arrow up
Imena i prezimena banijskih Srba (2)

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

O prezimenima, ukratko Srpska prezimena na Baniji stara su koliko je staro i postojanje Srba na/u njoj. A to postojanje ne mjeri se samo s tri ili četiri posljednja vijeka – ono je i mnogo starije. Neka prezimena Srbi su donijeli u banijske krajeve tokom seoba, neka su prihvatana po dolasku, neka su upisivana „na svoju ruku“ od strane okupatora, u čemu su Austrougari bili nenadmašni. Bezbrojni su izvori nastanku i prezimena: u hrišćanstvu, u imenima, u biljnom i životinjskom svijetu, u običajima, psihološkim stanjima, stvarima, toponimima… Neki su Srbi prihvatali i katoličku vjeru, a onda postepeno prelazili i u hrvatski etnikum i tako postajali Hrvati. Ali su im prezimena

Sa prijema u misiji Srbije pri UN: Episkop istočnoamerički, gospodin Irinej, Milan Milanović, Vladimir Božović, Đerđ Matković, Ivan Kostić i Vjera Mujović (Foto: N. Tripković)

Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav” otvorena u Americi

U sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku upriličeno je svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. U galeriji Fam, u Hobokenu (Nju Džersi) otvorena je izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav”, povodom obeležavanja 75 godina od osnivanja ovog logora Od našeg specijalnog izveštača Njujork, Nju Džersi – Veterani koji su preživeli mučenja u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata pozdravljeni su u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku gde je upriličeno svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš istakao je da o zločinima protiv čovečnosti treba govoriti u ime onih koji su izgubili živote u holokaustu, dodajući da se zaborav zločina sprečava širenjem znanja o tom periodu,

Izložba u Jasenovcu Foto: RTRS

Najvažnije što je istina o Jasenovcu predstavljena svijetu

Najvažnija poruka izložbe „Jasenovac-pravo na nezaborav“ koja je otvorena u Njujorku jeste suočavanje sa istinom i to što je ona predstavljena svijetu, rekao je episkop istočno-američki Irinej. On je naglasio da Srbi često ne znaju da izađu iz svojih okvira i predstave svijetu šta se dešavalo sa njima jer naivno smatraju da cio svijet to već zna. – Nažalost, ne zna. U današnjem svijetu istina je postala nešto čime se trguje i mi na svakom koraku treba da iskažemo svoju perspektivu događaja. Najvažnije je da smo učinili prvi korak koji možemo da nadograđujemo sljedeće godine – rekao je episkop istočno-američki Irinej. Jovan Ćirić, jedan od urednika zbornika „Jasenovac-pravo na nezaborav“,

© Wikipedia/ PetarM

Smitsonijan o „Za dom spremni“, Kolindi i Mesićevom snimku

Zagreb — Dok neofašizam raste u Hrvatskoj, zemlja se nalazi na raskršću između negiranja i stvarnosti, piše magazin “Smitsonijan”. Izdavač magazina je najveći muzejski i istraživački centar na svetu. Danom sećanja na žrtve holokausta obeležava se strašna sudbina miliona ljudi ubijenih tokom genocida koji je sproveden u Evropi između 1939. i 1945. Ovo je druga godina da su Jevreji bojkotovali Dan sećanja u Hrvatskoj. AP piše da je ovogodišnji bojkot bio podstaknut postavljanjem memorijalne ploče u Jasenovcu koja uključuje frazu „Za dom spremni.“ To je prilika da se seti onih koji su ubijeni kako bi se suprotstavili takvom zločinu u budućnosti. No, u jednoj zemlji, Jevreji ove godine nisu bili

Ko želi da se genocid zaboravi, taj želi da se genocid ponovi

English U okviru „Srpskog mjeseca“ u Velikoj Britaniji, a u organizaciji „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“, održana je dvodnevna komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida počinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom održana je promocija knjige istoričara Vladimira Umeljića, nominovanog za alternativnu Nobelovu nagradu pod nazivom:  „Okcidentalno – evropska kulturološka tradicija i veliki genocidi sredinom i balkanski ratovi krajem 20. veka“ (Kontinuitet istorije u prizmi teorije definicionizma). Intervju sa gospodinom Umeljićem uradila je gospođa Dragana Tomašević, direktor „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“. DT: Zašto si napisao ovu knjigu? VU: Iz potrebe da se doprinese rehabilitaciji istorijske istine u naše doba, gde se oseća sve veća prevaga tzv. kontrafaktične

Interview with Dr Vladimir Umeljic: “Whoever wants to forget genocide, seeks to repeat genocide!”

Ćirilica Britić speaks with author Dr Vladimir Umeljic about his book ‘Occidental European cultural tradition, genocides in the middle and the Balkan wars at the end of the XX Century’. The book is launched in Britain at 7.30pm, 26th January 2017 at St St Sava’s Church on the occasional of an exhibition for Holocaust Memorial Day. The event is organised by Dragana Tomasevic, founder of the Jasenovac and Holocaust Memorial Foundation. B: Why did you write this book? VU: I felt the need to contribute toward rehabilitating the historical truth in an age where one feels an increasing prevalence of self-styled historical revisionism. Only then will that ancient wisdom apply

V.Britanija: Održana komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida

U okviru „Srpskog mjeseca“ u Velikoj Britaniji, a u organizaciji „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“, održana je dvodnevna komemoracija srpskim žrtvama ustaškog genocida počinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu. Program su 26. januara otvorili Ognjen Pribićević, ambasador Srbije u Velikoj Britaniji, i Dragana Tomašević, direktor „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“. Potom je uslijedila promocija knjige u slikama 20 preživjelih zatočenika jasenovačkog sistema hrvatskih konclogora češkog novinara i fotografa Dejvida Sladeka pod nazivom „Neizgovoren genocid“, te knjiga Vladimira Umeljića, nominovanog za alternativnu Nobelovu nagradu pod nazivom „Okscidentalna Evropa i veliki genocidi sredinom i balkanski ratovi krajem 20. veka“. Iz „Jasenovac i Holokaust memorijalne fondacije“ saopšteno je da je

Ulaz u logor Jasenovac

Danas u Njujorku otvaranje izložbe o Jasenovcu

Izložba „Istina o Jasenovcu – pravo na nezaborav“, povodom 75 godina od osnivanja ovog ustaškog zloglasnog logora, biće otvorena danas u Njujorku na Dan Holokausta i pravoslavni praznik Sveti Sava. Izložba, koja je najavljena kao najveća postavka o Jasenovcu priređena ikada u inostranstvu obuhvata 180 panoa sa tekstovima Međunarodne ekspertske grupe istoričara, 25 skulptura vajara Ljubiše Mančića i Katarine Tripković, 21 crtež Dragana Jelovca i autentične predmete iz Memorijalnog centra Donja Gradina, piše „Politika“. Na 11 panoa prikazano je i stradanje u kompleksu logora Gospić-Jadovno-Pag, preteči Jasenovca. Postavka, koja će biti izložena do 30. januara, obuhvata građu iz arhiva Izraela, Njemačke, SAD, Italije, Norveške, Hrvatske, Republike Srpske i Srbije. Organizatori

Imena i prezimena banijskih Srba

Imena i prezimena banijskih Srba (1)

Nešto kao uvodno slovo Imena banijskih Srba, a od njih počinjem, i onih prognanih, etnički očišćenih, i onih koji su ostali i onih koji su se vratili, mijenjala su se kroz istoriju – nekad brže i brojnije, a nekad sporije i rjeđe. I ponekad pod uticajima drugih, posebno okupatora, a ponekad, bogme i češće, i u skladu, modernim rječnikom (engleskim) rečeno, s trendovima. Odnosno u skladu s „modernim vremenima“, čaplinovski rečeno. Uostalom, kao i kod drugih naroda. Nisu Srbi u tome bilo kakva iznimka. Ali su kroz sva ta vremena, kroz sve te protekle seobne i u gotovo neprestano ratne, graničarske vjekove, čuvali i svoja tradicionalna imena. Od kojih mnoga

U Zagrebu otvorena izložba povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta

U nekoj običnoj zemlji ovakva bi izložba bila kulturni događaj, ali je u Hrvatskoj, zbog vremena održavanja i poruka koje se njome šalju, važan politički događaj, kazao je Hrvoje Klasić u HDLU-u Pred nekoliko desetaka okupljanih i uz praktičko odsustvo državnih zvaničnika i hrvatskih medija, 25. januara u Domu hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu otvorena je izložba Jovane Popić pod nazivom ‘Što želiš zaboraviti?’, posvećena žrtvama Holokausta. – Prije 80 godina započet je projekt čija je svrha bila smrt. Iako je i prije bilo takvih projekata, ovaj ih je uvelike nadmašio brojem, pa je za njega skovano i posebno ime – rekao je na otvorenju istoričar Hrvoje Klasić

Staro sajmište

Izvjesna izgradnja memorijala na Starom sajmištu u Beogradu

Izgradnja memorijalnog kompleksa na Starom sajmištu u Beogradu, gdje se tokom Drugog svjetskog rata nalazio nacistički logor za Srbe, Jevreje i Rome, nikada nije bila bliže, rekao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali. „Logor na Sajmištu jedini je prostor Holokausta u Evropi koji nije na dostojan način obeležen i mi ćemo to promeniti“, rekao je Mali povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. On je naveo da je završena izrada Nacrta zakona o budućem memorijalnom centru na Starom sajmištu, koji će imati ne samo memorijalni, već i obrazovni, muzeološki i naučnoistraživački karakter. Prvi objekat koji će biti stavljen u funkciju memorijalnog kompleksa je centralni logorski objekat – Centralna kula, prenijeli

Na platou Spomen-područja Donja Gradina vijence su položili predsjednik Odbora za Donju Gradinu Narodne skupštine Republike Srpske Darko Banjac, načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić sa saradnicima i članovi Opštinskog odbora DNS-a Kozarska Dubica.

Otvorena izložba „Donja Gradina-od sela do memorijala“

Međunarodni Dan sjećanja na žrtve holokausta – 27. januar, obilježen je danas u Spomen-području Donja Gradina u Kozarskoj Dubici polaganjem vijenaca na spomen-obilježju žrtvama logora Jasenovac i otvaranjem izložbe pod nazivom „Donja Gradina-od sela do memorijala“. Na platou Spomen-područja Donja Gradina vijence su položili predsjednik Odbora za Donju Gradinu Narodne skupštine Republike Srpske Darko Banjac, načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić sa saradnicima i članovi Opštinskog odbora DNS-a Kozarska Dubica. Nakon toga, u izložbenoj sali Spomen-područja Donja Gradina otvorena je izložba pod nazivom „Donja Gradina-od sela do memorijala“, čiji je autor viši kustos Spomen-područja Dejan Motl. „U Spomen-području Donja Gradina svake godine se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta,

Svijeće

Da li je „zatiranje“ prava reč za stradanje Srba u svetskim ratovima?

Reč „zatiranje“ predsednik Tomislav Nikolić predlaže kao novi pojam koji bi označavao stradanje srpskog naroda u Prvom i Drugom svetskom ratu. Predlaže i da se ta reč uvede u srpski pravni sistem kako bi se negovala kultura sećanja. A da li je „zatiranje“ pravi izraz za masovno stradanje Srba? „Predlažem da se ustanovi jedinstven pojam ‘zatiranje’, koji će označavati srpsko stradanje, kao što su Holokaust i Porajmos, univerzvalno prihvaćeni pojmovi za stradanje Jevreja i Roma“, rekao je predsednik Srbije Tomislav Nikolić 23. januara, na obeležavanju 75 godina od Novosadske racije. http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2017/01/26/9109175/Zatiranje-260117.mp4 „Zatiranje“, pojasnio je Nikolić, označavalo bi pokušaj istrebljenja srpskog naroda za vreme Prvog svetskog rata, u nacističkoj Nemačkoj i

Ilustracija/Izložba/Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta/ Foto: Tanjug

Predstavljen projekat Mesta stradanja – Prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj

Projekat „Mesta stradanja – Prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj“ čiji je cilj mapiranje lokacija gde su vršene masovne egzekucije Jevreja i Roma tokom 1941. godine predstavljen je danas u Beogradu Projekat „Mesta stradanja – Prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj“ čiji je cilj mapiranje lokacija gde su vršene masovne egzekucije Jevreja i Roma tokom 1941. godine predstavljen je danas u Beogradu. Projekat su zajedno izradili Savez jevrejskih opština Srbija, Centar za istraživanje i edukacije o Holokaustu i Filozofski fakulteta u Rijeci. Predstavnik Centra za istraživanja i edukaciju o Holokaustu Milovan Pisari rekao je u Medija centru da je tokom istraživanja identifikovano 12 lokacija u Srbiji, kao i

Dan sećanja u Jasenovcu Foto: Tanjug

Srbi jesu preživeli zatiranje

Podrška inicijativi za uvođenje domaćeg termina za stradanje srpskog naroda. Izraz koji dočarava namere Austrogarske, NDH i fašističke Nemačke Politika Austrougarske u vreme Prvog svetskog rata, kao i fašističke Nemačke i, naročito, NDH, vodila je zatiranju srpskog naroda. Nema zato razloga da se ovaj izraz, u čijoj je osnovi stara srpska reč, ne uvede u zvanično korišćenje sa značenjem sveukupnog stradanja srpskog naroda. Na inicijativu predsednika Srbije Tomislava Nikolića da se ustanovi jedinstven pojam za srpsko stradanje, ovako gledaju istoričari i lingvisti. Oni, međutim, ukazuju i na to da kolektivno pamćenje na žrtve podrazumeva predani rad i podršku države. – Zatiranje neka označava pokušaj istrebljenja srpskog naroda za vreme Prvog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.