Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske /RS/ saopštilo je da će uložiti prigovor Kancelariji glavnog tužioca Tužilaštva BiH odmah po prijemu zvaničnog obavještenja Tužilaštva o obustavljanju istražnog postupka u predmetu „Dobrovoljačka“. Ministarstvo će o svemu obavijestiti i Visoki sudski i tužilački savjet BiH, jer cijeni da način na koji je vođena istraga o ovom, ali i u nizu drugih predmeta kada je riječ o krivičnim djelima ratnog zločina koja su počinjena na štetu srpskog naroda, nije adekvatan i istrage se „ne sprovode do kraja, jer bi na taj način one rezultirale podizanjem optužnica protiv osumnjičenih lica i rasvjetljavanju istine o karakteru rata u BiH“. U saopštenju se navodi da je

Odluka Tužilaštva BiH da obustavi istragu protiv Ejupa Ganića i još 13 osumnjičenih u slučaju „Dobrovoljačka ulica“ pokazuje da se pravda selektivno primjenjuje, smatra zamjenik tužioca Srbije za ratne zločine Bruno Vekarić. On je ocijenio da ovaj postupak suviše dugo traje i da odluka Tužilaštva BiH ne doprinosi utiranju puta ka pomirenju u regionu, a naročito ne zadovoljenju pravde za žrtve. „Sada je mnogo jasnije zašto je Tužilaštvo BiH odbijalo da potpiše Sporazum o međusobnom ustupanju dokaza, kojim bi se svi dokazi jedne i druge strane objedinili i brže rasvetlili počinjeni zločini“, rekao je Vekarić Srni. On kaže da se iz saopštenja Tužilaštva BiH dobija odgovor ko nije počinio zločin

Šef Operativnog tima za traženje nestalih Republike Srpske Goran Krčmar izjavio je da se mora ući u izmjenu zakonske regulative i krivičnog postupka da bi ratni zločini bili procesuirani pred okružnim tužilaštvima, jer to Tužilaštvo BiH neće uraditi. „Dvadeset godina je prošlo od nekih zločina i umiru i izvršioci zločina i svjedoci. Odugovlačenje i jeste cilj Tužilaštva da bi se slučajevi sutra zatvarali“, rekao je Krčmar Srni. Krčmar je rekao da će sve predmete u slučaju „Dobrovoljačka“, koje srpska strana bude imala, ustupiti srpskom Tužilaštvu za ratne zločine. „Kada se riječ o slučajevima `Tuzlanska kolona` i `Dobrovoljačka ulica` tu je riječ o pripadnicima JNA, gdje Srbija i te kako ima

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska zbog odluke Tužilaštva BiH da odustane od istrage u slučaju „Dobrovoljačka“ protiv 14 lica ne treba da sarađuje sa Sudom i Tužilaštvom BiH, bez obzira na međunarodnu zajednicu koja pokušava da očuva njihov autoritet, što nije moguće. „Treba da prekinemo bilo kakav kontakt sa Tužilaštvom. Ovo je ključna i iritirajuća tačka. To je moje mišljenje i ja ću se konsultovati sa organima i drugim političkim faktorima u Republici Srpskoj. Mislim da Tužilaštvu BiH ne treba više da damo političku podršku niti saglasnost da rade na prostoru Srpske. To je moje mišljenje, vidjećemo šta će reći parlament i vlada“, rekao je

Pred Sudom BiH za danas je zakazano izjašnjavanje o krivici optuženih za ratne zločine protiv civilnog srpskog stanovništva u logoru „Viktor Bubanj“ u Sarajevu. O krivici će se izjasniti Besim Muderizović, Ramiz Avdović i Ilijan – Nikolae Vintila, koji se terete da su od kraja juna 1992. godine do kraja novembra 1992. godine, kao svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovali u uspostavljanju i održavanju sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti. Muderizović je tada, kako se navodi u optužnici, obavljao funkciju zamjenika upravnika na petom spratu Okružnog zatvora u Sarajevu i komandira vojnog zatvora u bivšoj kasarni „Viktor Bubanj“ u Sarajevu, Avdović je bio komandir straže na petom spratu Okružnog zatvora i

Srebrenica je frapantan primjer zloupotrebe fenomena žrtve i priča o navodnom genocidu biće ogoljena do srži kada odbrana bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića završi sa izvođenjem dokaza, kaže pravni savjetnik u timu Karadžićeve odbrane advokat Goran Petronijević. Petronijević ističe da odbrana raspolaže podacima o ljudima koji žive u Americi i Zapadnoj Evropi, a koji se vode kao žrtve i dodaje da istina o nemilim događajima u Srebrenici konačno mora biti otkrivena. „Veoma su važna događanja tokom 1992. i 1993. godine, kada su 92 srpska sela i zaseoka spaljena. Treba imati u vidu i za sada dva registrovana slučaja masovnog međusobnog ubijanja muslimana. Međutim, sve je to prikazano kroz spiskove