arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Šargovac - sjećanje na stradale đakeFoto: RTRS

Banjaluka: Sjećanje na stradale srpske đake iz Šargovca (FOTO)

U banjalučkoj Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ danas se obilježava 75 godina od stradanja 52 učenika iz Šargovca i okolnih sela. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović poručio je danas u Banjaluci da bi Srbi, imajući u vidu sve ono što im se dešavalo kroz istoriju, trebalo da jačaju jedinstvo kako bi ostali i opstali na svojim prostorima. Savanović je napomenuo da je Republika Srpska stvorena borbom srpskog naroda, da je okvir iz kojeg srpski narod ne treba da izlazi, nego je potrebno ekonomski je jačati. „Ovaj događaj upozorava nas da moramo podizati nivo svijesti i nivo duha o našem postojanju i opstajanju na ovim prostorima i okruženju

Pokolj je jedna odgovarajuća reč za srpski holokaust!

Srbi ne samo da nisu (zbog jugoslovenske politike zaborava radi mira u kući) pronašli i kaznili zločince, već im nikad nije dozvoljeno ni da se genocid temeljno istraži. Ta je politika, koja je u svojoj suštini, saučesnička u odnosu na počinjeni genocid, dovela do toga da se ostatak Srba iz Hrvatske devedesetih godina prošlog veka protera, čime je zaokružen i ostvaren tripartitivni plan o genocidu na Srbima (1/3 pokatoličiti, 1/3 ubiti, 1/3 proterati). Jevreji imaju dve reči kojima označavaju genocid koji su nemački nacisti počinili nad njima – Holocaust i Šoa. Srbi još nisu pronašli ni izraz koji bi u umovima svih odmah asocirao na genocid koji su hrvatski nacisti

75 godina od stradanja 52 učenika škole u Šargovcu

REPUBLIKA SRPSKA, JU OSNOVNA ŠKOLA „ĐURA JAKŠIĆ“ SUBOTIČKA br. 28 BANjA LUKA Telefon / faks 051/ 380- 980, 051/381-840; e-mail: [email protected] Poštovani, Pozivamo Vas da u utorak, 7. februara 2017. godine posjetite JU Osnovnu školu “Đura Jakšić“ i prisustvujete obilježavanju 75 – godišnjice stradanja 52 učenika naše škole. Toga dana, s početkom u 12 časova i 30 minuta, prekinućemo tišinu, progovoriti o ovom događaju i odati počast nevinim žrtvama. Nadamo se da ćete svojim prisustvom uveličati ovaj važan događaj. S poštovanjem, Direktor: Darko Tomić   Vezane vijesti: SPOMEN-PLOČA KAO ZNAK SJEĆANjA NA 52 UČENIKA RTRS – dokumentarni film „NINA“ – Svjedočanstvo o pokolju u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac

Stepinac na suđenju 1946.

Komisije o Stepincu u Novom Sadu 13. i 14. februara

Treći sastanak katoličko-pravoslavne mešovite komisije, koja razmatra život i delo Alojzija Stepinca pre, tokom i nakon Drugog svetskog rata, trebalo bi da bude održana 13. i 14. februara u Novom Sadu, a kako je ranije najavljeno, ona će se baviti odnosom kardinala Stepinca prema NDH. Nikola Knežević iz novosadskog Centra za istraživanje religije, politike i društva, rekao je u izjavi za Tanjug da će treća i četvrta runda biti najteže za pregovore, jer se mišljenja i pogledi prema prošlosti ovde najviše razilaze. Prema njegovim rečima, četvrta runda trebalo bi da razmatra odnos Stepinca prema SPC. Ocenjujući da će peta runda možda biti i najmanje opterećena istorijskim tumačenjima, jer će se baviti

Imena i prezimena banijskih Srba 3

Imena i prezimena banijskih Srba (3)

Nastavak Lađević, Lazan, Lazarević, Lazić, Lalić, Landup, Lapčević, Lacković, Latin, Latrija, Lelić, Lemić, Letić, Letica, Livun, Likar, Lipar, Lisica, Litra, Ličanin, Ličina, Lovrenović, Lovrić, Lončar, Lončarević, Lotina, Lukač, Lukačević, Lukić, Lumija… Ljiljak, Ljubinković, Ljubičić, Ljubišić, Ljubović, Ljubojević, Ljubojević-Pavlović… Mađar, Mađarac, Mazalica, Majkić, Majstorović, Malača, Malbaša, Malbašić, Malević, Malenčić, Malešević, Malivuk, Malinić, Maljković, Mamić, Mamuzić, Mandić, Manić, Manojlović, Marin, Marinković, Marić, Maričić, Marjanović, Markiš, Marković, Martinović, Martić, Marušić, Marčetić, Maslovara, Matijašević, Matijević, Matić, Matković, Macakanja, Macanović, Macut, Mačak, Madžarac, Mašala, Mašić, Meandžija, Medaković, Medaković-Bojić, Medvednjak, Medić, Menićanin, Mesar, Metikoš, Mećava, Mijanović, Mijatović, Mijuk, Mikašinović, Mikelić, Mikić, Mikičić, Mikulić, Milakara, Milaković, Milanković, Milačević, Milašinović, Milenković, Miletić, Milešević, Milinković, Milić, Milićević, Miličević, Miličić,

Boris Begović: Tri četvrtine veka

Nalaz da je NDH bila država, smatram, daje posebnu težinu njenom zločinačkom karakteru. A svaka godišnjica njenog osnivanja prilika je da dalje i dublje istražujemo taj stravičan poredak. Približava se 75 godina otkako je 10. aprila 1941. proglašena Nezavisna država Hrvatska. Taj čin i ono što je sledilo u 49 meseci njenog postojanja spadaju, verovatno, u najmračnija poglavlja istorije južnoslovenskih prostora i najtragičnija srpske istorije. O prirodi te tvorevine, njenom poreklu i rezultatima, bar što se brojki tiče, ipak ne postoji konsenzus. Jedino što se, izgleda, svi slažu oko toga da je njeno političko nasleđe još uvek živo – najnoviji modni trendovi iz Zagreba upućuju na vitalnost ideja na kojima

Ugašena ognjišta

Ugašena ognjišta

Desetogodišnjica postojanja zavičajnog portala Prebilovci – selo na internetu obilježena je elektronskom knjigom ”Ugašena ognjišta”. Knjiga predstavlja doprinos kulturi sjećanja o stradanju naroda u Prebilovcima 1941. godine. E-book pojavila se o Savindanu 2017. godine. U svjetskim relacijama dubina i širina zločina u ovom selu moguće je uporediti jedino sa stradanjem češkog sela Lidice.  U Prebilovcima, mnogoljudnom selu, na početku Drugog svjetskog rata, iz čak 61 porodice niko nije preživio. Iz tih familija likvidirano je 227 čeljadi – za hercegovačke prilike čitavo jedno selo. Priređivači ”Ugašenih ognjišta” koristili su autentične izjave preživjelih Prebilovčana koje su date poslije Drugog svjetskog rata Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina kao i druge arhivske izvore, pomenik žrtava Srpske pravoslavne crkve i

Jasenovac

Zašto su potomci žrtava nezadovoljni postavkom jasenovačkog muzeja

Međunarodna alijansa za sećanje na Holokaust koja okuplja više od 30 zemalja, pozvala je krajem prošle godine Hrvatsku da inovira postavku u jasenovačkom muzeju, da je upotpuni informacijama o istorijskom kontekstu i o odgovornima za zločin u na tom stratištu tokom Drugog svetskog rata. Stalnu postavku u jasenovačkom muzeju kritikuju predstvanici Roma, Jevreja i Srba još otkako je postavljena 2006. godine. Na mestu na kojem je nekad bio koncentracioni logor Jasenovac nema nikakvih tragova, jer su ih na kraju rata ustaše uništile. Osim spomenika Kameni cvet, tu je i Muzej, mesto gde bi posetioci mogli da se upoznaju sa svim užasima koji su se tu dogodili. Upravo se to osporava

Kod Spomen-kosturnice u Drakuliću služen je parastos za 2.300 Srba koje su u samo jednom danu prije 75 godina poklale ustaše u ovom banjalučkom naselju, kao i obližnjim mjestima Motike, Šargovac i rudniku Rakovac.

Parastos za 2.300 Srba koje su poklale ustaše

Kod Spomen-kosturnice u Drakuliću služen je parastos za 2.300 Srba koje su u samo jednom danu prije 75 godina poklale ustaše u ovom banjalučkom naselju, kao i obližnjim mjestima Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. Služenju parastosa prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ministar pravde Srpske Anton Kasipović, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić. Parastosu, nakon kojeg će biti položeni vijenci na Spomen-kosturnicu i održani prigodni govori, prisustvuju i predstavnici nevladinih organizacija proisteklih iz odbrambenog otadžbiniskog rata, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, potomci žrtava ovog ustaškog pokolja i brojni građani Banjaluke. Prethodno je u

Milan Milaković (Foto: facebook)

Milaković: Dan ustaškog pokolja u Drakuliću proglasiti Danom žalosti

Potpredsjednik Skupštine Grada Banjaluka Milan Milaković podnijeće iduće sedmice gradskom parlamentu inicijativu da se danom žalosti na području grada proglasi 7. februar, dan kada su 1942. godine ustaše poklale oko 2.300 Srba, među kojima 551 dijete, u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac. „Inicijativu predlažemo imajući u vidu da tog dana građani Banjaluke treba da izraze počast svim žrtvama ovog pokolja, koji se ne smije zaboraviti“, izjavio je Srni Milaković, koji je danas pristustvovao parastosu u banjalučkom naselju Drakulić, gdje se obilježava 75 godina od ustaškog pokolja. Svake prve nedjelje u februaru služi se parastos i zaupokojena liturgija u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću, a prvi

Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću jutros je počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja Srba u tom banjalučkom naselju, kao i u obližnjim mjestima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac.

U Drakuliću počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja

Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću jutros je počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja Srba u tom banjalučkom naselju, kao i u obližnjim mjestima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac.  Liturgiji prisustvuju direktor republičkog Sekretarijata za vjere Dragan Davidović, predstavnici grada Banjaluke, potomci žrtava ovog ustaškog pokolja i brojni građani Banjaluke. Nakon liturgije, kod Spomen-kosturnice u Drakuliću u 12.00 časova biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori. Ustaše su u rano jutro 7. februara 1942. godine izvršile pokolj Srba u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima, ubijeno je

Skulpture Katarine Tripković i crteži Dragana Jelovca sa izložbe „Jasenovac – pravo na nezaborav” (Foto N. T.)

Šta su Italijani i Nemci pisali o logorima u NDH

U svojoj knjizi „Jugoslavija 1941” Italijan Salvatore Loi piše da je Srbin bio kriv za jedan „ogromno sraman zločin” – što se rodio kao Srbin Ranka Šukunda, rođena Bilić 1933, a preminula prošle godine, sa svega svojih devet godina bila je zatočenik logora Stara Gradiška u NDH. Njena starija sestra Anka imala je 18 kada je ubijena u Jasenovcu. Partizani su 1943. bili nadomak toga da oslobode logor u Staroj Gradiški i vlasti logora su se povlačile. Ranku je tada uzeo jedan domobran i odveo svojoj kući. Tako je Ranka odrasla s ambivalentnim osećanjima. Sa setom i nežnošću sećala se Hrvata koji su joj spasili život i odnosili se prema

strpci_1942.jpg

75 godina od pokolja u Štrpcima kod Prnjavora

Na današnji dan, 7. februara 1942. godine, navršava se tačno 75 godina od ustaškog pokolja Srba, uglavnom žena i djece u prnjavorskom selu Štrpci. Ovaj zločin se dogodio na isti dan kada i najveći hrvatski zločin u jednom danu u toku Drugog svjetskog rata, odnosno zločin genocida u banjalučkim selima Drakulić, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac kada je usmrćeni između 2.300 i 2.700 Srba, od čega 551 dijete. U spomen-hramu Svetog Jovana Bogoslova u štrbačkom zaseoku Ganinci, danas je služena zaupokojena liturgija i pomen za sve nevino postradale u februaru 1942. Događaj koji se zbio prije ravno 75 godina je u narodu našeg kraja izblijedio, te je ovo jedan od načina da se molitveno

Danas parastos ubijenim Srbima u Drakuliću

Služenjem liturgije i parastosa, te polaganjem vijenaca na spomenik u banjalučkom naselju Drakulić danas će biti obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja nad srpskim stanovništvom u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. Obilježavanje počinje u 9.00 časova služenjem Svete liturgije u Spomen-hramu Svetog Velikomučenika Georgija u Drakuliću, rečeno je Srni u Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Drakulić. U 12.00 časova kod Spomen-kosturnice u Drakuliću biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori. Ustaše su u ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. izvršile pokolj nad srpskim stanovništvom u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima,

Parastos u Drakuliću, 01. februara 2015. Foto: D. Borković

Ovdje upravo anđeli Božiji plaču

Besjeda Oca Srđana Roljića na parastosu u Drakuliću Pomaže Bog, draga braćo i sestre! Sabrali smo se na ovom svetom mjestu stradanja. Sveti vladika Nikolaj o stradanju pravoslavnih Srba upečatljivo svjedoči: “Pitao me jedan Rus, koliko je žrtava dala Srbija u prošlom ratu. Jednu četvrtinu svoga stanovništva, odgovorio sam. A koliko to iznosi? pitao je on dalje. To je, rekoh mu, više nego sve stanovništvo Albanije. Ili to je kao kad bi Italija ili Francuska žrtvovale po 10 miliona, ili Nemačka preko 15 miliona, ili recimo kad bi Amerika izgubila 30 miliona, ili Rusija 40 miliona, ili Indija 90 miliona, ili Kitaj 100 miliona. Tek tada je taj dobri brat

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.