Grupa donskih kozaka boravila je danas u Spomen-području Donja Gradina gdje su posjetili grobno polje Topole i ostatke fabrike sapuna, rekla je viši kustos u toj Javnoj ustanovi Tanja Tuleković. Riječ je o grupi od 29 ruskih umjetnika koji su početkom sedmice nastupili u Banjaluci povodom obilježavanja stotinu godina od početka Prvog svjetskog rata. „Ovo je prvi put da se susrećemo sa ruskim umjetnicima i jako nam je drago što su pokazali interesovanje da obiđu našu ustanovu“, rekla je Tulekovićeva. Ona je dodala da je grupa umjetnika, predvođena Nikolajem Đakonovim, tokom posjete bila odjevena u tradicionalne kozačke nošnje, te da su obilazak Spomen-područja doživjeli vrlo emotivno. Do ovdje ste čitali

Izložba pod nazivom „Ekonomije jasenovačkog logora“, autora Tanje Tuleković, biće otvorena u utorak, 7. oktobra, u Zavičajnom muzeju u Aleksandrovcu u Srbiji, najavljeno je danas iz Javne ustanove „Spomen-područje Donja Gradina“. Iz te ustanove je potvrđeno da je organizovanje izložbe rezultat saradnje Javne ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“ sa Zavičajnim muzejem u Aleksandrovcu, te da će izložba biti postavljena i u muzejima u Kruševcu i Prokuplju. Autor izložbe „Ekonomije jasenovačkog logora“ je Tanja Tuleković, viši kustos u Javnoj ustanovi „Spomen-područje Donja Gradina“. Ovo je njena druga samostalna izložba. Izložba je pokretnog karaktera i do danas je bila postavljena u više gradova, među kojima su Banjaluka, Doboj, Zenica, Gradiška i Trebinje. Izvor:

To je priča o Diani Budisavljević i deci koju je spasla iz logora. Sve što sam radio do sada radio sam da bih se osposobio za ovaj film Tihomir Tika Stanić, jedan od najpoznatijih srpskih glumaca, u poslednje vreme i producent, počinje snimanje filma o Jasenovcu, zloglasnom logoru iz Drugog svetskog rata. Ne krije da se nada da će ostvarenje biti kruna njegove karijere, a inspiraciju je pronašao u pričama koje je tokom detinjstva slušao od preživelih logoraša. – To će biti priča o Diani Budisavljević i deci koju je spasla. Dijana je rođena i sahranjena u gradu Inzbruku. Na njenom grobu sutra ćemo s Brigitom Knežević i Jelenom Radojčić,

Da li je za Alojzija Stepinca veće zlo bio Brozov komunizam ili Pavelićev ustaški režim? Ove jeseni Vatikan će verovatno doneti konačnu odluku da li će najpoznatiji, ali i najkontroverzniji hrvatski kardinal Alojzije Stepinac biti proglašen za sveca. Kako je Alojzije Stepinac prešao put od srpskog vojnika, koji je bio na Solunskom frontu, do čoveka koji je bio oduševljen stvaranjem Nezavisne države Hrvatske, da li je digao glas protiv zločina u logoru Jasenovac, da li je ustao protiv Ante Pavelića onako kako će kasnije ustati protiv Tita? Da li je on samo bio verni sluga svog pape Pija 12, koga su neki zapadni autori zvali Hitlerov papa? Da li je

Muk. Tišina nas je dočekala na plavnoj jasenovačkoj poljani, toliko ozbiljna i teška, da smo u trenutku zaboravili i celonoćno putovanje autobusom, i kišu, i kontrolu pri prelasku hrvatske granice; zaboravili smo i koliko je bilo potrebno truda da se organizuje jedno ovakvo putovanje, za mnoge koji nisu imali (ne)sreću da potiču baš iz tih krajeva, zapravo putovanje u nepoznato – u stradalnu Eparhiju Slavonsku. Ako bi se čovek i našao na nekom od geografskih polova Zemlje, onih koji definišu njenu osu i obrtanje i predstavljaju najvažnije njene tačke, on to uopšte ne bi mogao spoznati samo svojim čulima bez nekih pomoćnih aparata. Dva naša „pola“, dve ključne tačke koje