English Prošao je još jedan 22. april, dan kada bismo trebali da se sjetimo proboja jasenovačkih logoraša. Balkanski Aušvic, najveća sistemski odgojena ždernjača srpskog i jevrejskog naroda, svake godine postavi nam ponovo niz pitanja. Ta pitanja, komlikovana i nikada do kraja odgovorena, zadiru u dubine temelja našeg kolektivnog identiteta, našeg odnosa prema prošlosti, ali i odnosa roditelja i praroditelja sa svojim pokoljenjima. Naša javna svijest duboko formalizovana i skandalizovana do tabloidnosti, ovakve datume „potroši“ jednom godišnje, reda radi većinom proprativši ih uobičajnim novinarskim i politikantskim floskulama o ponavljanju istorije, našim obavezama, borbi protiv sličnih pojava, … Inače, ko još ima vremena da se zarad svijetle političke budućnosti, koja nema alternativu,

Mile Ristić koji je u proboju oteo mitraljez iz ustaških ruku, ubio se kad je čuo za Titovu smrt, dok se Risto Stjepanović objesio kad su 1992. počeli sukobi u Sarajevu. Neshvatljivo je da u proteklih 69 godina koliko je proteklo od kraja Drugog svjetskog rata, nitko nije pripremio izložbu o ljudima koji su preživjeli zadnje dane ustaškog logora smrti Jasenovac niti ih je do prije koju godinu pozivao na komemoracije na godišnjicu proboja, rečeno je 1. aprila na otvaranju izložbe „Kraj logora Jasenovac – u spomen na sve stradale i preživjele zatočenike“. Autor je kustos Muzeja Jasenovac Đorđe Mihovilović. Izložba dolazi u vrijeme kad se o Jasenovcu govori na procesu povodom

Izložba fotografija pod nazivom „Bili su samo deca – Jasenovac grobnica 19.432 devojčice i dečaka“ biće otvorena u četvrtak 10. aprila u 19 časova, u Klubu i galeriji „Zrno“. Izložba slikom i rečju prikazuje stradanje dece ubijene u ovom ustaškom logoru tokom Drugog svetskog rata, na području NDH. Izložba će biti organizovana u saradnji sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda, a ulaz na izložbu je slobodan. Autori izložbe su Jovan Mirković, muzejski savetnik Muzeja žrtava genocida, i Dragoje Lukić, preživeli logoraš Jasenovca. Izložbu fotografija otvoriće direktor „Muzej žrtava genocida“ iz Beograda Veljko Đurić Mišina. Na izložbi će govoriti i iguman manastira Velika Remeta na Fruškoj Gori arhimandrit Stefan. Nakon otvaranja izložbe, u utorak 15. aprila