arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Donja Gradina

Besplatan prevoz do Donje Gradine

Grad Banjaluka obezbijedio je besplatan prevoz građana do Spomen-područja „Donja Gradina“, povodom obilježavanja 75 godina od početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u koncentracionom logoru Jasenovac. Autobusi će krenuti sutra sa stare autobuske stanice u Vidovdanskoj ulici u 16.00 časova, dok je povratak predviđen po završetku manifestacije, u večernjim časovima. Programom obilježavanja prediđen je istorijski čas, zatim umjetnički program, te obraćanje najviših zvaničnika Srpske i Srbije, saopšteno je iz Gradske uprave. Ovim povodom, sutra od 9.00 časova, biće služena liturgija u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci. – Opština Kozarska Dubica obezbijedila je besplatan prevoz autobusima u Donju Gradinu. Iz Opštinske uprave saopšteno je da će dva autobusa krenuti sutra ispred Sportske

Radovi na spomen-kosturnici u Livnu

Počeli radovi na spomen-kosturnici u Livnu

Početkom avgusta počeli su radovi na kapeli i spomen-kosturnici Sv. Velikomučenice Marine u Livnu, koji obuhvataju obimne radove na spoljašnjosti ovog hrama. Ovim radovima će biti rešeni problemi sa probijanjem vode u kosturnicu, koji su prouzrokovani kako dotrajalošću pojedinih elemenata na kapeli tako i određenim propustima načinjenim u različitim fazama od početka gradnje objekta do kasnije obnove. Među radovima koji se izvode su: – zamena dotrajalih prozora u kupoli kapele, napravljenih od drveta i ugrađenih 1991. godine, koji su počeli da trule. Prozori će biti zamenjeni novom aluminijumskom PVC stolarijom. Takođe, visina prozora će biti smanjena, u skladu sa originalnim projektom, tako da se prozori ne spuštaju direktno do ploče

Jeziva statistika u spomen kompleksu logora Donja Gradina Foto: commons.wikimedia.org/PetarM

Noćni pohod na stratište

Vlade Srbije i Republike Srpske organizuju 19. avgusta u Spomen-području Donja Gradina centralnu komemorativnu manifestaciju povodom 75 godina od početka zločina nad Srbima, Jevrejima i Romima u tada formiranom ustaškom logoru Jasenovac. Prethodno je ta godišnjica obeležena u Beogradu prigodnim komemorativnim skupom 10. aprila ove godine, na dan kada je 1941. stvorena Pavelićeva NDH. Predsednik udruženja „Jadovno 1941“ dr Dušan Bastašić ističe da je ovo udruženje svojevremeno iniciralo održavanje pomenutih skupova, ali da nisu očekivali da će oni biti organizovani po modelu komunističkih komemorativnih manifestacija. – Od završetka Drugog svetskog rata obeležavao se 22. april kao dan proboja logora Jasenovac i to u komunističkom kontekstu, čime je stvaran utisak da

Pavelić i Stepinac

Kako je Stepinac podržao ustašku NDH (II)

Prateći protivnarodno delovanje ovih biskupa vidimo da su oni dosledno, odlučno i svesno do kraja hteli da povežu stvar crkve i vere s ustaškom “državom” i da je za njih ustaška “država” bila ona država koju je sam bog dao hrvatskom narodu Stav i delovanje nekih biskupa na čelu sa nadbiskupom Stepincem daju jaku podršku okupatorima i ustašama u preuzimanju i održanju na vlasti. Učešće velikog broja katoličkog sveštenstva i katoličkih organizacija, kao i čitave katoličke štampe u pomaganju i aktivnoj saradnji s ustaškim i okupatorskim režimom imalo je kobnih posledica za naše narode u toku rata. Ustašama ne bi uspelo da sprovedu u onakvim razmerama svoju izdajničku politiku, da

Donja Gradina

Donja Gradina: U Jasenovcu i danas ćuti užas

Donja Gradina: U petak obeležavanje 75-godišnjice genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima. Preživeli logoraši, kojih je sve manje, pamte ustaške zločine Nijedno srpsko čeljade pod kapom nebeskom nikada ne sme zaboraviti kakav su užas preživeli njihovi sunarodnici i nesrećni preci u zloglasnom logoru Nezavisne Države Hrvatske, Jasenovcu. Tako kaže svaki jasenovački stradalnik, kojih je sve manje među živima. Preživeli logoraši i danas se sa suzama u očima sećaju svirepih ustaških zločina. Samo retki uspeli su da prežive najmonstruoznije načine likvidacije pod okriljem Nezavisne Države Hrvatske, o čemu svedoče kazani kao ostaci stravične fabrike sapuna pravljenog od delova ljudskog tela, „Topola užasa“, ali i 105 masovnih grobnica u Donjoj Gradini. Ni

parastos za žrtve Mehinog stanja

Nakon 25 godina prvi puta održan je parastos za žrtve Mehinog stanja

Vijeće srpske nacionalne manjine za područje Karlovačke županije sa Udrugom antifašista općine Vojnić organiziralo je 13.8.2016.godine pomen za žrtve ustaškog zločina na  „Mehinom stanju“. Parastos žrtvama je obavljen u hramu sv. Georgija u V.Kladuši kojeg su predvodili protojerej Karađorđe Derajić i jerej Željko Vidaković. Mehino stanje je područje uz granicu Hrvatske i BIH na kojem su postavljena 3 spomenika koja podsjećaju na mučenje i svirepo ubijanje oko 4200 djece, žena i staraca sa područja sela oko Velike Kladuše i Korduna. O vremenu i načinu ubijanja na Mehinom stanju, govorio je Sulejman Mehmedagić, 92-godišnjak, profesor u penziji, učesnik NOR-a, predsjednik udruženja ABNOR-a u Velikoj Kladuši. Skup su uz mještane Kladuše i

Donja Gradina, "Topola užasa" Foto: RTRS

Sjećanje na žrtve jasenovačkog logora

Vlade Srbije i Republike Srpske organizovaće u petak, 19. avgusta u Spomen-području „Donja Gradina“ centralnu manifestaciju povodom obilježavanja 75 godina od početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u koncentracionom logoru Jasenovac.  Programom i protokolom manifestacije do 19.00 časova planirano je okupljanje posjetilaca, potomaka žrtava i poštovalaca jasenovačkih stradalnika kod „Topole užasa“ u Spomen-području „Donja Gradina“. Na ovom mjestu će u 20.00 časova profesor Goran Latinović sa banjalučkog Filozofskog fakulteta održati čas istorije, a u kulturno-umjetničkom programu učestvovaće Srpsko-pjevačko društvo „Jedinstvo“ iz Banjaluke, te glumci Goran Jokić i Tihomir Stanić. Nakon toga, učesnicima centralne manifestacije obilježavanja 75 godina od početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima obratiće se predsjednik Vlade

Izložba „Moje Jadovno“

Izložba „Moje Jadovno“ pred rogatičanima

Rogatica – U Narodnoj biblioteci u Rogatici, u okviru „Preobraženjskih dana 2016“, sinoć je otvorena izložba fotografija i dokumenata „Moje Jadovno“ koju su priredili Predrag Lozo, Dragoslav Ilić i Dušan Bastašić. O izložbi je posebno govorio Dušan Bastašić, jedan od njenih autora i predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“. – O Jadovnu i jamama na Velebitu, mučilištima u Gospiću, Karlobagu i Pagu, rekao je on, sve do 2007. godine malo se govorilo i posebno pisalo. Za 132 dana postojanja logora Jadovno koga su formirale vlasti Nezavisne države Hrvatske da bi zatrli Srbe, Jevreje i Rome, ubijeno je, prema dosad utvrđenim podacima, 40120 osoba, od čega preko 38000 Srba među kojima je

Najava: Izložba „Moje Jadovno“ u Rogatici

U prostorijama Narodne biblioteke Rogatica, u okviru programa proslave Preobraženja Gospodnjeg, Krsne slave opštine Rogatica, u subotu 13. avgusta 2016. godine, u 19 časova biće otvorena izložba „Moje Jadovno“. Izložba će biti postavljena do 20. avgusta 2016. godine a posjetioci će je moći pogledati svaki radni dan, od 8 do 16 časova. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba  u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena je i u Ruskom domu u Beogradu, Banjaluci, Trebinju, Derventi, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i još nekoliko gradova Srpske i Srbije. U inostranstvu, izložba je postavljena u Njujorku, Filadelfiji, Londonu, Lesteru, Kišinjevu i Oslu. Izložba je projekat Kulturnog centra

Prava reč iz „Srpskog memorijala”

Povodom teksta „Izlivi neistina i mržnje Veljka Đurića” Milivoja Ivaniševića Jedino što me je obradovalo od svega što su napisala gospoda iz „Srpskog memorijala” jesu poslednje tri reči u poslednjoj rečenici (koja, uzgred budi rečeno, broji 50 reči!), u tekstu naslovljenom „Izlivi neistina i mržnje Veljka Đurića” Milivoja Ivaniševića: „…nećemo više odgovarati”. Doduše, s malom zadrškom: nisu oni reagovali na moje tekstove, već sam ja reagovao na gomilu ispraznosti koje je iskazao Ivanišević u tekstu „SPC prikuplja podatke o srpskim žrtvama u 20. veku” (Politika, 26. jul 2016). I dalje čvrsto verujem da je neumesno da se rukovodioci „Srpskog memorijala” mešaju u ono čemu očigledno nisu dorasli. Ako su želeli

Aleksandar Matanović V. Sekulić

Zaborav put u nova stradanja

Poslednjih nedelja u listu „Politika“ vodi se žučna polemika između čelnih ljudi Srpskog memorijala i v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu Veljka Đurića Mišine o potrebi da Srbija dobije mesto za imena svih srpskih žrtava u 20. veku. Jedan od aktera te prepiske, inicijator i predsednik Skupštine Društva za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku, proslavljeni srpski šahista Aleksandar Matanović u razgovoru za „Vesti“ kaže da je i sam zbunjen Đurićevim istupom. Ideja o izgradnji Srpskog memorijala dobila je najširu podršku, ali su se pojavili i protivnici? – Da su za ovih dvadesetak godina uradili barem nešto, ne bismo imali ni „bljeskove“ ni „oluje“, ni

Postavka u Memorijalnom muzeju Jasenovac

Izlivi neistina i mržnje Veljka Đurića

Povodom teksta Veljka Đurića Mišina „Zašto pljuju na mene iz ’Srpskog memorijala’” Svojim tekstom u jučerašnjoj „Politici”, u kojem se neprimerenim rečnikom žali, „Zašto pljuju na mene iz ’Srpskog memorijala”, Veljko Đurić Mišina najviše je rekao o sebi samom. Ali, on to, očigledno, ne shvata, jer je velika njegova želja da na stranicama ovog lista nekako dobije publicitet. Nedolično statusu koji želi da ima i dužnosti na kojoj se trenutno nalazi, on olako koristi reč „laž” i konstrukciju „gomila praznih reči”, valjda da bi iza toga nekako sakrio prazninu onoga što govori. Kaže da je svako tvrđenje da su brojevi srpskih ratnih žrtava poznati „gola laž”. A ko je to

Zašto pljuju na mene iz „Srpskog memorijala”

Povodom teksta Aleksandra Matanovića „Šta neće Veljko Đurić” Znamo da nisu popisane sve ratne (civilne i vojne) žrtve pripadnika srpskog naroda. Postoje samo delimični popisi i procene. Svako tvrđenje da su ti brojevi poznati jeste gola laž! To čini i Aleksandar Matanović u tekstu „Šta neće Veljko Đurić?” kada pominje milione. Poigravanje brojevima srpskih ratnih stradalnika jeste ruganje precima. Sastavljanje spiska stradalnika je nacionalni, multidisciplinarni i višegodišnji posao posebnog tima profesionalaca. Svaka druga varijanta je zamajavanje naroda! To upravo čini i „Srpski memorijal”, čiji čelnici svoje mesto pokušavaju da pronađu pljuckanjem po drugom. Ne želim da raspravljam o metodologiji rada jer oni u „Srpskom memorijalu” o tome malo znaju, pa

Pavelić i Stepinac

Uzaludnost lažnog kulta Alojzija Stepinca

Na čelu Druge biskupske konferencije, oktobra 1941, bio je zagrebački nadbiskup, a na tom skupu su donete direktive i uredbe o prelasku pravoslavnih Srba ili, kako je proustaška elita govorila, „grkoistočnjaka”, u katoličku veru Ukidanjem presude Vrhovnog suda NR Hrvatske iz 1946. godine zbog navodnih pravnih nedostataka optužnice i presude, sudija županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić približio je savremenu Hrvatsku i Katoličku crkvu u Hrvatskoj čovečanskom nečoveštvu funkcije državnih i crkvenih organa Nezavisne države Hrvatske 1941–1945. godine. Još jednom su pogaženi mnogi ljudski principi, isto kao što su gaženi u NDH kada se ovoj zločinačkoj raboti svojim statusom i voljom pridružio sam nadbiskup zagrebački i predsednik Biskupske konferencije dr

Ustaše slave nad telima žrtava u Donjoj Gradini

Ustaški pozdrav nikao iz poglavnikove duše

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da se ovih dana u Hrvatskoj vodi rasprava o tome kako treba pravno urediti upotrebu ustaškog pozdrava „Za dom spremni!“, sa željom da se dozvoli njegova upotreba. To je, istakao je Dačić i pisanoj izjavi, jasan pokazatelj situacije u Hrvatskoj koja, kao članica EU, rehabilituje fašističku ustašku NDH. „Zamislite da se takva rasprava ili upotreba nacističkih simbola desi u Nemačkoj gde se za korišćenje pozdrava `Zig hajl!` ide u zatvor. Ili, da se u bilo kojoj zemlji koristi kukasti krst, sigurno bi to bila asocijacija na Hitlera, iako je to i jedan od simbola istočnjačkih religija“, kaže Dačić. On podsjeća da, kada

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.