arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dječji logor u Staklani, Sisak, 1942. Foto: JUSP Jasenovac

Stradala 721. 000 Srba, što je 80 odsto ukupnih gubitaka

U Drugom svjetskom ratu, na području današnje BiH, stradala je 721.000 Srba, muslimani su imali 68.000 stradalih, a Hrvati 24.000. Posljedica svega je radikalna promjena demografske slike, navodi Direktor beogradskog Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku Milivoje Ivanišević. Priredila: Vesna ŠURBAT Tokom Drugog svjetskog rata, na području današnje BiH, od 904.000 stradalih – 721.000 su Srbi, koji su činili gotovo 80 odsto ukupnih gubitaka, ističe istoričar Milivoje Ivanišević. Muslimanski gubici u BiH iznosili su 68.000 lica, odnosno 7,5 odsto, a hrvatski 24.000 ili 2,7 odsto od ukupnih gubitaka BiH. Stradala su i 11.024 Jevreja. Ivanišević ukazuje da je razlog za prikrivanje srpskih gubitaka to što su pokazatelji prvog

Vladimri Božović

Borimo se protiv zaborava

U celom svetu 27. januara obeležen je dan sećanja na Holokaust. Centralna manifestacija održana je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, dok je jedna od pratećih manifestacija bila izložba povodom 75 godina od osnivanja zloglasnog logora Jasenovac, koja je otvorena u gradu Hoboken u američkoj državi Nju Džerzi. Delegaciju Srbije u Generalnoj skupštini UN predvodio je Vladimir Božović, savetnik i specijalni izaslanik predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vućića. Božović je razgovorao i sa Generalnim skretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guteresom i zamolio ga da sledeće godine Republika Srbija učestvuje u obeležavanja dana Holokausta i u samoj zgradi UN, pratećim programom i izložbom. Kako je istakao, posebno ga je impresionirala poruka ovogodišnjeg glavnog govornika,

Dr Dario Vidojković

Dr Dario Vidojković: Šta sa genocidom nad Srbima?

REGENZBURG – Prošle godine, 19. avgusta 2016. navršilo se tačno 75 godina otkako je u Jasenovcu, u ondašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uspostavljen ustaški koncentracioni logor, koji će se pretvoriti u jedan od najvećih logora smrti u Evropi, u kome je na stotine hiljada Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma, u najgorim mukama, skončalo živote. Jasenovac je bio samo najveći od mnoštva stratišta gde su izvršeni masovni zločini ustaša tokom NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima. Ritualno i arhaično su ubijani još i u Gospiću, na Pagu, u Loborgradu, Jastrebarsku, Kninu, Srebrenici, kao i na mnogim drugim mestima, bacani su u jame, širom teritorije na kojoj je izvikana fašistička NDH, Hitlerov

Fotografije Vukice Mikače na „Zidu sećanja” (Foto: V. Mikača)

Fotografije Vukice Mikače posvećene holokaustu

Na impozantnoj izložbi koja je otvorena u Hobokenu u SAD, posvećenoj holokaustu, na Zidu sećanja, radovi su Vukice Mikače, umetničkog fotografa. – Prvi put u umetničkoj karijeri učestvujem na ovako monumentalnom poduhvatu i to u SAD, što je san svakog umetnika – kaže Mikača za „Politiku”. – Prvi put sam se pozabavila temom holokausta, na poziv dr Grajfa sa izraelskog Instituta za holokaust, i inicijatora dr Ljiljane Nikšić koja mi je mesecima pokazivala dokumentarne fotografije iz logora sa jezivim mučenjima, kako bi utonula u temu. Poznat mi je Aušvic, Dahau, ali nešto najgnusnije što sam videla jeste Jasenovac sa neviđenim metodama mučenja. Mesecima nisam spavala od prizora dece skeleta, probodenih

Jelena Radojičić i Gojko Rončević preživeli logoraši (Foto: N.T.)

Čorbuljak od pokošene trave

Na konferenciji o Jasenovcu držanoj kao pratećem događaju izložbe posvećene stradanjima u NDH govorili su preživeli koji su kao deca odvedeni u dečji logor Jastrebarsko Od našeg specijalnog izveštača Hoboken, Nju Džersi – Na konferenciji o Jasenovcu, održanoj u gradiću Hobokenu, u državi Nju Džersi, govorio je Gojko Rončević koji je kao sedmogodišnjak bio tri meseca u dečjem logoru Jastrebarsko 1942. godine. Rončević je rođen u selu Trstenica, 40 kilometara južno od Zagreba, u etnički čistom srpskom selu, kao i većina sela na Kordunu, sa oko 900 stanovnika. Ustaše su mu ubile oca, majku, sestru i dva brata. – Ustaška NDH stavila je van zakona, bez ikakvih građanskih prava Srbe,

Zločin na Vijačkom lugu u Prnjavoru 1. februara 1942. godine

Piše: Bojan Milijašević Ustaše su 31. januara 1942. godine sa imanja lokalnog gazde Mihaila Hartmana odveli skupinu Srba u prnjavorski zatvor odakle su ih dan kasnije povezane žicom 2 po 2 poveli u pravcu Dervente i strijeljali u Vijačkom lugu 300 metara od kuća porodica Šikarac. Srbi iz Lužana koje su pohvatani na Hartmanovom imanju su se nalazili u zaštiti kod gazde Mihaila i neko vrijeme stanovali kod njega a zauzvrat su izrabljivani radeći na pilani i ciglani bez plate i hrane. Ostali Srbi koji su pohvatani tada bili su iz sela Štrpci, a taj dan su došli kod Hartmana preuzeti određen broj crijepa za Rajka Brkovića koji je organiziovao

Ljudi je sve manje – centar Moravica

Za dvadeset godina više nas neće biti..

U Moravicama, opustjelom gorskokotarskom naselju: ‘U svojoj sam parohiji lani imao 44 sahrane, a krstio sam samo jedno trogodišnje dijete. I time je sve rečeno, sve je jasno: za dvadeset nas godina ovdje neće biti’, kaže moravički paroh Jelenko Stojanović Pored Vrbovskoga, na staroj cesti za Rijeku, smještene su Moravice, gradić uglavnom naseljen osobama srpske nacionalnosti: do devedesetih se stoga i zvao Srpske Moravice, baš kao što se i obližnja Drežnica nazivala Partizanskom. S dolaskom ‘demokracije’, ti su toponimi promijenjeni, kao da će se s tom promjenom izbrisati i njihova slavna istorija i bogata tradicija. Kroz Moravice protiče jedna od četiriju karlovačkih rijeka, Dobra; u ovome je kraju ona još

Potpis Polaganje venaca na kamen Jasenovca u Parku holokausta (Foto: N. T.)

Suze i bele ptice pored kamena Jasenovca u Njujorku

Pomen žrtvama holokausta i jasenovačkog logora održan u Parku holokausta u Bruklinu, u prisustvu preživelih logoraša Od našeg specijalnog izveštača Njujork – U Parku holokausta u Bruklinu srpska delegacija postavila je venac na kamenu Jasenovca i Aušvica, u znak sećanja na žrtve stradale u logorima tokom Drugog svetskog rata. Na čistom prostoru, samo u prisustvu ptica koje su se oglašavale iznad nas, dirljiv i emotivan trenutak za sve prisutne: Berija Litučija, osnivača njujorškog Instituta za izučavanje Jasenovca, Gideona Grajfa, stručnjaka za Aušvic, Inu Stavicki, predsednicu memorijalnog Parka holokausta, Milana Milanovića, ambasadora pri UN, srpske naučnike, i posebno za preživele logoraše Jelenu Radojičić i Gojka Rončevića koji su celu porodicu izgubili

Mesićeva ostavka u SABA zbog kontroverznih snimaka

Zagreb — Bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić podneo je ostavku na dužnost počasnog predsednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA). On je ostavku podneo u želji, kako je obrazložio, da Savez poštedi negativnih posledica nastalih objavljivanjem snimak s njegovim izjavama iz 1990. i 1992. godine. „Razmotrivši stanje nastalo nakon objavljivanja snimaka s mojim, ponavljam i ovom prilikom, apsolutno neprihvatljivim izjavama iz godine 1992., kao i one kasnije objavljene iz godine 1990. i uzimajući u obzir činjenicu da verojatno postoje još i druge moje snimke iz toga vremena s jednako neprihvatljivim izjavama, a u želji da poštedim SABA bilo kakvih negativnih posledica, podnosim ostavku na funkciju počasnog predsednika“, navodi se

Nataša Jovičić

Razriješena Nataša Jovičić

Ministarstvo kulture Hrvatske razriješilo je Natašu Jovičić sa mjesta direktora „Spomen-područja Jasenovac“, što je učinjeno, navodno, na njen zahtjev, prenose hrvatski portali. Upravni savjet Javne ustanove „Spomen-područje Jasenovac“ početkom sljedeće sedmice raspisaće konkurs za novog direktora. Mediji prenose da je od 1. januara rukovođenje „Spomen-područjem Jasenovac“ preuzeo vršilac dužnosti direktora Ivo Pejaković, dugogodišnji kustos. Jovičićeva je u posljednje vrijeme ignorisala niz skandaloznih događaja oko Jasenovca. Nakon što je krajem prošle godine u Jasenovcu postavljena spomen-ploča poginulim pripadnicima HOS-a, na kojoj je uklesan ustaški pozdrav „Za dom spremni“, Jovičićeva to nije osudila. Ona je navela da ploča nema „nikakve veze sa Spomen-područjem Jasenovac, jer je ploču postavila opština u centru mjesta“.

Zdravko Šotra: U vrijeme kad se u Vukovaru bore za ćirilicu, u Beogradu je uopšte nema!

Zdravko Šotra o novoj seriji o Lazi Kostiću, samosvesti nacije, višim silama koje ga prate kroz karijeru – Dugo sam pripremao seriju Santa Maria della Salute, jer je reč o vrlo složenom projektu, koji prati ceo životni put Laze Kostića. Slikajući njegov život slikamo mnoge istorijske, političke i kulturne događaje kako u Vojvodini tako i u Beogradu. Pripreme na pisanju scenarija bile su veoma opsežne, a Laza je bio zanimljiv čovek svim savremenicima, koji su osećali potrebu da o njemu nešto zabeleže. Njegov život bio je veoma zanimljiv, dinamičan. Čovek koji je neprekidno išao iz jednog mesta u drugo, iz događaja u događaj, u prvoj polovini svog života. U drugoj

Istoričar Gideon Grajf na izložbi o Jasenovcu (Foto: Katarina Tripković)

Eho jasenovačkih žrtava

Od našeg izveštača Hoboken, Nju Džersi – Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav”, koja je otvorena u Nju Džersiju, povodom 75 godina od osnivanja ovog logora na teritoriji NDH, nije uperena ni protiv jednog naroda, religije ni države, već protiv fašističkih ideologija – piše na jednom od plakata na postavci u izložbenom prostoru u Hobokenu. Posetioci mogu da pročitaju da je u Jasenovcu, od avgusta 1945. do aprila 1945, ubijeno na stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma, kao i antifašista drugih nacionalnosti. Procenjuje se da ukupan broj ubijenih muškaraca, žena i dece žrtava u ovom logoru iznosi 700.000. I pored toga, na konferenciji o Jasenovcu, koja je održana u Hobokenu,

U Ambasadi Srbije u Londonu u okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića

U Londonu otvorena izložba o stradanju livanjskih Srba

U Ambasadi Srbije u Londonu otvorena je izložba o stradanju livanjskih Srba, autora Veljka Đurića i Radovana Pilipovića. U petak 27. januara, na praznik Svetog Save a u okviru obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, u Londonu je otvorena izložba ”Srbi Livanjskog polja – Trajanje kroz vekove”. Ova izložba je otvorena u prostorijama Ambasade Republike Srbije, u organizaciji same Ambasade i Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Izložba, koja je već prikazana javnosti u Beogradu, Banja Luci i Novom Sadu, bavi se usponom srpskog stanovništva Livanjskog polja od kraja 18. veka pa sve do početka Drugog svetskog rata. Uspostavljanjem Nezavisne Države Hrvatske, srpski narod u ovim krajevima doživljava velika stradanja. Pokolji

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

Imena i prezimena banijskih Srba (2)

O prezimenima, ukratko Srpska prezimena na Baniji stara su koliko je staro i postojanje Srba na/u njoj. A to postojanje ne mjeri se samo s tri ili četiri posljednja vijeka – ono je i mnogo starije. Neka prezimena Srbi su donijeli u banijske krajeve tokom seoba, neka su prihvatana po dolasku, neka su upisivana „na svoju ruku“ od strane okupatora, u čemu su Austrougari bili nenadmašni. Bezbrojni su izvori nastanku i prezimena: u hrišćanstvu, u imenima, u biljnom i životinjskom svijetu, u običajima, psihološkim stanjima, stvarima, toponimima… Neki su Srbi prihvatali i katoličku vjeru, a onda postepeno prelazili i u hrvatski etnikum i tako postajali Hrvati. Ali su im prezimena

Sa prijema u misiji Srbije pri UN: Episkop istočnoamerički, gospodin Irinej, Milan Milanović, Vladimir Božović, Đerđ Matković, Ivan Kostić i Vjera Mujović (Foto: N. Tripković)

Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav” otvorena u Americi

U sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku upriličeno je svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. U galeriji Fam, u Hobokenu (Nju Džersi) otvorena je izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav”, povodom obeležavanja 75 godina od osnivanja ovog logora Od našeg specijalnog izveštača Njujork, Nju Džersi – Veterani koji su preživeli mučenja u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata pozdravljeni su u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku gde je upriličeno svečano obeležavanje 27. januara, Međunarodnog dana holokausta. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš istakao je da o zločinima protiv čovečnosti treba govoriti u ime onih koji su izgubili živote u holokaustu, dodajući da se zaborav zločina sprečava širenjem znanja o tom periodu,

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločinac Stier

Ustaški pukovnik Ivan Stier, djed Davora Ive Stiera, zapovijedao je jedinicama koje

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.