arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Nataša Jovičić

Razriješena Nataša Jovičić

Ministarstvo kulture Hrvatske razriješilo je Natašu Jovičić sa mjesta direktora „Spomen-područja Jasenovac“, što je učinjeno, navodno, na njen zahtjev, prenose hrvatski portali. Upravni savjet Javne ustanove „Spomen-područje Jasenovac“ početkom sljedeće sedmice raspisaće konkurs za novog direktora. Mediji prenose da je od 1. januara rukovođenje „Spomen-područjem Jasenovac“ preuzeo vršilac dužnosti direktora Ivo Pejaković, dugogodišnji kustos. Jovičićeva je u posljednje vrijeme ignorisala niz skandaloznih događaja oko Jasenovca. Nakon što je krajem prošle godine u Jasenovcu postavljena spomen-ploča poginulim pripadnicima HOS-a, na kojoj je uklesan ustaški pozdrav „Za dom spremni“, Jovičićeva to nije osudila. Ona je navela da ploča nema „nikakve veze sa Spomen-područjem Jasenovac, jer je ploču postavila opština u centru mjesta“.

Zdravko Šotra: U vrijeme kad se u Vukovaru bore za ćirilicu, u Beogradu je uopšte nema!

Zdravko Šotra o novoj seriji o Lazi Kostiću, samosvesti nacije, višim silama koje ga prate kroz karijeru – Dugo sam pripremao seriju Santa Maria della Salute, jer je reč o vrlo složenom projektu, koji prati ceo životni put Laze Kostića. Slikajući njegov život slikamo mnoge istorijske, političke i kulturne događaje kako u Vojvodini tako i u Beogradu. Pripreme na pisanju scenarija bile su veoma opsežne, a Laza je bio zanimljiv čovek svim savremenicima, koji su osećali potrebu da o njemu nešto zabeleže. Njegov život bio je veoma zanimljiv, dinamičan. Čovek koji je neprekidno išao iz jednog mesta u drugo, iz događaja u događaj, u prvoj polovini svog života. U drugoj

Istoričar Gideon Grajf na izložbi o Jasenovcu (Foto: Katarina Tripković)

Eho jasenovačkih žrtava

Od našeg izveštača Hoboken, Nju Džersi – Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav”, koja je otvorena u Nju Džersiju, povodom 75 godina od osnivanja ovog logora na teritoriji NDH, nije uperena ni protiv jednog naroda, religije ni države, već protiv fašističkih ideologija – piše na jednom od plakata na postavci u izložbenom prostoru u Hobokenu. Posetioci mogu da pročitaju da je u Jasenovcu, od avgusta 1945. do aprila 1945, ubijeno na stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma, kao i antifašista drugih nacionalnosti. Procenjuje se da ukupan broj ubijenih muškaraca, žena i dece žrtava u ovom logoru iznosi 700.000. I pored toga, na konferenciji o Jasenovcu, koja je održana u Hobokenu,

U Ambasadi Srbije u Londonu u okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića

U Londonu otvorena izložba o stradanju livanjskih Srba

U Ambasadi Srbije u Londonu otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića. U petak 27. januara, na praznik Svetog Save a u okviru obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, u Londonu je otvorena izložba ”Srbi Livanjskog polja – Trajanje kroz vekove”. Ova izložba je otvorena u prostorijama Ambasade Republike Srbije, u organizaciji same Ambasade i Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Izložba, koja je već prikazana javnosti u Beogradu, Banja Luci i Novom Sadu, bavi se usponom srpskog stanovništva Livanjskog polja od kraja 18. veka pa sve do početka Drugog svetskog rata. Uspostavljanjem Nezavisne Države Hrvatske, srpski narod u ovim krajevima doživljava velika stradanja. Pokolji

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

O prezimenima, ukratko Srpska prezimena na Baniji stara su koliko je staro i postojanje Srba na/u njoj. A to postojanje ne mjeri se samo s tri ili četiri posljednja vijeka – ono je i mnogo starije. Neka prezimena Srbi su donijeli u banijske krajeve tokom seoba, neka su prihvatana po dolasku, neka su upisivana „na svoju ruku“ od strane okupatora, u čemu su Austrougari bili nenadmašni. Bezbrojni su izvori nastanku i prezimena: u hrišćanstvu, u imenima, u biljnom i životinjskom svijetu, u običajima, psihološkim stanjima, stvarima, toponimima… Neki su Srbi prihvatali i katoličku vjeru, a onda postepeno prelazili i u hrvatski etnikum i tako postajali Hrvati. Ali su im prezimena

Sa prijema u misiji Srbije pri UN: Episkop istočnoamerički, gospodin Irinej, Milan Milanović, Vladimir Božović, Đerđ Matković, Ivan Kostić i Vjera Mujović (Foto: N. Tripković)

Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav” otvorena u Americi

U sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku upriličeno je svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. U galeriji Fam, u Hobokenu (Nju Džersi) otvorena je izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav”, povodom obeležavanja 75 godina od osnivanja ovog logora Od našeg specijalnog izveštača Njujork, Nju Džersi – Veterani koji su preživeli mučenja u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata pozdravljeni su u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku gde je upriličeno svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš istakao je da o zločinima protiv čovečnosti treba govoriti u ime onih koji su izgubili živote u holokaustu, dodajući da se zaborav zločina sprečava širenjem znanja o tom periodu,

Izložba u Jasenovcu Foto: RTRS

Najvažnije što je istina o Jasenovcu predstavljena svijetu

Najvažnija poruka izložbe „Jasenovac-pravo na nezaborav“ koja je otvorena u Njujorku jeste suočavanje sa istinom i to što je ona predstavljena svijetu, rekao je episkop istočno-američki Irinej. On je naglasio da Srbi često ne znaju da izađu iz svojih okvira i predstave svijetu šta se dešavalo sa njima jer naivno smatraju da cio svijet to već zna. – Nažalost, ne zna. U današnjem svijetu istina je postala nešto čime se trguje i mi na svakom koraku treba da iskažemo svoju perspektivu događaja. Najvažnije je da smo učinili prvi korak koji možemo da nadograđujemo sljedeće godine – rekao je episkop istočno-američki Irinej. Jovan Ćirić, jedan od urednika zbornika „Jasenovac-pravo na nezaborav“,

© Wikipedia/ PetarM

Smitsonijan o „Za dom spremni“, Kolindi i Mesićevom snimku

Zagreb — Dok neofašizam raste u Hrvatskoj, zemlja se nalazi na raskršću između negiranja i stvarnosti, piše magazin “Smitsonijan”. Izdavač magazina je najveći muzejski i istraživački centar na svetu. Danom sećanja na žrtve holokausta obeležava se strašna sudbina miliona ljudi ubijenih tokom genocida koji je sproveden u Evropi između 1939. i 1945. Ovo je druga godina da su Jevreji bojkotovali Dan sećanja u Hrvatskoj. AP piše da je ovogodišnji bojkot bio podstaknut postavljanjem memorijalne ploče u Jasenovcu koja uključuje frazu „Za dom spremni.“ To je prilika da se seti onih koji su ubijeni kako bi se suprotstavili takvom zločinu u budućnosti. No, u jednoj zemlji, Jevreji ove godine nisu bili

Ko želi da se genocid zaboravi, taj želi da se genocid ponovi

English U okviru „Srpskog mjeseca“ u Velikoj Britaniji, a u organizaciji „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“, održana je dvodnevna komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida počinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom održana je promocija knjige istoričara Vladimira Umeljića, nominovanog za alternativnu Nobelovu nagradu pod nazivom:  „Okcidentalno – evropska kulturološka tradicija i veliki genocidi sredinom i balkanski ratovi krajem 20. veka“ (Kontinuitet istorije u prizmi teorije definicionizma). Intervju sa gospodinom Umeljićem uradila je gospođa Dragana Tomašević, direktor „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“. DT: Zašto si napisao ovu knjigu? VU: Iz potrebe da se doprinese rehabilitaciji istorijske istine u naše doba, gde se oseća sve veća prevaga tzv. kontrafaktične

Interview with Dr Vladimir Umeljic: “Whoever wants to forget genocide, seeks to repeat genocide!”

Ćirilica Britić speaks with author Dr Vladimir Umeljic about his book ‘Occidental European cultural tradition, genocides in the middle and the Balkan wars at the end of the XX Century’. The book is launched in Britain at 7.30pm, 26th January 2017 at St St Sava’s Church on the occasional of an exhibition for Holocaust Memorial Day. The event is organised by Dragana Tomasevic, founder of the Jasenovac and Holocaust Memorial Foundation. B: Why did you write this book? VU: I felt the need to contribute toward rehabilitating the historical truth in an age where one feels an increasing prevalence of self-styled historical revisionism. Only then will that ancient wisdom apply

V.Britanija: Održana komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida

U okviru „Srpskog mjeseca“ u Velikoj Britaniji, a u organizaciji „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“, održana je dvodnevna komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida počinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu. Program su 26. januara otvorili Ognjen Pribićević, ambasador Srbije u Velikoj Britaniji, i Dragana Tomašević, direktor „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“. Potom je uslijedila promocija knjige u slikama 20 preživjelih zatočenika jasenovačkog sistema hrvatskih konclogora češkog novinara i fotografa Dejvida Sladeka pod nazivom „Neizgovoren genocid“, te knjiga Vladimira Umeljića, nominovanog za alternativnu Nobelovu nagradu pod nazivom „Okscidentalna Evropa i veliki genocidi sredinom i balkanski ratovi krajem 20. veka“. Iz „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“ saopšteno je da je

Ulaz u logor Jasenovac

Danas u Njujorku otvaranje izložbe o Jasenovcu

Izložba „Istina o Jasenovcu – pravo na nezaborav“, povodom 75 godina od osnivanja ovog ustaškog zloglasnog logora, biće otvorena danas u Njujorku na Dan Holokausta i pravoslavni praznik Sveti Sava. Izložba, koja je najavljena kao najveća postavka o Jasenovcu priređena ikada u inostranstvu obuhvata 180 panoa sa tekstovima Međunarodne ekspertske grupe istoričara, 25 skulptura vajara Ljubiše Mančića i Katarine Tripković, 21 crtež Dragana Jelovca i autentične predmete iz Memorijalnog centra Donja Gradina, piše „Politika“. Na 11 panoa prikazano je i stradanje u kompleksu logora Gospić-Jadovno-Pag, preteči Jasenovca. Postavka, koja će biti izložena do 30. januara, obuhvata građu iz arhiva Izraela, Njemačke, SAD, Italije, Norveške, Hrvatske, Republike Srpske i Srbije. Organizatori

Imena i prezimena banijskih Srba

Imena i prezimena banijskih Srba (1)

Nešto kao uvodno slovo Imena banijskih Srba, a od njih počinjem, i onih prognanih, etnički očišćenih, i onih koji su ostali i onih koji su se vratili, mijenjala su se kroz istoriju – nekad brže i brojnije, a nekad sporije i rjeđe. I ponekad pod uticajima drugih, posebno okupatora, a ponekad, bogme i češće, i u skladu, modernim rječnikom (engleskim) rečeno, s trendovima. Odnosno u skladu s „modernim vremenima“, čaplinovski rečeno. Uostalom, kao i kod drugih naroda. Nisu Srbi u tome bilo kakva iznimka. Ali su kroz sva ta vremena, kroz sve te protekle seobne i u gotovo neprestano ratne, graničarske vjekove, čuvali i svoja tradicionalna imena. Od kojih mnoga

U Zagrebu otvorena izložba povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta

U nekoj običnoj zemlji ovakva bi izložba bila kulturni događaj, ali je u Hrvatskoj, zbog vremena održavanja i poruka koje se njome šalju, važan politički događaj, kazao je Hrvoje Klasić u HDLU-u Pred nekoliko desetaka okupljanih i uz praktičko odsustvo državnih zvaničnika i hrvatskih medija, 25. januara u Domu hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu otvorena je izložba Jovane Popić pod nazivom ‘Što želiš zaboraviti?’, posvećena žrtvama Holokausta. – Prije 80 godina započet je projekt čija je svrha bila smrt. Iako je i prije bilo takvih projekata, ovaj ih je uvelike nadmašio brojem, pa je za njega skovano i posebno ime – rekao je na otvorenju istoričar Hrvoje Klasić

Staro sajmište

Izvjesna izgradnja memorijala na Starom sajmištu u Beogradu

Izgradnja memorijalnog kompleksa na Starom sajmištu u Beogradu, gdje se tokom Drugog svjetskog rata nalazio nacistički logor za Srbe, Jevreje i Rome, nikada nije bila bliže, rekao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali. „Logor na Sajmištu jedini je prostor Holokausta u Evropi koji nije na dostojan način obeležen i mi ćemo to promeniti“, rekao je Mali povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. On je naveo da je završena izrada Nacrta zakona o budućem memorijalnom centru na Starom sajmištu, koji će imati ne samo memorijalni, već i obrazovni, muzeološki i naučnoistraživački karakter. Prvi objekat koji će biti stavljen u funkciju memorijalnog kompleksa je centralni logorski objekat – Centralna kula, prenijeli

NAJNOVIJE VIJESTI

Staro sajmište

U javnim glasilima, često se različiti termini navode za logor na Starom

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.