog udruženja „Bilogora“ okupilo nešto više od sto učesnika. Već pri iniciranju i osnivanju ovog udruženja tokom 2008. i početkom 2009. godine, Sabor Bilogoraca zamišljen je kao središnje mjesto na kojem će se sabrati svi bivši žitelji istočne Bilogore čija je glavnina danas u Republici Srbiji, dio u Republici Srpskoj i državama nastalim od bivše Jugoslavije, a brojne porodice rasijane po svim kontinentima izuzev Anktartika. Dio učesnika Sabora na zajedničkoj fotografiji Sabor nije samo mjesto cjelodnevnog druženja i konvencionalnog izleta i zabave u šta prijete da se izrode skoro sva slična okupljanja

Ratko Dmitrović

„Hrvatski dom“ na mestu zločina

Dvoje hrabrih ljudi iz Zagreba, podržani od strane Slavka Goldštajna, pokrenulo je inicijativu da se sa mesta jednog od najstrašnijih zločina u istoriji čovečanstva, pokolja u Glinskoj crkvi, skine pečat hrvatskog cinizma Postoje u novinarstvu i publicistici tekstovi koji su napisani „iz stomaka“, kao odraz unutrašnjeg krika, očajanja, spas i olakšanje, rasterećenje, nešto što je po svaku cenu moralo da izađe na svetlo dana. Ali, ima i tekstova koji se pišu opet iz stomaka, ali nevoljno, zbog muke u stomaku. Ovo je jedan od takvih tekstova. Rado bi preskočio temu koja sledi, ali to, jednostavno, ne sme da se preskoči. Reč je o pokolju u Glinskoj crkvi. Ovih dana, na

Mile Medić

Mile Medić: Gde odzvanja naša reč, naša je i država

Razgovarala Biljana Živković „Postoji očigledna namera da se postepeno srpski jezik svede i zatvori u granice Srbije, u ekavicu i ćirilicu! Tako bi  srpski jezik bio ono što ostane kad svak od njega uzme što hoće“, upozorava pisac i urednik jezičke tribine u UKS Mile Medić Na Jezičkoj tribini „Udruženja književnika Srbije“ (UKS) u toku su ozbiljne rasprave o najvažnijim otvorenim pitanjima srpskog jezika. Jedno od njih je pitanje jedinstva i celovitosti srpskog jezičkog prostora. O ovoj temi, od istorijskog značaja za naš jezik i kulturu, razgovaramo sa književnikom Miletom Medićem, urednikom jezičke tribine UKS-a. Upozoravate da su jedinstvo i celina srpskog jezičkog prostora godinama narušavani i podrivani. Cepanje i

Stevo Pašalić

Opasno poigravanje sa brojkama

Razgovarao: Milorad Gutalj Demograf Stevo Pašalić proučio je sve izvještaje međunarodnih eksperata tužilaštva Haškog tribunala u kojima su obrađivane prisilne migracije stanovništva i žrtve rata u BiH i zaključio da su u tim izvještajima sve žrtve, vojne ili civilne, jednako tretirane kao žrtve rata. On kaže da se struktura žrtava može klasifikovati na žrtve koje su pripadale vojnim formacijama ili civilnom stanovništvu, ali da međunarodni eksperti u svojim istraživanjima nisu tome posvetili dovoljno pažnje nego su navodili paušalne ocjene. Takvi paušalni navodi su vrlo opasne teze koje, praktično, mogu da odrede karakter rata, upozorio je Pašalić u intervjuu Srni. „Eksperti su paušalno navodili da je u ratu u BiH poginulo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.