arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
milan-bulut.jpg

MILAN BULUT – ČAKAR

Ovo je kratka priča o mom prađedu Milanu Bulutu Čakaru čije ime nosim. Prađed Milan se rodio daleke 1888. godine u Bulutovoj mahali u porodici Nikole Buluta i Naste Mihić (Kozice) koji je imao Milana, Lazara, Koju, Darinku, Milicu i Olgu. Čukunbaba Nasta (75) je živa bačena u Šurmanačku jamu u avgustovskom pokolju sa još 139 Buluta. Prađed se oženio neposredno pred početak Balkanskih ratova i oslobođenja od Otomanske imperiije. Oženio je Stanu Veraju iz Klepaca i sa njom dobio kćeri Radojku (moja baba), Darinku i blizance Rista i Miroslava. Početkom Prvog svjetskog rata je mobilisan u austrougarsku vojsku 1914. godine. Predao se srpskoj vojsci 1915. godine i sa njom prešao

Dušan J. Bastašić

O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (1)

Ne znam gdje su donedavno počivali posmrtni ostaci četvorice slavonskih episkopa, ali je prenošenje njihovih kostiju u pakrački Hram bio odličan povod da se tamo, pored naših arhijereja i sveštenoslužitelja, (opet) okupi šaroliko društvo. Piše: Dušan J. Bastašić Pored vjernog naroda, koji je bio prisutan u mnogo manjem broju od gostiju, na tom svetom mjestu okupiše se (opet) kolaboracionisti hrvatskog režima, bilo po zadatku bilo zbog PR-a (pablik rilejšn ili odnosi sa javnošću), a uz njih i šačica banjalučkih apologeta i obožavalaca lika i djela nadležnog episkopa. Vjerni pravoslavni narod u Zapadnoj Slavoniji poslije 1995. postoji još u tragovima nakon što je većina tamošnjeg srpskog korpusa, koji je danas brojčano

Milivoje Ivanišević

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (3): Kardelj „prevideo“ milion žrtava

U komplikovanom poslu utvrđivanja istine koliko je Srba stradalo u 20. veku, Srpski memorijal mora da odgovori i na pitanje da li je zaista bilo moguće da se procena o 1,7 miliona stradalih u Drugom svetskom ratu zasnivala na brojci koju je izneo Edvard Kardelj, tada visoki funkcioner Komunističke partije, a da pred sobom nije imao nikakvu stručnu procenu na kojoj bi bazirao tu tvrdnju. Utvrditi i istinu o Jasenovcu: Milivoje Ivanišević Milivoje Ivanišević kaže da se decenijama posle Drugog svetskog rata operisalo procenom da su ljudski gubici Jugoslavije iznosili 1.706.000 stanovnika. – Verovalo se da je pomenuta brojka zasnovana na pouzdanim naučnim premisama. Za laike ništa nije bilo sporno,

Skrivanje istine: Milivoje Ivanišević

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (2): Otadžbina kao gubilište

Ma koliko zvučalo neverovatno, Srbi i dalje ne znaju koliko ih je stradalo u 20. veku. Ovog kapitalnog posla uhvatilo se Društvo za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku, a jedan od osnivača ovog udruženja Milivoje Ivanišević za „Vesti“ otkriva mnoge nepoznate detalje. Među ključnim je i činjenica da se i dalje ne zna koliko je Srba stradalo tokom Prvog i Drugog svetskog rata. – Prikrivanje zločina nad srpskim narodom u Jugoslaviji traje koliko traju i ti zločini. Pored toga, srpska stradanja su uporno i na sve načine osporavali oni koji su tome najviše doprineli. Srpske žrtve su decenijama, ili bolje rečeno tokom celog dvadesetog veka, prećutno

Jasenovac tragika, mitomanija, istina

Posljednji dani logora smrti

Dijelovi knjige Slavka Goldsteina ‘Tragika, mitomanija, istina – Jasenovac’ koja uskoro izlazi u izdanju Frakture iz Zaprešića (3): Autori knjige ‘Jasenovački logori – istraživanja’ ćute o proboju i jasenovačkom raspletu. Zašto? Jer je jasenovački finale definitivni pečat nad istorijom ustaških logora. Tim završnim činom Jasenovac zauvijek potvrđuje sebe – od početka do kraja bio je pomalo svašta, ali po svojoj početnoj namjeni i brutalnom kraju bio je prvenstveno i daleko najviše logor smrti Posljednju akciju u seriji ‘dizanja sela’ izvršili su jasenovački ustaše 13. oktobra 1942., pod neposrednom komandom Ljube Miloša i pod nadzorom Maksa Luburića. Napali su srpska sela Crkveni Bok, Strmen i Ivanjski Bok na obali Save, oko

Milivoje Ivanišević

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (1): Spisku žrtava nema kraja

Društvo za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku – Srpski memorijal, nedavno je saopštilo da je pri kraju prikupljanje bibliografije o broju stradalih Srba u 20. veku. Milivoje Ivanišević, jedan od osnivača ovog društva i direktor Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, u sledećih nekoliko nastavaka za „Vesti“ otkriva mnoge podatke do kojih je Srpski memorijal do sada došao, kako je, na primer, Edvard Kardelj „prevideo“ 1,1 milion žrtava. – Zahvaljujući požrtvovanom Jovi Bajiću, pri kraju je registracija knjiga i publikacija, ili bibliografija radova, koji obrađuju problematiku srpskih stradanja u 20. veku. To je svojevrsni temelj za dalja istraživanja – ističe Ivanišević. Do sada je,

Ni 75 godina od formiranja logora Jasenovac ne zna se pouzdano koliko je ljudi tamo stradalo (Foto: R. Krstinić)

Srpski Jad Vašem čeka na lokaciju

Ideja Društva za podizanje centra srpskim žrtvama u dvadesetom veku je da na jednom prostoru prikupi poimenične spiskove žrtava iz Prvog i Drugog svetskog rata, ali i novijih sukoba, poput ratova devedesetih godina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Procene broja srpskih žrtava u ratovima, različitim oružanim sukobima u dvadesetom veku toliko se razlikuju da postaju pogodan teren za rasprave koje završavaju ostrašćenim optužbama. Solidna vremenska distanca od čak 75 godina od stvaranja koncentracionog logora Jasenovac, na primer, nije nas bliže dovela istini o broju žrtava tog logora na teritoriji NDH. I dalje se na jednoj strani govori o desetinama hiljadama, a na drugoj o stotinama hiljada. Smatrajući da bi

Višegrad parastos Foto: RTRS

Pomen na 6.000 Srba koje su ustaše ubile kod Višegrada

U Starom Brodu kod Višegrada služen je parastos za 6.000 Srba koje su ustaše ubile u martu 1942. godine. Više od 50 godina o ovom zločinu na obali Drine se ćutalo. Danas rijetki preživjeli svjedoče o stravičnim zločinima ustaške „Crne legije“. Pomenu na mučenike iz Starog broda prisustvovalo je više stotina stanovnika Rogatice, Višegrada, Sokoca i Han Pijeska. Na pravoslavni praznik Mladence 1942. godine srpsku mladost, djecu, žene i starce iz Istočne Bosne ustaška „Crna legija i muslimanska milicija“ protjerali su do obale Drine. Za one koji su ostali u Miloševićima i Starom Brodu osvanula je krvava zora. Zarad bratstva i jedinstva o stravičnom zločinu ćutalo se pola vijeka. Ni

Višegrad: Parastos Foto: SRNA

Obilježene 74 godine od stradanja 6.000 Srba u Starom Brodu

U Spomen-kompleksu Stari Brod, u kanjonu Drine, između opština Višegrad i Rogatica, služena je zaupokojena liturgija i parastos za 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH, koje su u proljeće 1942. godine zvjerski ubile ustaše „Crne legije“ Jure Francetića, među kojima su prednjačili muslimani iz podrinjskog kraja. Nakon zaupokojene liturgije u Spomen-kapeli, kojoj je prisustvovao veliki broj potomaka ubijenih Srba, sveštenik Rajko Cvetković, uz sasluženje dva sveštenika i jednog đakona, služio je parastos na Spomen-obilježju podignutom kraj Drine u Starom Brodu. „Ovo mjesto je obitavalište mučenika, a gdje su mučenici, tu su i pobjednici. Naša vjera pravoslavna i jeste u tome vaseljenska što traži da bez mučeništva nema spasenja“, istakao je

Idejno rješenje za Donju Gradinu

Malešević: Procedura idejnog rješenja Memorijalnog centra „Donja Gradina“ sprovedena zakonito

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević izjavio je da je kompletna procedura izbora ponuda za izradu idejnog rješenja Memorijalnog centra „Donja Gradina“ sprovedena u skladu sa zakonom i da tu za resorno ministarstvo nema ništa sporno.Malešević je rekao da će za narednu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske biti pripremljena kompletna prezentacija. „Nadam se da ćemo ići u pravcu dalje realizacije tog projekta. Neka viđenja određenih krugova zainteresovanih za rješavanje pitanja spomen–područja nismo pribavili, ali ih pribavljamo sada i do naredne sjednice skupštine ćemo u tome uspjeti“, rekao je Malešević novinarima u Banjaluci. On je dodao da je potrebno obaviti razgovore sa Sinodom Srpske pravoslavne crkve, Jevrejskom zajednicom i

Jasenovac tragika, mitomanija, istina

Zločinačka svojstva ustaške NDH

Dijelovi knjige Slavka Goldsteina ‘Tragika, mitomanija, istina – Jasenovac’ koja uskoro izlazi u izdanju Frakture iz Zaprešića (2): U novouspostavljenoj NDH živjelo je oko 6 miliona stanovnika, od toga oko 3,5 miliona Hrvata, oko 700 hiljada Muslimana i oko 1,800.000 Srba. Zamisao o etnički ‘čistim prostorima’ značila je oko 1,800.000 ljudi protjerati, poubijati ili prevođenjem u katoličanstvo pretvoriti u Hrvate. Pavelić i njegovi bliski saradnici brutalnim su improvizacijama odmah pristupili realizaciji svojih genocidnih ideja O genocidu nad Jevrejima u Jasenovcu postoji relativno najviše dokumenata i prepričanih podataka. U početnim mjesecima logora, sve do kasne jeseni 1941., Jevreja je bilo najviše. U iscrpljujućim radovima na nasipu i u prisilnom trčanju u

U Starom Brodu pomen stradalim Srbima

U Starom Brodu, kod Višegrada, danas će biti služen pomen za 6.000 Srba koje su ubile ustaše 1942. godine. Sveta liturgija biće služena u kapeli u Starom Brodu, a potom i parastos za ubijene Srbe. Ustaške jedinice, predvođene Jurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu u namjeri da protjeraju i pobiju srpsko stanovništvo iz istočnog dijela BiH. Tokom ofanzive, ustaše su mučki ubile Srbe s područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu Drinu i potraže spas u Srbiji. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Zločin u Starom Brodu – Pokolj 6000 Srba na Drini 1942. Sakrili masakr 6.000

JUBILEJ: Bez postojanja SND „Prebilovci“ mnoge istine ostale bi prećutane

Čini se da decenija i nije preveliki period, ali kada pogledate rezultate SND Prebilovaca koje predvodi predsjednik Milenko Jahura, ovo je velikih deset godina. Redakcija SH uz najbolje želje u daljem radu od srca čestita ovom društvu značajan jubilej Srpsko nacionalno društvo Prebilovci, udruženje Srba iz Donje Hercegovine? potomaka i poštovalaca srpskih žrtava sa ovog područja ubijenih u genocidu NDH, osnovano je u 19.marta 2006.godine na Osnivačkoj skupštini u Beogradu, kada je usvojen i Statut udruženja. Osnivači Društva su: Pavle Bulut, Milenko Jahura, Milorad Đ. Ekmečić, Jovica Vlačić, Radoslav Bulut, Gordan Ekmečić, Ilija Zurovac, Milan Bekan, Miodrag Ružić, Miro Čavaljuga, +Dragan Mihić i + Đoko Komad. Za predsjednika Skupštine društva

MISIJA OSCE BiH KOD EPISKOPA ATANASIJA U BOSANSKOM PETROVCU

Misija OSCE BiH kod Episkopa Atanasija u Bosanskom Petrovcu

Šesnaestoga marta 2016. godine, Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački Atanasije primio je u sedištu Eparhije u Bosanskom Petrovcu u radnu posjetu delegaciju OSCE u BiH. Delegaciju su sačinjavali Gospodin Aleksandar Čeplugin, Zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH, G. Roska Vrgova, Izvršna službenica zamjeniku šefa Misije OSCE-a u BiH, G. Jennifer Langlais, Službenica za pitanja ljudskih prava iz kancelarije OSCE Drvar, G. Indira Hajdarević, Službenica za pitanja obrazovanja iz kancelarije OSCE Drvar, G. Radmila Trifković, Službenica za odnose sa medijima iz kancelarije OSCE-a Banja Luka i Miloš Bajić, Asistent kacelarije OSCE Drvar. Sastanak je iniciran od strane Gospodina Čeplugina, Zamjenika šefa Misije OSCE-a u BiH. Prva tema razgovora bila je upoznavanje Episkopa

Oskrvnjivanje Jasenovca

Neke od jednočinki novih vlasti izazivaju nesusprežljiv nagon za povraćanjem, poput najave odlaska novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića u Jasenovac. Pojavljivanje ministra s neokajanom ustaškom kapom u Jasenovcu očito je u funkciji otvaranja potpuno drukčije perspektive gledanja na žrtve tog logora. Kada se prije nekoliko godina pojavio „novi HDZ“ zbilja je u trenutku postalo jasno da su neki stari standardi i običaji bačeni u ropotarnicu povijesti. Nikada dotad nisu s ovako visokih katova politike stizale izjave da su SDP i koalicijski partneri „nenarodna“ i „nehrvatska“ vlast, a da je koaliranje sa Srbima hrvatska „sramota“ koja se više ne smije ponoviti. Ali, nije samo to. Pojavila se i neka nova estetika

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.