arrow up

Жrtve ustaškog režima traže od Hrvatske 3,5 milijardi dolara

Tužioci iz Čikaga tvrde da je za štetu Srba, Roma i Jevreja tokom Drugog svjetskog rata odgovorna Hrvatska. Hrvatskoj je ovih dana uručena skupna tužba za nadoknadu štete koju su hrvatski Srbi, Romi i Jevreji pretrpjeli tokom Drugog svjetskog rata. Riječ je o postupku koji je nekoliko osoba u maju prošle godine pokrenulo pred Okružnim sudom u Čikagu tražeći za žrtve, njihove nasljednike i rodbinu odštetu u visini od 3,5 milijardi dolara. Riječ je o naknadi, ne samo materijalne štete, vezane uz oduzetu imovinu, nego i nematerijalne štete koju su pretrpjele žrtve ustaških logora. Tužioci tvrde da je za tu štetu odgovorna Hrvatska kao pravna nasljednica NDH. U Ministarstvu vanjskih poslova potvrđeno nam je

Bojan Dimitrijević

Bojan Dimitrijević: Zaboravljaju se Nedićeve zasluge za spasavanje Srba

Za „Geopolitiku“ govori dr Bojan B. Dimitrijević, istoričar, naučni savetnik, autor više knjiga o Drugom svetskom ratu Dr Bojan Dimitrijević je rođen 1968. u Beogradu.  Diplomirao je 1994, i magistrirao 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, sa tezom pod naslovom „Jugoslovenska vojska u Otadžbini u valjevskom kraju 1941–1945“. Doktorirao je na Novosadskom univerzitetu 2004. godine, a doktorska teza je bila „Jugoslovenska narodna armija 1945–1954“. Bio je kustos Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva do 1997. godine. Od marta 2003. do aprila 2004. bio je savetnik Ministra odbrane, a od 2006. godine bio je savetnik za vojna pitanja tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića. Objavio je više monografija sa temama iz istorije Ravnogorskog pokreta 1941–1945. i biografiju đenerala Dragoljuba Mihailovića, kao i preko šezdeset radova

Foto: Haris Dajč; Autor: Privatna arhiva

Haris Dajč za NEWSWEEK: Staro Sajmište u trouglu zaborava, nepoštovanja i birokratskih sporenja

Neophodno je da sami budemo odgovorni za budući Muzej Holokausta, stoga smo zahtevali da imamo potpunu samostalnost kao pravno lice, koje se upisuje u odgovarajući državni registar Odnos društva prema prostoru Sajmišta najbolje se može razumeti ako sagledamo sadašnji izgleda datog prostora. Imovinsko-pravni poslovi su nalik “Augijevim štalama”, pored divljih naselja, različitih radionica, vulkanizerskih radnji, teretana, privatnih škola, te sve do niza ugostiteljskih objekata od kojih se jedan nalazi u nekadašnjoj logorskoj mrtvačnici (Turski paviljon) što je najbolja slika toga koliko nam je Staro Sajmište važno. Holokaust u Srbiji se može podeliti na dve faze. U prvoj je uništeno celokupno muško jevrejsko stanovništo, na lokaciji Topovskih šupa u blizini Autokomande,

Katarina Dešić Foto: Dušan Marić

Velika duša plemenite bake iz Velike Plane: Katarina Dešić (90) othranila dvadeset i petoro tuđe dece

Katarina Dešić iz Velike Plane iz zdravstvenih razloga nije mogla da ima svoju decu, ali otkako se udala nije bilo dana da njena kuća u Miloševcu nije odjekivala od dečijih glasova. Ona i njen muž Mateja Rajković, uz pomoć Centra za smeštaj napuštene dece u Miloševcu, othranili su dvadeset i petoro tuđe dece. U vreme kad se zbog neimaštine i modernih životnih trendova, žene sve teže i ređe odlučuju da rađaju i podižu sopstvenu decu, pomalo nestvarno zvuči da je jedna Srpkinja celi svoj život posvetila odgajanju tuđe dece. Danas, u devedesetoj godini života, nije sigurna da bi bez pomoći papira mogla da se seti svih njihovih imena, ali je

Jadovno-Zorica-1.jpg

Očekujem da se stav Vlade Republike Srbije prema žrtvama genocida nad Srbima i udruženjima potomaka i poštovalaca tih žrtava u najkraćem mogućem roku poboljša

Objavljujemo u cijelosti pismo koje je na adresu Ministra Aleksandra Vulina uputila 20. februara ove godine, gospođa Zorica Đoković iz Zemuna. Mada je pismo poslano kao preporučeno sa povratnicom, odgovor na pismo do danas nije stigao. G-din Aleksandar Vulin Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanjina 22-24 11 000 Beograd                                                                                                                                                                            Zemun, 20. 02. 2017. Poštovani gospodine ministre, Obraćam Vam se u vezi sa aktuelnim događanjima koja se tiču spomen kompleksa Staro sajmište, ali i uopšteno sa stavom Vašeg ministarstva i Vlade Republike Srbije u vezi sa kulturom sjećanja na srpske žrtve iz Drugog svjetskog rata. Spomen kompleks Staro sajmište treba da dobije svoje mjesto i ulogu u ovom

Jevrejskoj zajednici Srbije se uvek brže i lakše izlazi u susret, dok sa potomcima srpskih žrtava ni blizu nije tako

Otvoreno pismo Vladiki Jovanu Ćulibrku, gospodinu Aleksandru Vulinu i gospodinu Efraimu Zurofu Preosvećeni vladiko slavonski Jovane, gospodine Vulin, gospodine Zurof. Verujem da delite moj stav da je neizmerno važno očuvati sećanje na sve nevine žrtve, kao i adekvatno obeležiti svako mesto njihovog stradanja. Жalosno je što se sluha i razumevanja, a možda i potrebe i dobre volje za neideološki pristup tome nije imalo ranije, ali živeli smo u neka druga vremena kada je ova država imala neke druge prioritete. Već neko vreme u pripremi je Zakon o Starom sajmištu. U pripremu Zakona o Starom sajmištu nisu uključeni predstavnici udruženja potomaka srpskih žrtava. Iz medija smo mogli saznati da u pripremi

Suočavanje s prošlošću i „BESPUĆA POVIJESNE (NEO)ZBILjNOSTI“

Da bi opravdali svoju nesposobnost i neznanje u vođenju države i prikrili ovisnost o profašističkim i neoustaškim obožavaocima, odlučili su se“suočiti s prošlošću“ i obračunati sa svim totalitarnim, odnosno nedemokratskim sistemima. Sljedbenici velikog vođe, kojim se malo ponose a malo ga se odriču, predvođeni evropski uljuđenim predsjednikom Andrejem Plenkovićem, odlučili su se  neozbiljno i neodgovorno poigrati s „bespućima povijesnih zbiljnosti“. Nakon što su u saradnji s predsjednicom Republike Kolindom Grabar Kitarović iselili bistu Josipa Broza Tita s Pantovčaka, s Tomislavom Karamarkom polomili zube na registru izdajnika i  izbacivanju antifašizma iz Ustava Republike Hrvatske, sada otvaraju arhive, ne znajući što bi s lustracijom a posebno kako opravdati desničarske i profašističke ispade

ustase-zastava-kontinuitet.jpg

Kolinda: Srbija potencira na „ustaštvu“, ja to ne vidim

Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović tvrdi da ne vidi puzajuće ustaštvo u Hrvatskoj, te da je Srbija ta koja to potencira. Grabar Kitarović je gostujući na RTL ocenila i da je hrvatska vlada dobro postupila kada je reč o postavljanju ploče sa pozdrvom „Za dom spremni“ u Jasenovcu. „Srbija je ta koja potencira neko puzajuće ustaštvo u Hrvatskoj. Ja ga ne vidim, vidim pojedinačne incidente“, rekla je Grabar Kitarović. Govoreći o spomen ploči u Jasenovcu, na kojoj je isklesan ustaški podrzav „Da dom spremni“, Kitarović je rekla da ona „nije usmerena prema onome što se događalo u Drugom svetskom ratu u Jasenovcu“. „To nije usmereno na ono što se dogodilo

Na suđenju 1946. godine (Foto kamenjar.com)

I o Stepincu sa dokazima

„U Politici“ od 2. marta objavljen je tekst dr Darija Vidojkovića, istoričara sa Univerziteta u Regenzburgu, pod naslovom: „Zašto Stepinac nikada ne može postati svetac“. Odgovor na pitanje iz naslova dr Vidojković daje u vidu 11 teza, koje deluju veoma ozbiljno i uverljivo. Evidentno je da je Vidojković uložio znatan napor u proučavanje ličnosti i dela nekadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa i u utvrđivanje razloga zbog kojih on „nikada ne može postati svetac“. Ali je evidentno i to da u tom naporu nije uspeo da dođe do nekih novih rezultata, ili, bar, rezultata koji bi bili primereni jednom ozbiljnom naučnom radniku i članu Međunarodne ekspertske grupe „GX7 – stop revizionizmu“. Iako ovaj

Draza_Planinica.jpg

Velika nepravda: Prećutana istorija Ravne gore

Borba za prevlast nad suvoborskim platoom Ravna gora, kao „mestom sećanja“, traje od 1941. do danas, a posledice su katastrofalne. Planinska sela preživela su mnoge ratove, bune i ustanke, ali ne i dugotrajan mir u SFRJ, a iz nacionalnog sećanja je izbrisan podatak da je Kolubarska bitka dobijena na Suvoboru, kažu foto-reporter Saša Savović i istoričar Miloš Timotijević, autori monografije „Ravna gora“. Oni su opisali prirodu, naselja i stanovništvo planinskih predela koji su od kraja Drugog svetskog rata do devedestih bili ideološki osuđeni na nerazvijenost. – Istočno od mesta zvanog Damnjanov kamen na Ravnoj gori, na lepoj zaravni u blizini izvora, svojevremeno je trebalo da se podigne planinarski dom, ali

Fočanski Centar za kulturu i informisanje i Opštinski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" objavili su poetsku rukovet "Pred sjenima srpskih mučenika" u kojoj su sabrane 33 pjesme o stradanju srpskog naroda u 20. vijeku.

Objavljena zbirka pjesama „Pred sjenima srpskih mučenika“

Fočanski Centar za kulturu i informisanje i Opštinski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ objavili su poetsku rukovet „Pred sjenima srpskih mučenika“ u kojoj su sabrane 33 pjesme o stradanju srpskog naroda u 20. vijeku. Priređivač zbirke, profesor srpskog jezika iz Foče Rade Lalović, čije su tri pjesme zastupljene u knjizi, naveo je u predgovoru da ova rukovet doprinosi kulturi sjećanja i poštovanja nedužnih žrtava. „Jedini cilj rukoveti je da nas vječno podsjeća na nevino stradale pretke i da nas opominje i obavezuje da potomcima predamo sadašnjost u kojoj neki novi pjesnici neće nalaziti motive za poeziju sličnu ovoj. Put nedužnih ka slobodi ima i svoje putokaze od Šumarica

Vladika Jovan Ćulibrk, predsednik UO Muzeja žrtava genocida, obavestio članove odbora o novostima oko procesa memorijalizacije Sajmišta

U skladu sa zakonskim obavezama, 24. februar 2017, Upravni odbor Muzeja žrtava genocida u punom sastavu (predsednik episkop slavonski Jovan Ćulibrk i članovi arh. Aleksandar Nećak, arh. Zoran Tucić, istoričari dr Zoran Janjetović i dr Dragan Cvetković) u prisustvu Sanje Cupać, radnice Ministarstva kulture i informisanja, održao je sednicu na kojoj su razmatrani Izveštaj popisne komisije i Izveštaj o finansijskom poslovanju za 2016. godinu. Posle obrazloženja v. d. direktora dr Veljka Đurića i kratke rasprave, zaključeno je da se izveštaji usvoje i proslede nadležnom ministarstvu. U nastavku je episkop slavonski Gospodin Jovan Ćulibrk obavestio prisutne o novostima oko procesa memorijalizacije Sajmišta. Izvor: Muzej žrtava genocida Vezane vijesti: Helsinški odbor Srbije

“Za dom spremni” na dugom čekanju

Hrvatska komisija za sučeljavanje sa prošlošću Narednih godinu dana ne treba očekivati da će sporna tabla u Jasenovcu na kojoj piše “Za dom spremni” biti uklonjena. Čeka se rezultat rada poverenstva za suočavanje sa prošlošću koje ove sedmice zvanično započinje sa radom, a kako je najavljeno imaju rok od godine dana da daju mišljenje i sugestije. To znači da će ustašluk “živeti” i dalje, bez obzira na to što su hrvatski sudovi procenili da je pozdrav “Za dom spremni” prekršaj, a to je potvrdio i ministar pravosuđa Ante Šprlje. Osnivanje poverenstva, na čijem je čelu predsednik Hrvatske akademije Zvonko Kusić, izazvao je u Hrvatskoj protivrečne reakcije i pre nego što

Mitropolit Porfirije

Mitropolit Porfirije i nadbiskup Puljić razgovarali o Stepincu

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije i nadbiskup zadarski Жelimir Puljić razgovarali su u Zagrebu o radu Mješovite komisije stručnjaka iz Katoličke i Srpske pravoslavne Crkve koja razmatra ulogu Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Nadbiskup Puljić i mitropolit Porfirije saglasili su se da su važni dijalog, saradnja, iskreni pristup, te zalaganje za zajedničke jevanđelske vrijednosti koje dijele i Katolička i Srpska pravoslavna crkva. U razgovoru, održanom juče u prostorijama Duhovnog centra na Svetom Duhu u Zagrebu, nadbiskup Puljić i mitropolit Porfirije govorili su o temama vezanima za vjerski i duhovni život u Hrvatskoj, saopšteno je iz Hrvatske biskupske konferencije. Puljić, koji je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, je

Tihomir Stanić

Tihomir Stanić: Nismo zreli za film o Jasenovcu

BEOGRAD – Tihomir Stanić (56) nije čovek koji lako odustaje. Ali, posle deset godina borbe da snimi film o Jasenovcu i Dijani Budisavljević, odustao je.  – Nisam odustao potpuno, samo sam sve to odložio na izvestan period, jer sada nemam snage. Sve je ušlo u ćorsokak i sam sebi sam postao dosadan i smešan. Iz raznih razloga sada nisam spreman da se narednih nekoliko godina bavim time, pa nek to uradi neko drugi. Mislim da nijedan film na temu Jasenovca neće isključiti drugi. Naprotiv, smatram da bi bar jednom godišnje trebalo da imamo po jedan film na ovu temu, ili bar svake druge. Opet, to je posledica opšte političke i društvene

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.