arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Izložba "Eparhija banjalučka u Drugom svjetskom ratu" (Foto: banjaluka.rs.ba)

U Banskom dvoru izložba „Eparhija banjalučka u Drugom svjetskom ratu“

U Banskom dvoru (salon bana Svetislava Tise Milosavljevića) će, 14. decembra u 14.00 časova, biti otvorena izložba arhivskih dokumenata pod nazivom „Eparhija banjalučka u Drugom svjetskom ratu 1941–1945 – mučeništvo Srpske pravoslavne crkve u Bosanskoj krajini“. Izložbu je priredio Arhiv Republike Srpske u saradnji sa Arhivom Srpske pravoslavne crkve i Muzejom žrtava genocida iz Beograda, a biće prikazani dokumenti iz više arhivskih fondova i zbirki. Izložbu arhivske građe prati knjiga/zbornik dokumenata „Svjedočenja o zatiranju – prilozi za istoriju stradanja Srba Eparhije banjalučke 1941.godine“. Ova značajna izložba i knjiga plod su jednogodišnje saradnje ove tri institucije. Autori izložbe i knjige su istoričari i arhivisti Bojan Stojnić, Radovan Pilipović i Veljko Đurić

Foto Tanjug

Obeleženo 75 godina od deportacije žena i dece u logor na Starom sajmištu

Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu (CIEH), Savez jevrejskih opština Srbije, Savez antifašista Srbije, Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava organizovala je danas šetnju Beogradom, povodom obeležavanja 75 godina od deportacije jevrejskih i romskih žena i dece u logor na Sajmištu. Komemorativni program „Stazama sećanja” počeo je okupljanjem ispred vrtića Skadarlija koji se nalazi na uglu ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske , gde se 1941. nalazilo sedište „Policije za Jevreje i Cigane”, a odakle su potom žene i deca deportovani u logor na Sajmištu. Povorka od 60 ljudi koja je na rukama imala žute trake, potom je u pratnji policije krenula ka Trgu Republike i Doma

Sedamdeset peta godišnjica stradanja Srba u Livanjskom polju

Zavičajno udruženje Livnjana i Grahovljana iz Bačkoj Jarka obeležiće 75. godina od stradanja Srba u Livanjskom polju 1941. godine, u petak, 09. decembra 2016. g, sa početkom u 19.00 časova u prostorijama Mesne zajednice Sirig . Zavičajno udruženje Livnjana i Grahovljana iz Bačkoj Jarka obeležiće 75. godina od stradanja Srba u Livanjskom polju 1941. godine, u petak, 09. decembra 2016. g, sa početkom u 19.00 časova u prostorijama Mesne zajednice Sirig . Pozivaju se svi, koji žele da se podsete i saznaju više o stradanju Srpskog naroda od strane Nezavisne države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata. PROGRAM: 19.00 do 19.50 PRIKAZIVANjE DOKUMENTARNOG FILMA, autora Bude Simonovića, o strahotama, bezumlju, nečovečnosti

DSS: Gde je nestala reakcija?

Povodom postavljanja spomen ploče u Jasenovcu sa ustaškim pokličem „Za dom spremni“, Demokratski savez Srba želi da najoštrije osudi reakciju, odnosno ne reagovanje vlasti na skrnavljenje najtužnijeg mesta srpske i hrvatske istorije. Ponašanje HOS-a i drugih ekstremističkih organizacija u RH ne iznenađuje, ali ono što iznenađuje jeste tolerisanje tog šovinizma. Mlaka reakcija predstavnika naroda u Saboru, niti jedna parlamentarna stranka se nije zvanično oglasila, i nikakva reakcija izvršne vlasti samo još jednom potvrđuju novi smer zvanične politike naših vlasti. Tu novu politiku proklamuju predsednica RH Kolinda Grabar Kitarović fotografišući se sa zastavom koja je jedan od simbola hrvatskog ekstremizma, tu politiku proklamira predsednik vlade Plenković nudeći po svetu hrvatski model

Staro sajmište

Tri muzeja za tri naroda žrtve

Zakon o Memorijalnom kompleksu na Starom sajmištu biće pripremljen do kraja januara. Srbima, Jevrejima i Romima posebna institucija pamćenja na stradanje u Drugom svetskom ratu Nacrt zakona o budućem memorijalnom centru na Starom sajmištu biće završen do kraja januara. Ovo je najavio vladika Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije za utvrđivanje programskih sadržaja i davanje predloga modela upravljanja ovim memorijalnim kompleksom. U koncentracionom logoru na Sajmištu, u ono vreme nazvanom Lager Zemlin (Logor Zemun), do maja 1942. pobijena je skoro cela jevrejska zajednica u Srbiji, a tu je nastradao i nemali broj Roma. Od maja 1942. do 1944. bio je to logor za Srbe, Rome i druge narode koji su ubijani zbog

Miloš Milojević: Izveštaj sa tribine „Hrvatska pravoslavna crkva: juče, danas, sutra“

U organizacije Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke održano je 5. decembra, u Parohijskom domu Vaznesenjske crkve u Beogradu, predavanje o izuzetno važnoj i kontroverznoj temi – Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi. Naslov predavanja koji je uključio tri vremenske odrednice ukazuje da nije reč samo o istorijskoj pojavi kojoj je potrebno istraživanje i tumačenje istoričara već i o tekućem, političko-verskom procesu koji zahteva ne samo razjašnjenje već i odgovor u sadašnjem trenutku. Predavači su bili Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu i Aleksandar Raković, istoričar, istraživač i poznavalac savremenih verskih tokova sa Instituta za noviju istoriju Srbije. Veljko Đurić se u svom dosadašnjem istraživačkom radu opsežno bavio istorijom Srpske pravoslavne

Dragan Markovina Foto: HRT

Markovina: Likovanje nad etničkim čišćenjem Srba

Hrvatski istoričar Dragan Markovina smatra da skandali u Jasenovcu i Splitu sa postavljanjem ustaških obilježja predstavljaju likovanje nad etničkim čišćenjem Srba. Riječ je o ciničnom likovanju nad etničkim čišćenjem, koje predstavlja jednu od posljedica proteklog rata, navodi Markovina u komentaru koji prenose hrvatski portali. U Jasenovcu je to likovanje na nekom opštem nivou, a u Splitu je riječ o likovanju nad konkretnom situacijom, odnosno o obilježavanju mjesta sa koga su Srbi izbacivani iz svojih stanova devedesetih godina. Spomenik hosovcima u Splitu podignut je u Ulici Ruđera Boškovića, odnosno upravo na lokaciji na kojoj su ti isti hosovci mnoge građane srpske nacionalnosti prisilno izbacili iz vlastitih stanova, napominje Markovina. On smatra

Julija Koš

Koš: Morala sam da reagujem zbog jezivog pozdrava

Penzionisani bibliotekar Jevrejske opštine Zagreb Julija Koš, koja je uputila otvoreno pismo državnom vrhu Hrvatske zbog postavljanja natpisa „Za dom spremni“ u Jasenovcu, izjavila je da je morala da reaguje jer se taj jezivi pozdrav „približio grobovima njenih predaka koji su ubijeni u Jasenovcu“. Julija Koš rekla je da je u Jasenovcu izgubila djeda, baku i dvadesetdvogodišnju tetku koja je bila trudna, te mnogu drugu rodbinu. „Odlazila sam u posjetu kod sva tri posljednja hrvatska predsjednika da ih informišem da postavka Memorijalnog muzeja u Jasenovcu prikriva istinu, a prije svega počinioce zlodjela i namjeru da se istrijebe Srbi, Jevreji i Romi. No, bez uspjeha“, rekla je Julija Koš za „Blic“.

Vesić: U pripremi Zakon o Starom sajmištu

Srbija je jedna od retkih zemalja koja je pristupila rešavanju problema povraćaja imovine Jevreja koju zbog Holokausta nije imao ko da nasledi, izjavio je danas gradski menadžer Goran Vesić. Grad je podržao tu inicijativu i zajedno sa Agencijom za restituciju insistirao da se usvoji takav zakon, rekao je Vesić koji je danas u Beogradu prisustvovao konferenciji „Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika- istorijat i primena”. „Vlada Srbije je ove godine donela hrabar zakon iz prostog razloga što mi nismo bogata zemlja. Mnogo bogatije zemlje od nas još uvek nisu rešile ovo pitanje, a mi smo to uradili jer je ovde u pitanju istorijska

Andrej Plenković (foto:tris.com.hr)

Plenković: Natpis „Za dom spremni“ – delikatno pitanje

Premijer Hrvatske i lider Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković izjavio da je delikatno što je Udruženje dobrovoljaca HOS-a baš u Jasenovcu postavilo spomenik svojim poginulim pripadnicima sa natpisom „Za dom spremni“, prenosi Hina. „Delikatno je da je ovakav spomenik podignut baš u Jasenovcu. To je grb udruženja koje je dobilo dozvolu za rad u Zagrebu i uz dozvolu tadašnjeg Ministarstva uprave u vrijeme SDP-ove vlade“, rekao je Plenković nakon sjednice Predsedništva i Nacionalnoga savjeta HDZ-a. Prema njegovim riječima, postavljanje tog spomenika pokazuje da Hrvatska nije na odgovarajući način postavila zakonski okvir i sudsku praksu kada se radi o totalitarnim društvima i najavio da će pokrenuti institucionalnu inicijativu koja bi odgovarajuće regulisala

Julija Koš: Zašto ćutite o sramoti u Jasenovcu?

Penzionisana bibliotekarka Jevrejske opštine Zagreb Julija Koš, čija je porodica ubijena u Holokaustu, uputila je otvoreno pismo hrvatskom državnom vrhu oštro kritikujući ustašizaciju zemlje. Ona „obavještava“ hrvatski državni vrh da se „Jasenovac nalazi u Hrvatskoj, a ne na Okinavi, Novoj Gvineji, Samoi, Sejšelima, Karibima ili nekom drugom udaljenom i egzotičnom mjestu“. Košova pita predsjednika Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića zašto nisu reagovali kada je prije nekoliko dana u Jasenovcu postavljen „spomenik“ sa ustaškim znamenjem i krilaticom – „Za dom spremni“. U Jasenovcu i širom Nezavisne Države Hrvatske počinjeno je ustaško etničko i političko čišćenje hrvatskog društva, a „Jevrejima /i Romima i Srbima/ dogodile su se ustaše i

Umro jedan od posljednjih preživjelih iz pokolja Prebilovčana 1941. godine

U Sloveniji se 30. novembra 2016. upokojio Vlado Ekmečić. Rođen je 1925. u Prebilovcima, zaselak Grlić, od oca Obrena i majke Soke rođene Dulać. Umro je kao pretposlednji Prebilovčanin koji je preživio pokolj 1941. godine. U Šurmanačkoj jami, Vladi Ekmečiću su ubijeni: 1. Majka Soka 2. Sestra Spasenija 3. Sestra Đurđa 4. Sestra Koviljka 5. Mlađi brat Tihomir 6. Mlađi brat Ilija 7. Mlađi brat Milosav Vladin otac Obren i stric mu Uroš, su sa još pedeset Prebilovčana zaklani u Morinom otoku, pored Bregave. Ognjište strica Uroša, strine Jovanke i njihovih sedmero djece je isto ugašeno u ustaškom pokolju 1941. Rat je preživio Vladin stariji brat Božo, koji je stradao

Plakat - „Hrvatska pravoslavna crkva: juče, danas, sutra“

NAJAVA – Tribina: ,,Hrvatska pravoslavna crkva: juče, danas, sutra“

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 5. decembra 2016. godine, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Vaznesenjske crkve (Admirala Geprata 19) prisustvujete tribini na temu: „Hrvatska pravoslavna crkva: juče, danas, sutra“ O ovoj temi govoriće: dr Veljko Đurić Mišina (Muzej žrtava genocida) dr Aleksandar Raković (Institut za noviju istoriju Srbije) Tribina se održava u organizaciji Vaznesenjske crkve i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.

Veterani HOS-a podigli ploču s ustaškim pozdravom u Jasenovcu

Veterani Hrvatskih odbrambenih snaga su u centru Jasenovca, nedaleko od bivšeg ustaškog koncentracionog logora, otkrili spomen-obilježje na kojem je uklesana ustaška krilatica „Za dom spremni“. Prije manje od mjesec dana u centru Jasenovca je postavljena ustaška krilatica „Za dom spremni“. Ugravirana je na ploči koja je 5. novembra podignuta na pročelje zgrade na Trgu kralja Petra Svačića, kao znak sjećanja na 11 poginulih pripadnika Prve satnije „Ante Paradžik“ HOS, koji su poginuli na tom području, pišu zagrebačke „Novosti“, list koji izdaje Srpsko narodno vijeće /SNV/. Ploču su postavili veterani HOS-a iz Jasenovca i Zagreba. Pored imena poginulih saboraca, stoji i grb jedinice s ustaškim uzvikom, koji su HOS-ovci početkom devedesetih

Episkop Atanasije održao pomen postradalim Srbima 1941.g. u Gorinčanima kod Bosanskog Petrovca

Episkop Atanasije održao pomen postradalim Srbima 1941.g. u Gorinčanima kod Bosanskog Petrovca

U subotu, na Zadušnice 8. okrobra 2016. godine, Pravoslavni hrišćanin Bosanskog Petovca Draško Drgišić dao je otkriće o novom stratištu Prvoslavnih Srba Bosanskog Petrovca, postradalih o Ilindanu 1941. godine, a za koje se, nažalost, do sad malo znalo, niti se molitveno posjećivalo. To je pošumljeni prostor u Gorinčanima, nedaleko od samog Petrovca. Draško je zdrav i krjepak čovjek, od 82 godine (rođ.1934) svježeg pamćenja, koji je i sam posle Drugog rata vadio kosti postradalih. Naime, ustaše su narod ubijali i bacali u dolinu, koja je ranije bila „Krepana“, u koju su ranije seljani bacali uginulu stoku, tako da su kosti ubijanih bile pomješane sa kostima stoke. Draško je sam prekopao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.